Zadnji univerzalni zajednički predak

С Википедије, слободне енциклопедије
(преусмерено са Last universal common ancestor)

Zadnji univerzalni zajednički predak (engl. last universal common ancestor - LUCA), ili zadnji univerzalni predak (engl. last universal ancestor - LUA), ili (nekorektno[R 1]) progenot, najskorija je populacija organizama iz koje svi organizmi koji žive na Zemlji vode zajedničko poreklo.[1] LUCA је najbliži zajednički predak svih sadašnjih životnih formi na Zemlji. Ne bi trebalo podrazumevati da je LUCA bio prvi živi organizam na Zemlji. Procenjuje se da je LUCA živeo pre između 3,5 do 3,8 milijardi godina (tokom paleoarhejske ere).[2][3] Kompozicija LUCA pripadnika nije direktno dostupna kao fosil, ali se može studirati putem poređenja genoma njegovoh potomaka, organizama koji žive u današnje vreme. Na taj način je jedna studija iz 2016. godine identifikovala set od 355 gena za koje se smatra da su bili prisutni u vrsti LUCA. Iz toga sledi da je to bio već složen životni oblik s mnogim koadaptiranim svojstvima uključujući mehanizme transkripcije i translacije za konvertovanje informacije između DNK, RNK, i proteina.[4][5][6][7] Neki od tih gena, su međutim mogli da budu stečeni kasnije putem horizontalnog transfera gena između arheja i bakterija.[8]

Najranija evidencija života na Zemlji je biogeni grafit nađen u 3,7 milijardi godina starim metamorfoznim sedimentarnim stenama otkrivenim u zapadnom Grinlandu[9][10] i fosili mikrobiološkog pokrivača nađeni u 3,48 milijardi godina starom peščaru otkrivenom u Zapadnoj Australiji.[11][12] Jedna studija iz 2015. godine je locirala potencijalno biogeni ugljenik od pre 4,1 milijarde godina u drevnim stenama u Zapadnoj Australiji, ali bi takvi nalazi ukazivali na postojanje različitih uslova na Zemlji tokom tog perioda od onih koji su generalno pretpostavljeni u današnje vreme, što bi ukazivalo na ranije poreklo života.[13][14] Godine 2017. je objavljen opis putativnih fosilizovanih mikroorganizama koji su bar 3,77 milijardi godina stari, i koji su nađeni u feruginoznim sedimentnim stenama u Kvebeku u Kanadi.[15]

Čarls Darvin je predložio teoriju univerzalnog zajedničkog porekla putem evolucionog procesa u svojoj knjizi О пореклу врста 1859. godine, pišući „Stoga bi trebalo da zaključim iz analogije da su verovatno sva organska bića koja su ikada živela na ovoj zemlji potekla iz nekog prvobitnog oblika, u kome je život prvi put udahnut.”[16]

Napomene[уреди | уреди извор]

  1. ^ Postoji široko zastupljena zabluda da su definicije LUCA i progenota iste; međutim, progenot se definiše kao organizam koji je „još uvek u procesu evoluiranja odnosa između genotipa i fenotipa”, i samo se hipotetiše da je LUCA progenot.
    Gogarten, Johann Peter; Deamer, David (25. 11. 2016). „Is LUCA a thermophilic progenote?”. Nature Microbiology. 1: 16229. doi:10.1038/nmicrobiol.2016.229. 

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Theobald, DL (maj 2010). „A formal test of the theory of universal common ancestry”. Nature. 465 (7295): 219—22. Bibcode:2010Natur.465..219T. PMID 20463738. doi:10.1038/nature09014. 
  2. ^ Doolittle, WF (februar 2000). „Uprooting the tree of life”. Scientific American. 282 (2): 90—95. PMID 10710791. doi:10.1038/scientificamerican0200-90. 
  3. ^ Glansdorff N, Xu Y, Labedan B (2008). „The last universal common ancestor: emergence, constitution and genetic legacy of an elusive forerunner”. Biology Direct. 3: 29. PMC 2478661Слободан приступ. PMID 18613974. doi:10.1186/1745-6150-3-29. 
  4. ^ "The physiology and habitat of the last universal common ancestor" by Madeline C. Weiss, FilipaL.Sousa, Natalia Mrnjavac, Sinje Neukirchen, Mayo Roettger, Shijulal Nelson-Sathi and William F. Martin (July 25, 2016) (Nature Microbiology 16116 | . doi:10.1038/NMICROBIOL.2016.116.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  5. ^ Nick Lane: The Vital Question – Energy, Evolution, and the Origins of Complex Life, WW Norton. . 2015. ISBN 978-0-393-08881-6 https://books.google.de/books?id=IfJYBQAAQBAJ&pg=PT77&lpg=PT77&dq=nick+lane+the+vital+question&source=bl&ots=wZ1vmiXh7z&sig=DAn9E_5fw8XGQ8nmsGOm1_R4VlI&hl=de&sa=X&ved=0ahUKEwjKnLWhtuPVAhWLPxQKHXK3B1sQ6AEIIDAA#v=onepage&q=alkaline%20hydrothermal%20vents.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  6. ^ Joseph F. Sutherland: on The Origin Of Tha Bacteria And The Archaea, auf B.C vom 16. August 2014
  7. ^ Wade, Nicholas (25. 7. 2016). „Meet Luca, the Ancestor of All Living Things”. New York Times. Приступљено 25. 7. 2016. 
  8. ^ Gogarten, Johann Peter; Deamer, David (2016). „Is LUCA a thermophilic progenote?”. Nature Microbiology. 1: 16229. doi:10.1038/nmicrobiol.2016.229. 
  9. ^ Ohtomo, Yoko; Kakegawa, Takeshi; Ishida, Akizumi; Nagase, Toshiro; Rosing, Minik T. (2013). „Evidence for biogenic graphite in early Archaean Isua metasedimentary rocks”. Nature Geoscience. 7: 25—28. Bibcode:2014NatGe...7...25O. doi:10.1038/ngeo2025. 
  10. ^ Hassenkam, T.; Andersson, M. P.; Dalby, K. N.; Mackenzie, D. M. A.; Rosing, M. T. (2017). „Elements of Eoarchean life trapped in mineral inclusions”. Nature. 548 (7665): 78—81. doi:10.1038/nature23261. 
  11. ^ Borenstein, Seth (13. 11. 2013). „Oldest fossil found: Meet your microbial mom”. Associated Press. Приступљено 15. 11. 2013. 
  12. ^ Noffke, N.; Christian, D.; Wacey, D.; Hazen, R.M. (decembar 2013). „Microbially induced sedimentary structures recording an ancient ecosystem in the ca. 3.48 billion-year-old Dresser Formation, Pilbara, Western Australia”. Astrobiology. 13 (12): 1103—24. PMC 3870916Слободан приступ. PMID 24205812. doi:10.1089/ast.2013.1030. 
  13. ^ „Excite News - Hints of life on what was thought to be desolate early Earth”. apnews.excite.com. Приступљено 18. 6. 2016. 
  14. ^ Bell, Elizabeth A.; Boehnke, Patrick; Harrison, T. Mark; Mao, Wendy L. (24. 11. 2015). „Potentially biogenic carbon preserved in a 4.1 billion-year-old zircon”. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 112 (47): 14518—21. ISSN 1091-6490. PMC 4664351Слободан приступ. PMID 26483481. doi:10.1073/pnas.1517557112. 
  15. ^ Dodd, Matthew S.; Papineau, Dominic; Grenne, Tor; slack, John F.; Rittner, Martin; Pirajno, Franco; O'Neil, Jonathan; Little, Crispin T. S. (2. 3. 2017). „Evidence for early life in Earth's oldest hydrothermal vent precipitates”. Nature. 543: 60—64. doi:10.1038/nature21377. Архивирано из оригинала 02. 12. 2017. г. Приступљено 17. 04. 2018. 
  16. ^ Darwin, C. (1859), The Origin of Species by Means of Natural Selection, John Murray, стр. 490 

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]