Londra (čamac) — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Нова страница: '''Londra''' je vrsta čamca koji se kreće ljudskom snagom (veslanjem). Bernhard Švarc u putopisnoj knjizi sa kraja 19. vijeka o Crnoj Gori na nekol…
 
Нема описа измене
Ред 2: Ред 2:


== Etimologija ==
== Etimologija ==
Sam naziv je identičan italijanskom nazivu za [[London]], Londra, pa bi se etimologija toponima London mogla posmatrati i iz ovog ugla (London se razvio na rijeci [[Temza|Temzi]].) U 19. vijeku na balkanskoj strani jadranskog priobalja se paralelno koristila ova riječ i za ovaj čamac i za grad. ([[Lujo Vojnović]]: "...na svome putu sastao u Londri plemenitoga Lorda...") <ref>{{Cite book|last= Vojnović |first= Lujo |authorlink= |coauthors= |title= Srpsko-hrvatcko pitanje u Dalmaciji pp. 12 |year= 1888 |url= |publisher= |location= Spljet |id=}}</ref> Prema teoriji koju je [[1998]]. izneo engleski lingvista [[Ričard Kouts]] ime grada predstavlja dio najstarije izvorne evropske toponimije, i vjerovatno potiče od prakeltske riječi Plowonida sa opisom hidronima izvedenim iz reči plew i nejd a koja označava široku rijeku. Plew je u mogućoj vezi sa plovidbom, plovljenjem, a dra je vožnja, drive (drajv), i označava tok (suprotnost je statičnosti) kao u hidronimima [[Drina]], [[Drim]], [[Drava]]...
Sam naziv je identičan italijanskom nazivu za [[London]], Londra, pa bi se etimologija toponima London mogla posmatrati i iz ovog ugla (London se razvio na rijeci [[Temza|Temzi]].) U 19. vijeku na balkanskoj strani jadranskog priobalja se paralelno koristila ova riječ i za ovaj čamac i za grad. ([[Lujo Vojnović]]: "...na svome putu sastao u Londri plemenitoga Lorda...") <ref>{{Cite book|last= Vojnović |first= Lujo |authorlink= |coauthors= |title= Srpsko-hrvacko pitanje u Dalmaciji pp. 12 |year= 1888 |url= |publisher= |location= Spljet |id=}}</ref> Prema teoriji koju je [[1998]]. izneo engleski lingvista [[Ričard Kouts]] ime grada predstavlja dio najstarije izvorne evropske toponimije, i vjerovatno potiče od prakeltske riječi Plowonida sa opisom hidronima izvedenim iz reči plew i nejd a koja označava široku rijeku. Plew je u mogućoj vezi sa plovidbom, plovljenjem, a dra je vožnja, drive (drajv), i označava tok (suprotnost je statičnosti) kao u hidronimima [[Drina]], [[Drim]], [[Drava]]...


== Reference ==
== Reference ==

Верзија на датум 17. фебруар 2015. у 00:24

Londra je vrsta čamca koji se kreće ljudskom snagom (veslanjem). Bernhard Švarc u putopisnoj knjizi sa kraja 19. vijeka o Crnoj Gori na nekoliko mjesta spominje londru. Vozili su je rijekom Bojanom ka Skadru četiri veslača. Uska londra je gurnuta u vodu, a prtljag je ubačen u nju, nakon čega su se smjestili Švarc i Rovinski. Crnogorske londre su saobraćale po Skadarskom jezeru prevozeći robu (sol i dr.) i putnike. Jako nevrijeme, kiša i oluja su prijetili da se "brod" prevrne. U kasnijoj posjeti Rijeci Crnojevića je vidjeo mnogobrojne londre prepune ljudi koji su pjevali i klicali, a kretali su se lagano u pravcu Skadarskog jezera. Sa visine, odakle su ih posmatrali, ovi čamci su izgledali kao ljuske oraha. [1]

Etimologija

Sam naziv je identičan italijanskom nazivu za London, Londra, pa bi se etimologija toponima London mogla posmatrati i iz ovog ugla (London se razvio na rijeci Temzi.) U 19. vijeku na balkanskoj strani jadranskog priobalja se paralelno koristila ova riječ i za ovaj čamac i za grad. (Lujo Vojnović: "...na svome putu sastao u Londri plemenitoga Lorda...") [2] Prema teoriji koju je 1998. izneo engleski lingvista Ričard Kouts ime grada predstavlja dio najstarije izvorne evropske toponimije, i vjerovatno potiče od prakeltske riječi Plowonida sa opisom hidronima izvedenim iz reči plew i nejd a koja označava široku rijeku. Plew je u mogućoj vezi sa plovidbom, plovljenjem, a dra je vožnja, drive (drajv), i označava tok (suprotnost je statičnosti) kao u hidronimima Drina, Drim, Drava...

Reference

  1. ^ Švarc, Bernhard (2014). Crna Gora, opis putovanja kroz unutrašnjost sa nacrtom zemljopisa zemlje. Podgorica: CID. 
  2. ^ Vojnović, Lujo (1888). Srpsko-hrvacko pitanje u Dalmaciji pp. 12. Spljet.