Samarija — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
мНема описа измене
Ред 11: Ред 11:
=== Savremena ===
=== Savremena ===


Područje je nakon [[Izraelsko-arapski rat (1948)|Izraelsko-arapskog rata]] godine 1948. postalo dio [[Jordan]]a. U [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] ju je okupirao Izrael, te se otada tamo grade jevrejska naselja. Temeljem [[Sporazumi iz Osla|sporazuma iz Osla]] uprava nad Samarijom je prešla u ruke [[Palestinska Samouprava|Palestinske Uprave]].
Područje je nakon [[Izraelsko-arapski rat (1948)|Izraelsko-arapskog rata]] godine 1948. postalo dio [[Jordan]]a. U [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] ju je okupirao Izrael, te se otada tamo grade jevrejska naselja. Temeljem [[Sporazumi iz Osla|sporazuma iz Osla]] uprava nad Samarijom je prešla u ruke [[Palestinska Uprava|Palestinske Uprave]].


== Vidi još ==
== Vidi još ==
* [[Samaritanstvo]]
* [[Samaritanstvo]]
* [[Прича о добром Самарићанину|Dobri Samaritanac]]
* [[Прича о добром Самарићанину|Dobri Samarićanin]]
* [[Istorija Palestine]]
* [[Istorija Palestine]]



Верзија на датум 29. октобар 2018. у 00:49

Samarija ili Šomron (hebrejski: שֹׁמְרוֹן, moderni: Šoməron, tiberijski: Šōmərôn; grčki: Σαμάρεια, Samáreia; arapski: سامريّون, Sāmariyyūn ili السامرة, as-Samarah, takođe poznata kao جبال نابلس, Jibal Nablus) je izraz za brdsko područje koje odgovara sjeverozapadnom dijelu Erec Izraela.

Ime je dobila po drevnom gradu koji je bio prijestolnica Kraljevstva Izrael.

Istorija

Antička

U Isusovo vreme, Samarićani su bili omraženi od strane Isusovih sunarodnika Jevreja.[1] Samarićani su takođe mrzeli Jevreje.[2] Tenzije su posebno narasle početkom prvog veka kada su Samarićani navodno oskrnavili jevrejski hram ljudskim kostima.[3]

Savremena

Područje je nakon Izraelsko-arapskog rata godine 1948. postalo dio Jordana. U Šestodnevnom ratu ju je okupirao Izrael, te se otada tamo grade jevrejska naselja. Temeljem sporazuma iz Osla uprava nad Samarijom je prešla u ruke Palestinske Uprave.

Vidi još

Izvori

  1. ^ Greg W. Forbes, The God of Old: The role of the Lukan parables in the purpose of Luke's Gospel, Continuum. 2000. ISBN 978-1-84127-131-6. стр. 63–64.
  2. ^ Christianity by Sue Penney. 1995. ISBN 978-0-435-30466-9. стр. 28.
  3. ^ Vermes, Geza. The authentic gospel of Jesus. London, Penguin Books. 2004. pp. 152-154.

Spoljašnje veze