Metropolitansko područje

С Википедије, слободне енциклопедије
(преусмерено са Metropolitanska oblast)
Pariz, jedan od glavnih evropskih centara

Metropolitansko područje, takođe metro područje (oblast, region), područje je odnosno regija koja se sastoji od gusto naseljenog urbanog jezgra i ređe naseljenih okolnih područja, uključujući industriju, infrastrukturu i stambene blokove.[1] Metropolitansko područje se najčešće sastoji od više jurisdikcionih nivoa i opština: naselja, predgrađa, gradova, okruga, država, pa čak i nacija poput evropskih Evrodistrikta. Kako su se društvene, ekonomske i političke institucije menjale, gradska područja su postala ključne ekonomske i političke regije.[2] Metropolitansko područje uključuje jednu ili više urbanih sredina, kao i satelitske gradove, gradove i ruralna područja koja su društveno-ekonomski vezana za urbana jezgra.[3]

Satelitski snimak velikog Buenos Ajresa, Argentina

Opšta definicija[уреди | уреди извор]

Metropolitansko područje je kombinacija urbane aglomeracije sa zonama koje ne moraju nužno biti urbanog karaktera, ali su usko vezane sa urbanim jezgrama preko zaposlenja ili obavljanja trgovine. Ova okolna područja su poznata i kao putnički pojas, te se mogu proširiti i izvan urbane zone prema drugim političkim subjektima odnosno jedinicama. Na primjer, El Monti u Kaliforniji se smatra delom metropolitanskog područja Los Anđelesa. U praksi, parametri metropolitanskog područja, kako u službenim tako i u neslužbenim upotrebama, nisu dosledni. Ponekad su ova područja malo drugačija od urbanih područja, dok u drugim slučajevima ona pokrivaju široku regiju. Podaci o broju stanovnika jednog metropolitanskog područja mogu se razlikovati u milionskim vrednostima.

Nije bilo značajnijih promena osnovnog koncepta metropolitanskog područja od njegovog usvajanja 1950. godine,[4] iako su se desile značajne promene što se tiče geografskih distribucija — a iste se očekuju i u budućnosti.

Primeri u svetu[уреди | уреди извор]

U različitim državama sveta se koriste različiti kriterijumi da se definišu metropolitanska područja odnosno metropole.

Evropska unija[уреди | уреди извор]

Eurostat, statistička agencija Evropske unije, stvorio je koncept nazvan Veće urbane zone (engl. Larger Urban Zone, LUZ). Ovaj koncept predstavlja pokušaj usklađivanja definicija metropolitanskog područja, a cilj je da se područja iz kojih značajan udeo stanovništva putuje na posao u grad nazove konceptom poznatim kao „funkcionalne urbane regije”.[5]

Nemačka[уреди | уреди извор]

Nemačka ima 11 metropolitanskih regiona (nem. Metropolregionen).

Prilikom upoređivanja metropolitanskih regiona, mora se imati na umu da granice metropolitanskog regiona često odgovaraju različitim pogledima pojedinačnih subjekata, tako da značajno upoređivanje ključnih brojki stanovnika i područja kao i ekonomske snage može biti od koristi samo u ograničenoj meri. Demarkacija može biti nezavisna od bilo kakvog članstva u gradovima i okruzima. U februaru 2017. godine bivši Ren-Rur nestao je osnivanjem Metropolitanskog regiona Rajnland.

Metropolitanski regioni u Nemačkoj
i boja Metropolitanski region Stanovnici
(u milionima)
Površina
(u km2)
Stanovnici
(po km2)
Najveći gradovi Zemlje EMR
01. Rajna-Rur 9,96 (2013) 7.110 1.401 Keln, Diseldorf, Dortmund, Esen, Duizburg, Bohum, Vupertal, Bon, Gelzenkirhen, Menhengladbah, Krefeld, Oberhauzen, Hagen, Ham Severna Rajna-Vestfalija 1995
02. Berlin/Brandenburg 6,00 (2015) 30.375 195 Berlin, Potsdam, Kotbus, Brandenburg na Hafelu, Frankfurt na Odri Berlin, Brandenburg 1995
03. Minhen 5,71 (2013) 24.677 231 Minhen, Augzburg, Ingolštat, Landshut, Rozenhajm, Frajzing Bavarska 1995
04. Rajna-Majna 5,55 (2013) 14.755 376 Frankfurt na Majni, Visbaden, Majnc, Darmštat, Ofenbah na Majni, Hanau, Gisen, Ašafenburg Bavarska, Hesen, Rajna-Palatinat 1995
05. Štutgart 5,20 (2013) 15.429 338 Štutgart, Hajlbron, Rojtlingen, Eslingen am Nekar, Tibingen, Ludvigsburg Baden-Virtemberg 1995
06. Hamburg 5,00 (2013) 26.078 192 Hamburg, Libek, Šverin, Lineburg, Nojminster, Norderštet, Vismar Hamburg, Meklenburg-Zapadna Pomeranija, Donja Saksonija, Šlezvig-Holštajn 1995
07. Hanover—Braunšvajg
Getingen—Volfsburg
3,78 (2013) 18.578 203 Hanover, Braunšvajg, Getingen, Volfsburg, Zalcgiter, Hildeshajm, Cele Donja Saksonija 2005
08. Nirnberg 3,45 (2010) 21.349 161 Nirnberg, Firt, Erlangen, Bamberg, Bajrojt, Hof (Zale), Koburg, Švabah Bavarska, Tiringija 2005
09. Bremen/Oldenburg 2,72 (2010) 13.749 198 Bremen, Oldenburg, Delmenhorst, Bremerhafen, Vilhelmshafen Bremen, Donja Saksonija 2005
10. Centralna Nemačka 2,40 (2013) 2.000 1.200 Lajpcig, Kemnic, Hale (Zale), Jena, Gera, Cvikau, Desau-Roslau Saksonija, Saksonija-Anhalt, Tiringija 1997
11. Rajna-Nekar 2,31 (2012) 5.638 418 Manhajm, Ludvigshafen na Rajni, Hajdelberg, Vorms, Nojštat an der Vajnštrase Baden-Virtemberg, Hesen, Rajna-Palatinat 2005
Metro regioni 52,01 179.738 289
Nemačka 82,00 357.111 229

Filipini[уреди | уреди извор]

Metro Manila je najveća konurbacija ili urbana aglomeracija na Filipina i zvanično metropolitansko područje koje čini grad Manila plus 15 susednih gradova i opština. Druga metropolitenska područja su smeštena u gradovima Anheles, Metro Bakolod, Metro Bagio, Batangas Siti, Kagajan de Oro, Sebu, Dagupan, Davao, Iloilo, Naga i Olongapo.

Vidi još[уреди | уреди извор]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Squires, G.; ur. (2002). Urban Sprawl: Causes, Consequences, & Policy Responses. The Urban Institute Press.
  2. ^ Mark, M.; Katz, B.; Rahman, S.; Warren, D. (2008). MetroPolicy: Shaping A New Federal Partnership for a Metropolitan Nation. Brookings Institution: Metropolitan Policy Program Report. 4—103.
  3. ^ „Definition of Urban Terms”. Pristupljeno 28. 8. 2017.
  4. ^ „Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas Main”. Pristupljeno 28. 8. 2017.
  5. ^ „What is the Urban Audit?”. Pristupljeno 28. 8. 2017.