Парк природе Лоњско поље — разлика између измена

Координате: 45° 40′ 01″ С; 16° 22′ 48″ И / 45.66695422° С; 16.37999093° И / 45.66695422; 16.37999093
С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Нова страница: мини|250п|<center>Алувијална поплава, Лоњско поље '''Парк природе Лоњ…
 
Нема описа измене
Ред 5: Ред 5:
Лоњско поље је уписано на листу [[Рамсарска конвенција|Рамсарских подручја]] 3. фебруара 1993. године.
Лоњско поље је уписано на листу [[Рамсарска конвенција|Рамсарских подручја]] 3. фебруара 1993. године.


==Природне одлике==
==Prirodne odlike==
Најзначајнији еколошки елемент у Парку природе Лоњско поље су [[поплава|поплаве]] које се могу догодити у било које доба године, због изванредних констелација ријеке Саве и њезиних притока. Водени валови су често јако велики и Парк природе Лоњско поље има врло важну улогу као сустав обране од поплава за околно становништво. У овом микрорељефу настаје мозаик различитих станишта типичних за поплављена подручја, што је резултирало богатој понуди различитих обиљежја као што су разне врсте влажних [[шума]], [[травњак|травњаци]], [[ливада|ливаде]], разне врсте мочварних станишта и [[Влажно подручје|влажних подручја]], али и [[јарак]]а и [[канал]]а, као резултат дугогодишњег људског утјецаја. Подручје парка од око 12.000 ха пашњака користе говеда свих мјештана. Они су посљедњи примјери културног крајолика које се некада распростирао по цијелој средњој Еуропи све до краја 19. стољећа. С највећом концентрацијом аутохтоних пасмина ([[хрватски посавац]], [[туропољска свиња]], [[славонско-сријемско сиво говедо]]) у Хрватској, они представљају јединствени начин управљања пашњацима и у исто вријеме су једна од најважнијих станишта за велики број ријетких и угрожених биљних и животињских врста<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/2012/ Lonjsko Polje Nature Park], privremeni popis za upis u svjetsku baštinu UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 31. svibnja 2013.</ref>.
[[Datoteka:Pigy.jpg|mini|lijevo|<center>[[Turopoljska svinja]] u parku]]
Najznačajniji ekološki element u Parku prirode Lonjsko polje su [[poplava|poplave]] koje se mogu dogoditi u bilo koje doba godine, zbog izvanrednih konstelacija rijeke Save i njezinih pritoka. Vodeni valovi su često jako veliki i Park prirode Lonjsko polje ima vrlo važnu ulogu kao sustav obrane od poplava za okolno stanovništvo. U ovom mikroreljefu nastaje mozaik različitih staništa tipičnih za poplavljena područja, što je rezultiralo bogatoj ponudi različitih obilježja kao što su razne vrste vlažnih [[šuma]], [[travnjak|travnjaci]], [[livada|livade]], razne vrste močvarnih staništa i [[Vlažno područje|vlažnih područja]], ali i [[jarak]]a i [[kanal]]a, kao rezultat dugogodišnjeg ljudskog utjecaja. Područje parka od oko 12.000 ha pašnjaka koriste goveda svih mještana. Oni su posljednji primjeri kulturnog krajolika koje se nekada rasprostirao po cijeloj srednjoj Europi sve do kraja 19. stoljeća. S najvećom koncentracijom autohtonih pasmina ([[hrvatski posavac]], [[turopoljska svinja]], [[slavonsko-srijemsko sivo govedo]]) u Hrvatskoj, oni predstavljaju jedinstveni način upravljanja pašnjacima i u isto vrijeme su jedna od najvažnijih staništa za veliki broj rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/2012/ Lonjsko Polje Nature Park], privremeni popis za upis u svjetsku baštinu UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 31. svibnja 2013.</ref>.


Prema kriterijima smjernica o [[ptice|pticama]] [[EU|Europske Unije]], park pripada važnim staništima za ptice ''(Important Birds Area - IBA)''. Među ostalim, obitavaju: [[bijela roda]], [[čaplja žličarka]], [[orao štekavac]] ''(Haliaeetus albicilla)'', [[divlja patka]], [[obični škanjac]], [[kosac]] ''(Crex crex)'', [[mali kormoran]] ''(Phalacrocorax pygmeus)'', te [[Ugrožena vrsta|ugrožene vrste]] kao što su: [[stepski sokol]] ''(Falco cherrug)'', [[patka njorka]] ''(Aythya nyroca)'', i dr. U parku se nalazi i selo [[Čigoč]] u kojemu gotovo svaka kuća ima „svoje” gnijezdo roda, zbog čega je 1994. god. proglašeno za „Europsko selo roda”.
Prema kriterijima smjernica o [[ptice|pticama]] [[EU|Europske Unije]], park pripada važnim staništima za ptice ''(Important Birds Area - IBA)''. Među ostalim, obitavaju: [[bijela roda]], [[čaplja žličarka]], [[orao štekavac]] ''(Haliaeetus albicilla)'', [[divlja patka]], [[obični škanjac]], [[kosac]] ''(Crex crex)'', [[mali kormoran]] ''(Phalacrocorax pygmeus)'', te [[Ugrožena vrsta|ugrožene vrste]] kao što su: [[stepski sokol]] ''(Falco cherrug)'', [[patka njorka]] ''(Aythya nyroca)'', i dr. U parku se nalazi i selo [[Čigoč]] u kojemu gotovo svaka kuća ima „svoje” gnijezdo roda, zbog čega je 1994. god. proglašeno za „Europsko selo roda”.
Ред 13: Ред 12:
Tu obitava i veliki broj drugih životinja kao što su: [[vidra]], [[oštrouhi netopir]] (''Myotis bechsteinii''), [[barska kornjača]] ''(Emys orbicularis)'', [[obična gatalinka]] ''(Hyla arborea)'', [[podunavski vodenjak]] ''(Triturus dobrogicus)''; te ribe: [[umbra]] ''(Umbra krameri)'', [[kečiga]] ''(Acipenser ruthenus)'', [[dunavska patrva]] ''(Hucho hucho)'', [[velika nežica]] ''(Cobitis elongata)'', [[dunavski šaran]] ''(Romanogobio uranoscopus)'', [[crvenorepa bjelica]] ''(Rutilus pigus)'', [[balavac prugasti]] ''(Gymnocephalus schraetser)'', mali vretenar ''(Zingel streber)''; ali i insekti kao što su: leptir ''[[Lycaena dispar]]'', ''[[Carabus intricatus]]'' i ugrožena [[alpska rozalija]] ''(Rosalia alpina)''<ref name=UNESCO/>.
Tu obitava i veliki broj drugih životinja kao što su: [[vidra]], [[oštrouhi netopir]] (''Myotis bechsteinii''), [[barska kornjača]] ''(Emys orbicularis)'', [[obična gatalinka]] ''(Hyla arborea)'', [[podunavski vodenjak]] ''(Triturus dobrogicus)''; te ribe: [[umbra]] ''(Umbra krameri)'', [[kečiga]] ''(Acipenser ruthenus)'', [[dunavska patrva]] ''(Hucho hucho)'', [[velika nežica]] ''(Cobitis elongata)'', [[dunavski šaran]] ''(Romanogobio uranoscopus)'', [[crvenorepa bjelica]] ''(Rutilus pigus)'', [[balavac prugasti]] ''(Gymnocephalus schraetser)'', mali vretenar ''(Zingel streber)''; ali i insekti kao što su: leptir ''[[Lycaena dispar]]'', ''[[Carabus intricatus]]'' i ugrožena [[alpska rozalija]] ''(Rosalia alpina)''<ref name=UNESCO/>.


== Спољашње везе ==
{{Clearleft}}

== Poveznice ==
* [[Park prirode]]
* [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]
{{Commonscat|Nature park Lonjsko Polje}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.pp-lonjsko-polje.hr Park prirode 'Lonjsko polje']
* [http://www.pp-lonjsko-polje.hr Park prirode 'Lonjsko polje']
* [http://www.euronatur.org/eurovoegel/uebersicht_storchendoerfer.htm Selo roda Čigoč]
* [http://www.euronatur.org/eurovoegel/uebersicht_storchendoerfer.htm Selo roda Čigoč]
* [http://www.robertlesjr.from.hr/izl0410/ www.robertlesjr.from.hr] – Autohtona rasa konja u Lonjskom polju
* [http://www.robertlesjr.from.hr/izl0410/ www.robertlesjr.from.hr] – Autohtona rasa konja u Lonjskom polju


==Izvori==
==Извори==
{{izvori}}
{{извори}}


{{Coord|45.66695422|16.37999093|region:HR-03/HR-12_type:landmark_scale:30000_source:CGN|format=dms|display=title}}
{{Coord|45.66695422|16.37999093|region:HR-03/HR-12_type:landmark_scale:30000_source:CGN|format=dms|display=title}}

{{Commonscat|Nature park Lonjsko Polje}}


{{Паркови природе Хрватске}}
{{Паркови природе Хрватске}}

Верзија на датум 11. јануар 2015. у 12:53

Алувијална поплава, Лоњско поље

Парк природе Лоњско поље, површине 50.650 ha је заштићено мочварно подручје у Хрватској које се налази у алувијалној равни реке Саве између градова Сиска и Старе Градишке. Чине га три поља: Лољско, Мокор и Поганово.

Лоњско поље
Коњи у парку природе Лоњско поље

Лоњско поље је уписано на листу Рамсарских подручја 3. фебруара 1993. године.

Природне одлике

Најзначајнији еколошки елемент у Парку природе Лоњско поље су поплаве које се могу догодити у било које доба године, због изванредних констелација ријеке Саве и њезиних притока. Водени валови су често јако велики и Парк природе Лоњско поље има врло важну улогу као сустав обране од поплава за околно становништво. У овом микрорељефу настаје мозаик различитих станишта типичних за поплављена подручја, што је резултирало богатој понуди различитих обиљежја као што су разне врсте влажних шума, травњаци, ливаде, разне врсте мочварних станишта и влажних подручја, али и јарака и канала, као резултат дугогодишњег људског утјецаја. Подручје парка од око 12.000 ха пашњака користе говеда свих мјештана. Они су посљедњи примјери културног крајолика које се некада распростирао по цијелој средњој Еуропи све до краја 19. стољећа. С највећом концентрацијом аутохтоних пасмина (хрватски посавац, туропољска свиња, славонско-сријемско сиво говедо) у Хрватској, они представљају јединствени начин управљања пашњацима и у исто вријеме су једна од најважнијих станишта за велики број ријетких и угрожених биљних и животињских врста[1].

Prema kriterijima smjernica o pticama Europske Unije, park pripada važnim staništima za ptice (Important Birds Area - IBA). Među ostalim, obitavaju: bijela roda, čaplja žličarka, orao štekavac (Haliaeetus albicilla), divlja patka, obični škanjac, kosac (Crex crex), mali kormoran (Phalacrocorax pygmeus), te ugrožene vrste kao što su: stepski sokol (Falco cherrug), patka njorka (Aythya nyroca), i dr. U parku se nalazi i selo Čigoč u kojemu gotovo svaka kuća ima „svoje” gnijezdo roda, zbog čega je 1994. god. proglašeno za „Europsko selo roda”.

Tu obitava i veliki broj drugih životinja kao što su: vidra, oštrouhi netopir (Myotis bechsteinii), barska kornjača (Emys orbicularis), obična gatalinka (Hyla arborea), podunavski vodenjak (Triturus dobrogicus); te ribe: umbra (Umbra krameri), kečiga (Acipenser ruthenus), dunavska patrva (Hucho hucho), velika nežica (Cobitis elongata), dunavski šaran (Romanogobio uranoscopus), crvenorepa bjelica (Rutilus pigus), balavac prugasti (Gymnocephalus schraetser), mali vretenar (Zingel streber); ali i insekti kao što su: leptir Lycaena dispar, Carabus intricatus i ugrožena alpska rozalija (Rosalia alpina)[1].

Спољашње везе

Извори

  1. ^ а б Lonjsko Polje Nature Park, privremeni popis za upis u svjetsku baštinu UNESCO-a Шаблон:Eng oznaka Preuzeto 31. svibnja 2013.
45° 40′ 01″ С; 16° 22′ 48″ И / 45.66695422° С; 16.37999093° И / 45.66695422; 16.37999093