Muzej grada Beograda

С Википедије, слободне енциклопедије
Muzej grada Beograda
Muzej grada Beograda
Оснивање1903.
ЛокацијаBeograd
 Србија
Врстамузеј
Број предмета132.000
Веб-сајтhttp://www.mgb.org.rs/

Muzej grada Beograda je muzejska institucija osnovana 5. oktobra 1903. godine, koja ima 132.000 zvanično registrovanih predmeta.

Istorija[уреди | уреди извор]

Smatra se da je Muzej grada Beograda osnovan 5. oktobar 1903. kada je u registru Opštine grada Beograda zabeležena odluka, koju je potpisao Kosta D. Glavinić, o smeštaju opštinskog muzeja u Narodni muzej, u jednu posebnu sobu na čijim je vratima nominovano: Opštinski muzej. U decembru 2006. Skupština grada Beograda dodelila je Muzeju grada Beograda zgradu Nove vojne akademije, sagrađenu 1899. godine, u Resavskoj ulici broj 40. Projekat rekonstrukcije i uređenja zgrade gde je planirano da se po završetku radova useli Muzej grada Beograda, realizovao je arhitekta prof. Goran Vojvodić.[1]

Od 2015 godine, u Muzeju grada Beograda se održava koncertna sezona pod nazivom "Muzički svodovi Beograda" koja je pokrenuta na inicijativu organizacije "Kulturni element". U okviru sezone je održan niz koncerata, predstava i performansa u raznim objektima Muzeja grada. Ti programi su ubrajani među najposećenije programe Muzeja grada Beograda.[2][3]

Muzeju je dodeljen Sretenjski orden prvog stepena (2024).[4]

Sektori i odeljenja[уреди | уреди извор]

Muzej danas čine tri glavna odeljenja u okviru kojih se prikupljaju, štite i istraživački obrađuju pokretna kulturna dobra:

uz koje deluju i Odeljenje za konzervaciju i Dokumentacioni centar.

U sastavu Muzeja grada Beograda su:

kao i još jedan broj nepokretnih i pokretnih legata koje je Skupština grada Beograda poverila Muzeju na staranje, a sada se neki od njih dodeljuju Kući legata, odnosno izlaze iz sklopa rada Muzeja grada Beograda.

Muzej čuva niz starih mapi i planova grada Beograda.[16]

Stalne postavke[уреди | уреди извор]

Stalne postavke Muzeja grada Beograda su [17]:

  • Konak kneginje Ljubice
  • Muzej Paje Jovanovića
  • Muzej Jovana Cvijića
  • Muzej Ive Andrića
  • Muzej Tome Rosandića
  • Muzej Banjičkog logora
  • Zbirka ikona Sekulić
  • Arheološki lokalitet Vinča
  • Muzej Mladenovca

Legati[уреди | уреди извор]

Legati Muzeja grada Beograda su [18]:

  • Legat Paje Jovanovića
  • Legat Bete Vukanović
  • Legat Tome Rosandića
  • Legat Pave i Milana Sekulić
  • Legat Petra Popovića
  • Legat Petra Konjovića
  • Legat Jugoeksport
  • Legat Perić
  • Legat Darinke Smodlaka
  • Legat Robetra Cihler Gašparevića
  • Legat Vladimira Marinovića
  • Legat Jovana Subotića
  • Legat Ive Andrića
  • Legat Branislava Nušića
  • Legat Branimira Ćosića
  • Legat Jovana Cvijića
  • Legat Đorđa Novakovića
  • Legat Svetozara Dušanića

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ „Prof. Goran Vojvodić - Suština rekonstrukcije leži u stvaranju nove upotrebne vrednosti”. Gradnja (на језику: српски). 2023-10-28. Приступљено 2023-11-03. 
  2. ^ Koncert Beogradskog baroka: "Direr kao inspiracija"
  3. ^ Konak kneginje Ljubice: Koncert „Quod Fatum“
  4. ^ „MILOJEVIĆ, ČEN BO, PEJAKOVIĆ, ZORICA BRUNCLIK: Evo ko će sve danas dobiti odlikovanja povodom Dana državnosti, na spisku 107 imena”. kurir.rs (на језику: српски). 2024-02-17. Приступљено 2024-02-17. 
  5. ^ Perišić, Svetlana. 1984. Predmeti od kosti, roga i kamena iz Odseka za praistoriju Muzeja grada Beograd , Beograd: Muzej grada Beograda
  6. ^ „Konak kneginje Ljubice”. Архивирано из оригинала 27. 02. 2010. г. Приступљено 27. 02. 2010. 
  7. ^ „Muzej Paje Jovanovića”. Архивирано из оригинала 26. 02. 2010. г. Приступљено 27. 02. 2010. 
  8. ^ „Muzej Ive Andrića”. Архивирано из оригинала 12. 02. 2011. г. Приступљено 27. 02. 2010. 
  9. ^ „Muzej Jovana Cvijića”. Архивирано из оригинала 21. 05. 2010. г. Приступљено 27. 02. 2010. 
  10. ^ Muzej Tome Rosandića[мртва веза]
  11. ^ Muzej Banjičkog logora[мртва веза]
  12. ^ Zavičajni muzej Zemuna[мртва веза]
  13. ^ Muzej Mladenovca[мртва веза]
  14. ^ Arheološko nalazište Vinča[мртва веза]
  15. ^ Legat Pave i Milana Sekulić[мртва веза]
  16. ^ Vuksanović Macura, Zlata M.; Banković, Angelina Ž. (2017). „Planirani i građeni Beograd: zbirka planova Muzeja grada Beograda”. Matica srpska journal for fine arts. 45. 
  17. ^ „Stalne postavke”. Архивирано из оригинала 23. 05. 2010. г. Приступљено 27. 02. 2010. 
  18. ^ Legati Muzeja grada Beograda. Архивирано из оригинала 26. 02. 2010. г. Приступљено 27. 02. 2010. 

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]