Holding

С Википедије, слободне енциклопедије
(преусмерено са Poslovni sistem)

Holding, sistem (poslovni sistem), grupa (poslovna grupa), je izraz koji označava privredno društvo koje kontroliše (u potpunosti, ili znatnim delom) jedno ili više privrednih društava i koje za isključivu delatnost ima upravljanje i finansiranje tih društava, mada se nekad koristi i za ceo skup ovako povezanih društava (s obzirom da, po pravilu, majka-firma ima presudni uticaj na sva podređena društva).

Iako ove izraze poznaje Zakon o privrednim društvima Republike Srbije, nisu obavezni u nazivu (za razliku od društva sa ograničenom odgovornošću, ili akcionarskog društva – vidi vrste preduzeća), tako da ih neka društva koje imaju karakter holdinga koriste (Energoprojekt holding a.d.), a neke ne (). Prema našem pozitivnom zakonodavstvu, svako društvo koje je organizovano u skladu sa Zakonom o privrednim društvima ima svoje organe i svoj pravni subjektivitet, kao i svoj matični broj pod kojim je registrovano kod Agencije za privredne registre.

Društvo koje poseduje drugo društvo, naziva se majka-firma (Energoprojekt holding a.d., Delta holding), dok je posedovano društvo - kćerka-firma (Energoprojekt Niskogradnja a.d.). Nekada se koristi i pojam sestrinske firme (Energoprojekt Niskogradnja a.d. Beograd i Energoprojekt Visokogradnja a.d.) - za društva koja su u vlasništvu jednog društva. Majka-firma obično poseduje 100% ili bar većinski deo kapitala kćerke-firme, mada ni to nije obavezno (presudan ili značajan uticaj može biti ostvaren i na neki drugi način, npr. posedovanjem tzv. kontrolnog paketa akcija odnosno udela).

Finansijsko povezivanje preduzeća[уреди | уреди извор]

Oblici finansijskog povezivanja preduzeća jesu:

  • Holding
  • Koncern

Pojam holdinga[уреди | уреди извор]

Holding predstavlja kontrola jednog ili više preduzeća (društava) na osnovu učešća u njihovom kapitalu. Vladajuće društvo učestvuje (većinski) u kapitalu drugog društva tzv. zavisnog društva.Kontrola se najčešće ostvaruje na osnovu posedovanja hartija od vrednosti zavisnog društva.

Kontrola se vrši:

  • Kupovinom i prodajom hartija od vrednosti
  • Osnivanjem novih društava
  • Pozajmljivanjem kapitala zavisnim društvima

Čist i mešovit holding[уреди | уреди извор]

  • Čist holding – jedina delatnost matičnog preduzeća je kontrola poslovanja zavisnih društava
  • Mešovit holding – matično (vladajuće) preduzeće, pored kontrole poslovanja zavisnih društava obavlja proizvodnu, trgovinsku ili neku drugu delatnost

Kako nastaje holding?[уреди | уреди извор]

Sticanje učešća u kapitalu jednog društva, koje holdingu omogućava kontrolu nad njim, može da se ostvari:

  • Ustupanjem imovine društva holdingu - društvo holdingu ustupa celu imovinu ili deo imovine u zamenu za pravo učešća u dobiti holdinga
  • Investiranjem holdinga u nova društva – vladajuće društvo investira svoj kapital u osnivanje novih društava ili u sticanje učešća u kapitalu postojećih društava

Načini sticanja učešća u kapitalu postojećih društava[уреди | уреди извор]

Sticanje učešća u kapitalu postojećih društava može da se ostvari na sledeći način:

  • Sistem radijalnog učešća – zavisna društva nisu međusobno povezana
  • Sistem piramidalnog učešća – vladajuće društvo učestvuje u kapitalu jednog ili više društava i ostvaruje kontrolu nad drugim društvima, koja ona kontrolišu
  • Sistem cirkularnog učešća – vladajuće društvo učestvuje u kapitalu jednog zavisnog društva i kontroliše sva zavisna društva u kojima ono ima većinsko učešće

Holding: Prednosti i nedostaci[уреди | уреди извор]

Prednosti holdinga:

  • Jefitiniji i jednostavniji način sticanja kontrole nad drugim društvima u poređenju sa akvizicijom (kupovinom) preduzeća
  • Povezana preduzeća zadržavaju svoje ime i reputaciju

Nedostaci holdinga:

  • Složeni odnosi između vladajućeg i zavisnih društava generiraju troškove i smanjuju efikasnost
  • Veće poreske obaveze u odnosu na jedinstveno preduzeće


Primer[уреди | уреди извор]

Nekada ove strukture mogu biti vrlo složene i međusobno ispreprletane. Npr. Delta holding, ima višestepenu strukturu. U njenom sastavu funkcionišu:

  • Delta M grupa, koja u svom sastavu ima više odeljenje, a poseduje i:
    • Delta Maxi
    • Tempo
    • ...
  • Delta Generali osiguranje, koje pored sopstvenih aktivnosti poseduje preko 99% firme
      • Delta Generali reosiguranje ad
  • Delta sport grupa - uprkos nazivu, nema u svom posedu preduzeća, već samo profitne grupe, tj. odeljenja: Delta Sport Balkan i Delta Sport ZND,
  • Delta MC grupa, pored sopstenih aktivnosti kao preduzeće, poseduje i
    • Delta bike
  • Delta star
    • Jugohemija ad.
      • Jugohemija-Farmacija d.o.o.
      • Jugohemija-Hemija d.o.o.
      • Jugohemija-FSA Grafopak d.o.o.
    • Lea Group (koje uprkos nazivu, izgleda ne poseduje nijedno zavisno preduzeća)

Isprepletenost je u tome što su firme povezane i poprečno (npr. DELTA REAL ESTATE DOO poseduje deo (manje od 1%) Delta Generali reosiguranje ad).


Спољашње везе[уреди | уреди извор]