Den Simons — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м {{сређивање}}
Нема описа измене
Ред 1: Ред 1:
{{сређивање}}
{{сређивање}}
'''Den Simons''', (rođen 4. aprila, 1948. u Peoriji, Ilinois, [[SAD]]) je američki pisac, najpoznatiji po svom romanu "[[Hiperion]]" (nagrađen Hugo priznanjem) i nastavku "Pad Hiperiona". Ostali romani iz ove serije, nazvane "Hiperion Kantos" su "Endimion" i "Uspon Endimiona".
'''Den Simons''', (rođen 4. aprila, 1948. u Peoriji, Ilinois, [[SAD]]) je američki pisac, najpoznatiji po svom romanu "[[Hiperion]]" (nagrađen Hugo priznanjem) i nastavku "Pad Hiperiona". Ostali romani iz ove serije, nazvane "Spev o Hiperionu" su "Endimion" i "Uspon Endimiona".


U svojim delima Simons povezuje razne žanrove: [[naučna fantastika|naučnu fantastiku]], [[horor]] i epsku fantastiku, često u okviru istog dela. Tipičan primer Simonsovog umeća mešanja žanrova je roman "Pesma boginje Kali" iz 1985. godine, nagrađena sa World Fantasy Award. Pored toga, poznat je i kao autor misterija i trilera.
U svojim delima Simons povezuje razne žanrove: [[naučna fantastika|naučnu fantastiku]], [[horor]] i epsku fantastiku, često u okviru istog dela. Tipičan primer Simonsovog umeća mešanja žanrova je roman "Pesma boginje Kali" iz 1985. godine, nagrađena sa World Fantasy Award. Pored toga, poznat je i kao autor misterija i trilera.
Ред 24: Ред 24:


==Naučna fantastika==
==Naučna fantastika==
[[Image:Hyperion omnibus.jpg|thumb|left|Omot omnibus izdanja "Hiperion Kantos", Simonsovog najpoznatijeg dela.(američko izdanje)]]
[[Image:Hyperion omnibus.jpg|thumb|left|Omot omnibus izdanja "Spev o Hiperionu", Simonsovog najpoznatijeg dela.(američko izdanje)]]


Simons postaje popularan 1989. godine sa izdavanjem "Hiperiona", dobitnika "Hugo" i "Lokus" nagrade za najbolji naučno-fantastični roman. U njemu se govori o kosmičkom sukobu, a posebno je inspirisan Bokačovim "[[Dekameron]]om" i Šoserovim "Kanterberijskim pričama".
Simons postaje popularan 1989. godine sa izdavanjem "Hiperiona", dobitnika "Hugo" i "Lokus" nagrade za najbolji naučno-fantastični roman. U njemu se govori o kosmičkom sukobu, a posebno je inspirisan Bokačovim "[[Dekameron]]om" i Šoserovim "Kanterberijskim pričama".
Ред 43: Ред 43:


==Dela==
==Dela==
===Hiperion Kantos===
===Spev o Hiperionu===
#''Hiperion'' (1989) - [[Hugo nagrada]], 1990; [[Lokus nagrada]], 1990
#''Hiperion'' (1989) - [[Hugo nagrada]], 1990; [[Lokus nagrada]], 1990
#''Pad Hiperiona'' (1990)
#''Pad Hiperiona'' (1990)

Верзија на датум 18. јун 2007. у 11:32

Den Simons, (rođen 4. aprila, 1948. u Peoriji, Ilinois, SAD) je američki pisac, najpoznatiji po svom romanu "Hiperion" (nagrađen Hugo priznanjem) i nastavku "Pad Hiperiona". Ostali romani iz ove serije, nazvane "Spev o Hiperionu" su "Endimion" i "Uspon Endimiona".

U svojim delima Simons povezuje razne žanrove: naučnu fantastiku, horor i epsku fantastiku, često u okviru istog dela. Tipičan primer Simonsovog umeća mešanja žanrova je roman "Pesma boginje Kali" iz 1985. godine, nagrađena sa World Fantasy Award. Pored toga, poznat je i kao autor misterija i trilera.

Njegovo poslednje delo je roman "Teror", istorijska napeta priča sa elementima horora.

Biografija

Simons je diplomirao Englesku književnost na Vabaš koledžu 1970. godine i 1972. dobio titulu Mastera na Vašingtonovom Univerzitetu u Sent Luisu. Nakon toga je radio kao nastavnik u osnovnim školama do 1989.

Ubrzo je počeo da piše kratke priče, iako se nije probio sve do 1982, kada je, uz pomoć Harlana Elisona, njegova kratka priča "Reka Stiks teče uzvodno" objavljena i nagrađena prvom nagradom na spisalačkom takmičenju magazina Twilight Zone. Prvu knjigu, "Pesma boginje Kali" je objavio 1985. godine.


Horror fikcija

Датотека:Summer-of-Night-cover.jpg
Omot romana Dena Simonsa, Leto Noći(amričko izdanje)

Leto noći (1991) opisuje detinjstvo grupe osnovaca koji se udružuju tokom 1960-ih kako bi porazili vekovno zlo koje teroriše njihov rodni grad, Elm Hejven, u Ilinoisu.

Ovaj roman, pohvaljen od strane Stivena Kinga, je sličan Kingovom romanu "Stvor", po fokusu na život u malom gradu, kvarenju nevinosti, povratku prastarog zla i preuzimanju odgovornosti za druge koja se javlja na prelazu iz detinjstva u zrelost.

U nastavku "Leta noći", romanu "Ukleta Zima", protagonista, sada odrastao, ponovo posećuje svoj rodni grad, kako bi se suočio sa misterijama koje ga muče u životu. Još jedan pseudo-nastavak je delo "Deca noći", u kojem je pisao o liku iz "Leta noći", Majku O'Rurku, sada mnogo starijem, katoličkom svešteniku koji je poslat da istraži bizarne događaje u jednom evropskom gradu. Drugi lik iz romana "Leto noći", Dejlov mlađi brat Lorens Stjuart se pojavljuje kao sporedan lik u Simonsovom trileru "Darvinova oštrica", dok se odrasla Kordi Kuk pojavljuje u romanu "Rajske vatre". Odrasli Kevin je glavni lik dela "Fases Of Gravity".

Ubrzo posle "Leta noći", Simons, koji je do tada stvarao isključivo horor fikciju, počeo je da se fokusira na pisanje naučne fantastike.

Naučna fantastika

Датотека:Hyperion omnibus.jpg
Omot omnibus izdanja "Spev o Hiperionu", Simonsovog najpoznatijeg dela.(američko izdanje)

Simons postaje popularan 1989. godine sa izdavanjem "Hiperiona", dobitnika "Hugo" i "Lokus" nagrade za najbolji naučno-fantastični roman. U njemu se govori o kosmičkom sukobu, a posebno je inspirisan Bokačovim "Dekameronom" i Šoserovim "Kanterberijskim pričama".

Od svojih prvih dela, Simons je postao poznat kao umešan pisac u stvaranju zapleta i kao jedan od najboljih autora naučne fantastike po kvalitetu svoje proze. Zapleti Simonsovih dela su obogaćeni njegovom bliskošću sa delima klasične književnosti; mnoga njegova dela vuku veze iz raznih klasika:

  • "Vani Fuči je živ, zdrav i eno ga u paklu" kratka priča iz 1988. koja ismeva TV-propovednike, uključena u zbirku "Molitve slomljenom kamenju" govori o kratkom povratku na Zemlju istoimenog lika iz naslova, žitelja Danteovog "Pakla"
  • Osnovni zaplet "Hiperiona", grupa različitih pojedinaca na hodočašću je uzet iz srednjevekovne poeme "Kanterberijske priče"
  • "Šuplji čovek" (1992) je napisan pod uticajem Danteovog "Pakla" i T.S. Eliota
  • Kratka priča iz 1993, "Veliki ljubavnik", inspirisana je ratnim pesnicima iz Prvog Svetskog rata
  • Njegov ciklus "Ilion/Olimp" je nadahnut Homerovim delima
  • Lik Ade i njenog doma u Ardis Holu, u "Ilionu" je inspirisan romanom Vladimira Nabokova "Ada ili strast", što je bio Nabokovljev izlet u žanr fikcije i alternativne prošlosti.

Filmske adaptacije

U januaru 2004, najavljeno je da će na osnovu scenarija koji je Simons napisao na osnovu romana "Ilion" i "Olimp" biti snimljen film, a da će Simons biti izvršni producent. "Ilion" se najavljuje kao "epska priča koja se proteže preko 5000 godina i kroz ceo sunčev sistem, uključujući teme i likove Homerove "Ilijade" i Šekspirove "Bure". Jula 2004, "Ilion" je nagrađen "Lokus" priznanjem za najbolji SF roman 2003.


Dela

Spev o Hiperionu

  1. Hiperion (1989) - Hugo nagrada, 1990; Lokus nagrada, 1990
  2. Pad Hiperiona (1990)
  3. Endimion (1996)
  4. Uspon Endimiona (1997)

Ilion/Olimp

  1. Ilion (2003) - Lokus nagrada, 2004
  2. Olimp (2005)

Joe Kurtz

  1. Hardcase (2001)
  2. Hard Freeze (2002)
  3. Hard as Nails (2003)

Ostale knjige

  • Pesma boginje Kali (1985) - World Fantasy Award, 1986
  • Strvinarska uteha (1989) - nagrada Bram Stoker, 1989
  • Phases of Gravity (1989)
  • Krevet entropije u ponoć (1990)
  • Prayers to Broken Stones (1990, zbirka kratkih priča)
  • Leto noći (1991)
  • Letnje skice (1992)
  • Deca noći (1992) - Lokus nagrada, 1993 (Horor)
  • Lovedeath (1993, zbirka kratkih priča)
  • Šuplji čovek (1992)
  • Rajske vatre (1994)
  • The Crook Factory (1999)
  • Darvinova oštrica (2000)
  • Ukleta zima (2002)
  • Worlds Enough & Time (2002, zbirka kratkih priča)
  • Teror (2007)

Spoljašnji linkovi