Gležanjska kost — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Нова страница: '''Gležanjska kost''' (lat. talus) je jedna od grupnih kostiju stopala poznatih kao tarzus (''tarsus''). Čini donji deo skočni zglob|sko…
 
dopuna uvodnog dela
Ред 1: Ред 1:
{{Infobox anatomy-lat
| Name = Gležanjska kost
| Latin = Os talus, Astragalus
| Image = Blausen_0411_FootAnatomy.png
| Caption = Anatomija desnog stopala
| Image2 = Subtalar Joint.PNG
| Caption2 = Subtalarni zglob, gledan iz ugla između bočnog i frontalnog dela.
| Origins =
| Insertions =
| Articulations =
}}
'''Gležanjska kost''' ([[latinski jezik|lat.]] talus) je jedna od grupnih kostiju stopala poznatih kao [[tarzus]] (''tarsus''). Čini donji deo [[skočni zglob|skočnog zgloba]], preko zglobljavanja sa bočnim i medijalnim gležanjskim dodacima dve kosti [[potkolenica|potkolenice]] (cevanice i lisne kost). U okviru tarzusa, zglobljava se sa [[petna kost|petnom kosti]], ispod [[čunasta kost|čunaste]], a ispred gležanjskopetnočunastog zgloba. Ovako nastao zglob, celu težinu tela prenosi na [[stopalo]].<ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=“Sofradzija“>{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=<“Korene“>{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn= 9958-10-396-6}}</ref>
'''Gležanjska kost''' ([[latinski jezik|lat.]] talus) je jedna od grupnih kostiju stopala poznatih kao [[tarzus]] (''tarsus''). Čini donji deo [[skočni zglob|skočnog zgloba]], preko zglobljavanja sa bočnim i medijalnim gležanjskim dodacima dve kosti [[potkolenica|potkolenice]] (cevanice i lisne kost). U okviru tarzusa, zglobljava se sa [[petna kost|petnom kosti]], ispod [[čunasta kost|čunaste]], a ispred gležanjskopetnočunastog zgloba. Ovako nastao zglob, celu težinu tela prenosi na [[stopalo]].<ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=“Sofradzija“>{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=<“Korene“>{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn= 9958-10-396-6}}</ref>


Ред 21: Ред 32:
== Galerija ==
== Galerija ==
<gallery>
<gallery>
Talus - inferior view.jpg|Talus – donja strana
Talus - inferior view.jpg|Gležanjska kost – donja strana
Ankle.PNG| Bočna strana ljudskog gležnja, uključujući i gležanjsku kost
Ankle.PNG| Bočna strana ljudskog gležnja, uključujući i gležanjsku kost
Gray272.png|Lijevi talus, medijalna površina
Gray272.png|Leva gležanjska kost, medijalna površina
Gray273.png|Leva gležanjska kost, bočna površina
Gray273.png|Leva gležanjska kost, bočna površina
</gallery>
</gallery>

Верзија на датум 10. јануар 2019. у 13:31

Gležanjska kost
Anatomija desnog stopala
Subtalarni zglob, gledan iz ugla između bočnog i frontalnog dela.
Detalji
LatinskiOs talus, Astragalus
Pokazatelji
Grejova anatomijap.266
TAA02.5.10.001
FMA9708
Anatomska terminologija

Gležanjska kost (lat. talus) je jedna od grupnih kostiju stopala poznatih kao tarzus (tarsus). Čini donji deo skočnog zgloba, preko zglobljavanja sa bočnim i medijalnim gležanjskim dodacima dve kosti potkolenice (cevanice i lisne kost). U okviru tarzusa, zglobljava se sa petnom kosti, ispod čunaste, a ispred gležanjskopetnočunastog zgloba. Ovako nastao zglob, celu težinu tela prenosi na stopalo.[1][2][3][4]

Gležanjska kost je, po veličini, druga od gležanjskih kostiju, ijedna od kostiju u ljudskom telu sa najvećim udelom površine koja je prekrivena zglobnom hrskavicom. Osim toga, ona je neobična po tome što ima retrogradan dotok krvi (arterijska krv ulazi u kost na distalnom kraju).

Za razliku od većine kostiju, kod ljudi nema mišića koji se vežu za gležanjsku kost, zbog čega njen položaj zavisi od položaju suednih kostiju.[5]

Anatomija

Na gležanjskoj kosti, iako je nepravilnog oblika, mogu uočiti tri dela, koja se za potrebe anatomskog opisivanja, gležanjska kost dela na glavu, vrat i telo.

Glava

Sa predenje strane gležanjskoj kosti je glava, koja ima površinu za zglobljavanje sa čunastom kosti i neravan prostor vrata. Između tela i glave, ima male kanale krvnih sudova.

Telo

Telo ima nekoliko istaknutih površina za zglobljavanje. Na svojim vršnoj strani polucilindrična je trochlea tali,[6]okružena zglobnom površinom za dva gležanjska nastavka. Klin je viljušksta struktura, koja sdrži tri zglobljvajuće površine u stabilnom spoju, koji osigurava stabilnost gležanjskog zgloba. Međutim, budući da je trochlea šira naprid nego na pozadi (oko 5-6  mm) stabilnost u zglobu varira prema položaju stopala.

Sa nogom u leđnoj fleksiji (prsti povučeni prema gore) zglobni ligamenti održavaju istezanje, koje daje stabilnost zgloba ali uz stopalo koje je tabanski savijeno (kao kad se stoji na prstima) manja širina trochlea uzrokuje smanjenje stabilnosti.

Vrat sa kvržicom

Iza trochlea je zadnji nastavak koji je medijalnom i bočnom kvržicom koje su odvojene žlijebom za tetive mišića musculus flexor hallucis longus. Izuzetno, bočne strane ovih kvržica formiraju nezavisnu kosti pod nazivom os trigonum ili gležanjski dodatak. Može predstavljati tarsale proximale intermedium.

Na donjoj strani kosti su tri zglobne površine koje služe za zglobljavanje sa petnom kosti, i nekoliko različito razvijenih zglobnih površina za artikulaciju sa ligamentima.

Galerija

Videti još

Izvori

  1. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  4. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  5. ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (на језику: Danish) (12th изд.). стр. 301. ISBN 978-87-628-0307-7. 
  6. ^ Lee F. Rogers (1992) Radiology of skeletal trauma - Volume 2 p.1463

Literatura

  • Platzer, Werner (2004). Color Atlas of Human Anatomy, Vol. 1: Locomotor System (5th изд.). Thieme Medical Publishers. ISBN 3-13-533305-1. 
  • Thieme Atlas of Anatomy: General Anatomy and Musculoskeletal System. Thieme. 2006. ISBN 1-58890-419-9. 

Spoljašnje veze