Zovoji
| Zovoji | |
|---|---|
| |
| Kapski burnjak (Daption capense) | |
Naučna klasifikacija 
| |
| Carstvo: | Animalia |
| Tip: | Chordata |
| Klasa: | Aves |
| Red: | Procellariiformes |
| Porodica: | Procellariidae Leach, 1820[1] |
| Rodovi | |
|
Macronectes | |
| Diverzitet[1] | |
| 16 rodova i oko 70 vrsta | |
Zovoji (Procellaridae) su porodica morskih ptica iz reda cevonosnica (Procellariiformes).[2][3] U ovu porodicu svrstava se 79 vrsta podeljenih (trenutno) u 14 rodova. Ova vrstama brojna porodica obuhvaća srednje velike morske ptice rasprostranjene na svim oceanima, mada pretežno na oceanima južne hemisfere. Prilagođene su hladnim klimatskim područjima, a u suptropska područja dolaze samo tamo, gde dopiru hladne morske struje. To je prostorno najveće područje pojavnosti među svim porodicama ptica. Najjužnije živi beli pomorčić[4] (Pagodroma nivea) koji se gnezdi na Antarktiku, dok najsevernije živi burnjak[4] (Fulmarus glacialis).
Obeležja[уреди | уреди извор]
Kao kod svih burnjaka, i vrste ove porodice imaju cevaste završetke nosa kroz koje mogu izbacivati morsku so i uljanatu želučanu tečnost. Kljun im je dug i na vrhu svinut s kukastim završetkom i oštrim rubovima kako bi lakše u njemu zadržali klizavu lovinu, najčešće ribu.
Vrste se veličinom prilično razlikuju. Najmanja vrsta, Puffinus assimilis duga je tek 25 cm, raspon krila joj je oko 60 cm, a srednja težina mu je 170 g. Većina drugih vrsta neznatno su veće. Izuzetak je samo veliki burnjak koji podseća na male albatrose. Može biti dug 1 metar s rasponom krila od 2 metra, a može doseći težinu od 5 kg.
Boja perja je bela, s dodatkom smeđih ili crnih područja, dok je samo par vrsta jednobojno tamno. Većina vrsta ima svetao trbušni deo, a godnji deo tela im je tamno obojen. Sve vrste su neugledne i tako slične jedna drugoj, da ih je u prirodi teško razlikovati. Nema vidljivog polnog dimorfizma, osim nešto sitnije građe ženki, a kod mnogih vrsta mužjak i ženka se različito oglašavaju.
Sve vrste su izvrsni letači, ali svaka vrsta ima drugačiji stil letenja. Noge su im slabe i smeštene su daleko unazag na telu. Nisu pogodne za hodanje, tako da se sve vrste na kopnu naslanjaju na prsa i moraju se pomagati i krilima.
Način života[уреди | уреди извор]
Osim u vreme parenja, ove ptice provode čitav život na otvorenim morima i mogu se prilagoditi i najlošijim vremenskim prilikama. Isključivi su mesojedi. Hrane se uglavnom manjim ribama i morskim beskičmenjacima, kao što su sipe, loveći ih plitko ispod morske površine. Samo neke vrste hrane se zooplanktonom, dok neke vrste jedu i strvine, kao što su uginuli kitovi ili druge morske životinje koje plutaju površinom. Populacije ovih vrsta snažno su narasle s porastom ribolova[5].
Zovoji se, kao i sve porodice i vrste ovog reda, uglavnom gnezde u velikim kolonijama na visokim i vrlo strmim liticama u blizini obale. Polažu samo jedno jaje bele boje, koje je neuobičajeno veliko u odnosu na veličinu ptice. Na jajima leže između 40 i 60 dana. Kod manjih vrsta mladunci poleću 45 do 55 dana nakon leženja, dok to vreme vezanosti mladunca uz gnezdo kod većih vrsta može trajati 100 do 135 dana.
Sistematika[уреди | уреди извор]
Spoljašnja sistematika[уреди | уреди извор]
Zovoji su porodica u redu cevonosica. Ovde su one sestrinska grupa s burnicama (Pelecanoides), a obe zajedno su sestrinska grupa s albatrosima (Diomedeidae)[6].
Savremena unutrašnja sistematika[уреди | уреди извор]
U novije vreme razne studije istražuju stvarnu srodnost vrsta unutar pojedinih potporodica na koje se porodica deli, i da li odgovaraju stvarnim taksama. Najvažnije takve studije proveli su Nan i Stenli,[6] kao i Bretagnolle i drugi[7] došavši do gotovo jednakih rezultata.
Ove studije su pokazale, da je samo potporodica Fulmarinae, zaista monofilna, dok to s ostalim potporodicama nije slučaj. To znači, da ostale potporodice imaju, manje-više samo formalnu, ne i taksonomsku vrednost.
Prema ovim istraživanjima, kladogram rodova je sledeći:
| Procellariidae |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Neke vrste[уреди | уреди извор]
- Bulweria bulwerii
- Calonectris diomedea - Veliki zovoj
- Daption capense
- Fulmarus glacialis
- Fulmarus glacialoides
- Macronectes giganteus
- Pachyptila turtur
- Procellaria cinerea
- Pterodroma hasitata
- Pterodroma hypoleuca
- Pterodroma macroptera
- Puffinus bulleri
- Puffinus carneipes
- Puffinus gavia
- Puffinus gravis
- Puffinus griseus
- Puffinus lherminieri
- Puffinus nativitatis
- Puffinus pacificus
- Puffinus puffinus - Mali zovoj
- Puffinus tenuirostris
Reference[уреди | уреди извор]
- ^ а б Brands, Sheila (14. 08. 2008). „Systema Naturae 2000 / Classification — Superfamily Procellarioidea”. Project: The Taxonomicon. Приступљено 12. 02. 2009.
- ^ Leach, William Elford (1820). „Eleventh Room”. Synopsis of the Contents of the British Museum (17th изд.). London: British Museum. стр. 65—70. OCLC 6213801.
- ^ Bock, Walter J. (1994). History and Nomenclature of Avian Family-Group Names. Bulletin of the American Museum of Natural History. Number 222. New York: American Museum of Natural History. стр. 110, 130, 161.
- ^ а б Životinje, velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb. 2005. ISBN 978-953-196-088-5.
- ^ Christopher Perrins (Hrsg.): Die BLV-Enzyklopädie Vögel der Welt. BLV, München 2004. ISBN 978-3-405-16682-3. стр. 71.
- ^ а б Gary Nunn, Scott Stanley: Body size effects and rates of cytochrome b evolution in tube-nosed seabirds. In: Molecular Biology and Evolution. Nr. 15, 1998, S. 1360–1371
- ^ V. Bretagnolle, C. Attié, E. Pasquet: Cytochrome-B evidence for validity and phylogenetic relationships of Pseudobulweria and Bulweria (Procellariidae). In: The Auk. Nr. 115, 1998, S. 188–195
Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]
- The Agreement for the Conservation of Albatrosses and Petrels (ACAP) Treaty Website
- Tracking Ocean Wanderers Архивирано на сајту Wayback Machine (24. мај 2011)
- Shearwaters and petrels: Don Roberson's family page
