Nikolaj Koljcov — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
ознаке: мобилна измена мобилно веб-уређивање
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Ред 1: Ред 1:
{{Infobox scientist-lat
{{Infobox scientist-lat
| name = Nikolaj Konstantinovič Koljcov
| name = Nikolaj Konstantinovič Koljcov
| image = Кольцов, Николай Константинович.jpg
| image = Кольцов, Николай Константинович.jpg
| image_size = 200px
| image_size = 200px
| caption = Nikolaj Koljcov
| caption = Nikolaj Koljcov
| birth_date = [[14. jul]] [[1872]].
| birth_date=[[14. jul]] [[1872]].
| birth_place = [[Moskva]], {{zastava|Ruska Imperija}}
| birth_place = [[Moskva]], {{zastava|Ruska Imperija}}
| death_date = [[2. decembar]] [[1940]].
| death_date=[[2. decembar]] [[1940]].
| death_place = [[Lenjingrad]], {{zas slika|Застава СССР (1936).png}} [[SSSR]]
| death_place = [[Lenjingrad]], {{zas slika|Застава СССР (1936).png}} [[SSSR]]
| residence =
| residence =
| citizenship =
| citizenship =
Ред 14: Ред 14:
| fields = [[Genetika]], [[molekulska biologija]]
| fields = [[Genetika]], [[molekulska biologija]]
| workplaces =
| workplaces =
| alma_mater = [[Moskovski univerzitet]]
| alma_mater = [[Moskovski univerzitet]]
| doctoral_advisor =
| doctoral_advisor =
| academic_advisors =
| academic_advisors =
| doctoral_students =
| doctoral_students =
| notable_students =
| notable_students =
| known_for =
| known_for =
| author_abbrev_bot =
|author_abbrev_bot =
| author_abbrev_zoo =
|author_abbrev_zoo =
| influences =
| influences =
| influenced =
| influenced =
Ред 33: Ред 33:
Diplomirao je na [[Moskovski univerzitet|Moskovskom univerzitetu]] [[1894]], gde je radio kao profesor od 1895. do 1911. Osnovao je Institut za eksperimentalnu biologiju, sredinom [[1917]]. Bio je član Poljoprivredne akademije.
Diplomirao je na [[Moskovski univerzitet|Moskovskom univerzitetu]] [[1894]], gde je radio kao profesor od 1895. do 1911. Osnovao je Institut za eksperimentalnu biologiju, sredinom [[1917]]. Bio je član Poljoprivredne akademije.


Koljcov je [[1920]]. uhapšen kao član nepostojećeg „Antisovjetskog taktičkog centra“. Tužilac Nikolaj Kirilenko je tražio smrtnu kaznu za Koljcova, međutim nakon što je [[Maksim Gorki]] apelovao na [[Владимир Лењин|Vladimira Lenjina]], Koljcov je oslobođen i vraćen je na mesto rukovodioca Koljcovog instituta za eksperimentalnu biologiju.<ref name="Birshtein">-{Vadim J. Birstein. ''The Perversion Of Knowledge: The True Story of Soviet Science.'' Westview Press (2004) ISBN 0-8133-4280-5}-</ref><ref name="Soyfer"/>
Koljcov je [[1920]]. uhapšen kao član nepostojećeg „Antisovjetskog taktičkog centra“. Tužilac Nikolaj Kirilenko je tražio smrtnu kaznu za Koljcova, međutim nakon što je [[Maksim Gorki]] apelovao na [[Владимир Лењин|Vladimira Lenjina]], Koljcov je oslobođen i vraćen je na mesto rukovodioca Koljcovog instituta za eksperimentalnu biologiju.<ref name="Birshtein">Vadim J. Birstein. ''The Perversion Of Knowledge: The True Story of Soviet Science.'' Westview Press (2004). ISBN 0-8133-4280-5</ref><ref name="Soyfer"/>


Pristalice [[Trofim Lisenko|Trofima Lisenka]] su [[1937]]. i [[1939]]. objavile seriju propagandnih članaka protiv Nikolaja Koljcova i [[Nikolaj Vavilov|Nikolaja Vavilova]].<ref name="Birshtein"/> Zvanično se tvrdi se da je njegova smrt [[1940]]. bila posledica srčanog udara, mada postoje indicije da je bio otrovan.<ref name="Soyfer">-{[http://www.nature.com/nrg/journal/v2/n9/full/nrg0901_723a_fs.html Valery N. Soyfer. The consequences of political dictatorship for Russian science. ''Nature Reviews Genetics'' '''2''': 723-729 (2001)]}-</ref> Njegova žena je izvršila samoubistvo istog dana.<ref name="Birshtein"/>
Pristalice [[Trofim Lisenko|Trofima Lisenka]] su [[1937]]. i [[1939]]. objavile seriju propagandnih članaka protiv Nikolaja Koljcova i [[Nikolaj Vavilov|Nikolaja Vavilova]].<ref name="Birshtein"/> Zvanično se tvrdi se da je njegova smrt [[1940]]. bila posledica srčanog udara, mada postoje indicije da je bio otrovan.<ref name="Soyfer">[http://www.nature.com/nrg/journal/v2/n9/full/nrg0901_723a_fs.html Valery N. Soyfer. The consequences of political dictatorship for Russian science. ''Nature Reviews Genetics'' '''2''': 723-729 (2001)]</ref> Njegova žena je izvršila samoubistvo istog dana.<ref name="Birshtein"/>


== Reference ==
== Reference ==

Верзија на датум 20. април 2019. у 08:06

Nikolaj Konstantinovič Koljcov
Nikolaj Koljcov
Rođen14. jul 1872.
Moskva,  Ruska Imperija
Umro2. decembar 1940.
Lenjingrad, SSSR
NacionalnostRuska Imperija, USSR
PoljaGenetika, molekulska biologija
Alma materMoskovski univerzitet

Nikolaj Konstantinovič Koljcov (rus. Николай Константинович Кольцов; 14. jul 1872 - 2. decembar, 1940.) je bio ruski biolog. Jedan je od kreatora moderne genetike.

Diplomirao je na Moskovskom univerzitetu 1894, gde je radio kao profesor od 1895. do 1911. Osnovao je Institut za eksperimentalnu biologiju, sredinom 1917. Bio je član Poljoprivredne akademije.

Koljcov je 1920. uhapšen kao član nepostojećeg „Antisovjetskog taktičkog centra“. Tužilac Nikolaj Kirilenko je tražio smrtnu kaznu za Koljcova, međutim nakon što je Maksim Gorki apelovao na Vladimira Lenjina, Koljcov je oslobođen i vraćen je na mesto rukovodioca Koljcovog instituta za eksperimentalnu biologiju.[1][2]

Pristalice Trofima Lisenka su 1937. i 1939. objavile seriju propagandnih članaka protiv Nikolaja Koljcova i Nikolaja Vavilova.[1] Zvanično se tvrdi se da je njegova smrt 1940. bila posledica srčanog udara, mada postoje indicije da je bio otrovan.[2] Njegova žena je izvršila samoubistvo istog dana.[1]

Reference

  1. ^ а б в Vadim J. Birstein. The Perversion Of Knowledge: The True Story of Soviet Science. Westview Press (2004). ISBN 0-8133-4280-5
  2. ^ а б Valery N. Soyfer. The consequences of political dictatorship for Russian science. Nature Reviews Genetics 2: 723-729 (2001)