Дракула — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
м Враћене измене 109.93.89.73 (разговор) на последњу измену корисника Autobot
Ред 22: Ред 22:
[[Категорија:Вампири]]
[[Категорија:Вампири]]
[[Категорија:Фолклор]]
[[Категорија:Фолклор]]

{{dz|[[Drakula (razdvojba)]]}}
[[Datoteka:Dracula vampire.jpg|mini|250px|Vampir grof Drakula]]
'''Grof Drakula''', [[Izmišljeni lik|izmišljena osoba]], glavni je lik romana [[Bram Stoker|Brama Stokera]] [[Drakula]] iz [[1897.]] Neki aspekti njegovog karaktera inspirirani su vlaškim knezom iz 15. stoljeća [[Vlad III. Drakula|Vladom III. Drakulom]]. U [[SAD]]-u je lik grofa Drakule postao javno dobro i pojavljuje se u popularnoj kulturi (od animiranih filmova dalje), u medijima pa i na ambalaži žitarica za doručak.

== U Stokerovom romanu ==
U Stokerovom romanu su biografija, karakteristike, moći i slabosti grofa Drakule opisane od različitih pripovjedača, najviše od [[Jonathan Harker|Jonathana Harkera]], [[Abraham Van Helsing|Abrahama Van Helsinga]] i [[Mina Harker|Mine Harker]].

=== Biografija ===
Grof Drakula je višestoljetni [[vampir]], [[čarobnjak]] i [[Transilvanija|transilvanski]] plemić, koji tvrdi da potječe od [[Sekelji|Sekelja]] [[Atila|Atile]]. On živi u zabačenom zamku u [[Karpati|Karpatima]] blizu prolaza Borgo. Suprotno prikazu vampira kao odbojnih pojava u istočnoeuropskom folkloru, Drakula se najčešće prikazuje kao šarmantan i zavodljiv aristokrat. Detalji njegovog životopisa su zatamnjivani, ali se čini da je Drakula proučavao crne umjetnosti na Akademiji Scholomance u Karpatima te postao vješt [[alkemija|alkemičar]] i [[magija|magičar]]. Kao vojvoda, vodio je trupe protiv Turaka preko [[Dunav]]a. Drakula je umro i pokopan u velikoj kapeli u svom zamku. Svake noći ustaje iz groba kao vampir, kao i njegove [[Drakuline nevjeste|tri prekrasne nevjeste]], koje u romanu zavode Jonathana Harkera. U romanu nije razjašnjeno da li su te tri nevjeste Drakuline kćeri, sestre, ljubavnice, [[incest|incestuozna]] kombinacija istih ili nešto drugo.

Radnja romana smješta se u drugu polovicu [[19. stoljeće|19. stoljeća]], kad se Drakula zanima za nekretnine u [[London|Londonu]] gdje želi početi njegovu vladavinu terora. On poziva engleskog odvjetnika Jonathana Harkera u svoj zamak. Drakula je prema Harkeru srdačan i daje mu znanje o povijesti, čak ga i spašava od njegove tri krvožedne nevjeste, ali istina je da Drakula želi saznati što više o [[Engleska|Engleskoj]] i zadržati Harkera dovoljno dugo da se obavi pravni posao.

Drakula zatim napušta zamak te kreće brodom ''Demetra'' u [[Whitby]] u Engleskoj. Donosi transilvansko tlo koje mu je potrebno za održavanje njegove snage. Kapetanovo tijelo je pronađeno vezano za kormilo broda te su u kapetanovom dnevniku opisani čudni događaji tijekom putovanja. Drakula brodom odlazi u obliku [[vuk|vuka]].

U Engleskoj se vidi povezanost Drakule i [[Renfield|Renfielda]], psihički bolesne osobe koja jede većini ljudi ogavne kukce, pauke, ptice i druga bića te osjeća prisustvo svog "gospodara" Drakule. Drakula svake noći pije krv prijateljici Jonathanove zaručnice Mine te je naposljetku ubija. Lucy postane vampir.

Mudri profesor Van Helsing sa skupinom ljudi usmrćuje Lucy probadanjem kolca kroz srce. Kasnije ulazi u Drakulinu rezidenciju Carfax te uništava kutije s transilvanskim tlom, koje daju Drakuli snagu. Drakula se vraća u svoj zamak, te se završna bitka odvija u Transilvaniji. Na kraju biva usmrćen probadanjem kolca kroz srce.

=== Karakteristike ===
Drakula je vrlo ponosan na svoje navodno podrijetlo od Sekelja Atile. Ne zanima se za povijest [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]]. Poznavanje [[engleski jezik|engleskog]] mu je odlično, premda mu je engleski čudno toniran. U romanu je opisan kao osoba s dugim bijelim brkovima, istaknutim ušima te oštrim zubima. Takav se izgled pokušao dočarati u filmu iz 1970. Obučen je u crno. Kako roman napreduje, Drakula uzima sve više i više mladenački izgled. Harker primjećuje da Drakula nema odraz u zrcalu, što je svojstvo vampira.

=== Moći, sposobnosti i slabosti ===
Grof Drakula u romanu koristi mnogo nadnaravnih sposobnosti. Prema Van Helsingu, on ima fizičku snagu jednaku onoj 20 ljudi. Može ga se ubiti jedino probadanjem kolca kroz srce. Može prkositi [[gravitacija|gravitaciji]] u određenoj mjeri. U mogućnosti je tako penjati se naglavačke na okomitoj površini, poput guštera. Zna [[hipnoza|hipnotizirati]] te naređivati noćnim životinjama poput [[vuk]]ova i [[štakor]]a. Može manipulirati vremenom, stvarati [[magla|maglu]] kako bi skrio svoju prisutnost te stvarati oluje. Može se pretvoriti u bilo što po volji. U romanu se pretvara u vuka (povezano s legendama o [[vukodlak|vukodlacima]]), [[štakor|štakora]], [[para|paru]] i maglu. Ne zahtjeva drugu potporu nego svježu [[krv]], koja stvara efekt pomlađivanja. Može pretvarati druge ljude u vampire, kako je to učinio Lucy. Nejasno je da li osoba mora piti vampirsku krv kako bi postala vampir, no Drakula je natjerao Minu da mu pije krv iz prsa.

Međutim, Drakuline ovlasti nisu neograničene. Mnogo je manje moćan po dnevnom svjetlu i može se pretvarati samo u zoru, u podne te u sumrak (po noći su mu sve moći maksimalno izražene). [[Sunce]], [[češnjak]], [[križ]] i sakramentalni kruh mogu biti pogubni po njega. Zahtjeva transilvansko tlo u blizini kako bi povratio snagu nakon odmora. Inače ne može povratiti snagu, kao što ljudi nemaju snage nakon nespavanja dulje vrijeme.

== U popularnoj kulturi ==
===Filmovi===
[[Datoteka:Nosferatu1.jpg|thumb|150px|Plakat filma ''Nosferatu'']]
Filmova o Drakuli je nebrojeno mnogo, no idućih 15 su adaptacije samog romana.

* [[Nosferatu (1922.)]]; 94 min, Drakula [[Max Schreck]]
* [[Drakula (1931.)]]; 75 min, [[Béla Lugosi]]
* [[Drakula (španjolska inačica (1931.)]]; 104 min, [[Carlos Villarías]]
* [[Drakula u Istanbulu]] ([[1953.]]); 103 min, [[Atıf Kaptan]]
* [[Drakula (1958.)]]; 102 min, [[Christopher Lee]]
* [[Drakula (1968.)]]; 90 min, [[Denholm Elliott]]
* [[Grof Drakula (1970.)]]; 98 min (u UK 97, u Švedskoj 91), Christopher Lee
* [[Drakula (1973.)]]; 100 min, [[Jack Palance]]
* [[Grof Drakula (1977.)]]; 150 min, [[Louis Jourdan]]
* [[Drakula (1979.)]]; 100 min, [[Frank Langella]]
* [[Nosferatu, fantom u operi]] (1979.); 107 min, [[Klaus Kinski]]
* [[Drakula (1992.)|Drakula]] (1992.); 128 min, [[Gary Oldman]]
* [[Drakula (2002.)]]; 173 min, [[Patrick Bergin]]
* [[Drakula: Stranice iz djevičinog dnevnika]] (2002.); 75 min, [[Žang Vei-Kjang]]
* [[Drakula (2006.)]]; 90 min, [[Marc Warren]]

Filmovi se razlikuju u duljini, tehnologiji, efektima, količini spolnosti, prikazivanju Drakule (negdje osjećajno stvorenje, negdje samo čudovište željno krvi; negdje šarmantan i zavodljiv mladić, negdje odbojna pojava) itd. Što se tiče same radnje i tu ima razlika od romana: negdje su izostavljeni neki likovi ili je više likova spojeno u jednoga, Drakula se negdje ne propada kolcem nego spaljuje ili raspada pri pogledu na križ, negdje su likovi u drukčijim krvnim vezama, negdje su imena promijenjena itd.

Drakula je prikazivan i u animiranim filmovima, napravljene su parodije na priču o njemu, nastalo je mnogo nastavaka i novih romana o Drakuli. Postoje i filmovi u kojima se modernizira priča o Drakuli (smješta u suvremeno doba).

===Stripovi===
Drakula je bio populariziran i kroz stripove, od kojih su neki stekli veliku popularnost.
*[[Dell Comics]] je [[1966.]] izdao strip [[Dracula (Dell Comics)|''Dracula'']] u kojem je glavni junak potomak prvog grofa Drakule koji se bori protiv zla.
*''[[The Tomb of Dracula]]'' spaja likove Vlada III. Tepeša i grofa Drakule u istu osobu zvanu Vlad Dracul. [[Dracula (Marvel Comics)|Taj Drakula]] je rođen [[1430.]] i postao vampir [[1459.]] Ovaj lik se od [[1979.]] povremeno pojavljuje u stripovima koje izdaje [[Marvel Comics]].
*[[1991.]] izdan je strip ''[[Batman & Dracula: Red Rain]]'', u kojem se vladar vampira sukobljava sa [[Batman]]om, junakom [[DC Comics]]a. Epizoda je polučila i dva nastavka, ''Batman: Bloodstorm'' i ''Batman: Crimson Mist''. Po uzoru na taj strip je poslije napravljen [[animirani film]] ''[[Batman protiv Drakule]]''.
*[[1993.]] [[Topps Comics]] izdao je trodijelni strip ''Dracula: Vlad the Impaler'' u kojem je [[Vlad III. Drakula]] nakon smrti postao vampir po imenu Drakula. Dijelovi su izdani pod naslovima ''I Am Dracula'', ''Dark Legend A-borning'' i ''To Rise Again''.
*[[Image Comics]] je [[2003.]] započeo serijal ''[[Sword of Dracula]]''.
*[[2005.]] izdan je strip ''[[Dracula vs. King Arthur]]'' u kojem vampir Drakula otputuje u prošlost kako bi se borio protiv [[Kralj Arthur|kralja Arthura]].

== Aluzije na povijest ==
[[Datoteka:Vlad.dracula.jpg|thumb|200px|Povijesni Drakula, [[Vlad III. Drakula|Vlad III.]]]]
Povijesno gledano, ime Drakula dato je dinastiji [[Drăculești]], koje je izvedeno iz tajnog bratskog reda vitezova naziva [[Red zmajskih vitezova|Zmajev red]], koje je osnovao [[Sigismund]], kralj Ugarske, Hrvatske i Češke te sveti rimski car. [[Vlad II. Drakul|Vlad II.]] je primljen u red zbog svoje hrabrosti u borbi protiv Turaka te je dobio naziv ''Drakul'' (zmaj), a njegov sin, [[Vlad III. Drakula|Vlad III.]], ''Drakula'' (sin zmaja).

Nepoznato je koliko je Stoker bio upućen u rumunjsku povijest. Stoker uključuje neke pojedinosti iz života Vlada III. u opisu života Drakule. Prvenstveno, kaže da je vojvoda Drakula dobio svoje ime od Turaka. Međutim, Vlad III. je etnički bio [[Vlah]], dok se u romanu tvrdi da je Drakula Sekelj.

Od strane nekih je sugerirano da je Stoker bio pod utjecajem grofice [[Elizabeta Báthory|Elizabeth Bathory]], čije legende govore o osobi rođenoj u Ugarskoj koja je odgovorna za ubojstvo 80 mladih žena.

Većina smatra da Stoker nije mnogo znao o Vladu III. Drakuli.

Neki filmovi Vlada III. Drakulu i grofa Drakulu stapaju u istu osobu prikazujući da je Vlad III. postao vampir poznat pod imenom Drakula.

[[de:Graf Dracula]]

[[Kategorija:Književni likovi]]
[[Kategorija:Filmski likovi]]
[[Kategorija:Junaci stripa]]

Верзија на датум 23. март 2017. у 16:16

Ово је чланак о лику Дракула. За информације о роману или о филму, види: Дракула (роман), односно Дракула (филм).
Бела Лугоши као гроф Дракула

Дракула је измишљени лик, вероватно најпознатији вампир у литератури и на филму. Створио га је ирски писац Брем Стокер 1897. године написавши хорор роман Дракула.

Историјски лик Дракула, Влад Дракула III, живио је у 15. веку у Влашкој. На једном састанку са мађарским оријенталистом Вамберијем, Стокер се заинтересовао за приче и легенде о Владу Дракулеи ког је после тога и узео као узор за лик у роману Дракула. Наведеног Вамберија спомиње чак и лик романа Ван Хелсинг.

Спољашње везе