Zapaljenje zgloba — разлика између измена
Нема описа измене |
|||
Ред 18: | Ред 18: | ||
:M02 - Reaktivne artropatije (postvakcione, postdizenterične, Reiterov sindrom) |
:M02 - Reaktivne artropatije (postvakcione, postdizenterične, Reiterov sindrom) |
||
:M03 - Postinfekcijski artritis i reaktivna oboljenja zglobova u drugim bolestima (meningitis, sifilis, virusni hepatitis, infektivni endokarditis) |
:M03 - Postinfekcijski artritis i reaktivna oboljenja zglobova u drugim bolestima (meningitis, sifilis, virusni hepatitis, infektivni endokarditis) |
||
Infektivni artritis izazivaju — bakterija, virus ili gljivice koje mogu ući u zglob i pokrenuti upalu. Primeri organizama koji mogu inficirati zglobove su |
|||
* salmonela i šigela (trovanje hranom ili kontaminacija), |
|||
* hlamidija i gonoreja (polno prenosive bolesti) i |
|||
* hepatitis C (infekcija od krvi do krvi, često putem zajedničkih igala ili transfuzija). |
|||
U mnogim slučajevima, pravovremeno lečenje antibioticima može sanirati zglobnu infekciju, ali ponekad artritis postane hronična bolest. |
|||
=== (M05-M14) Zapaljenjska oboljenja zglobova === |
=== (M05-M14) Zapaljenjska oboljenja zglobova === |
||
:M05 - Seropozitivni reumatoidni artritis |
:M05 - Seropozitivni reumatoidni artritis |
||
Ред 31: | Ред 36: | ||
:M17 - Gonartroza |
:M17 - Gonartroza |
||
:M18 - Atroza jednog ručnog/doručnog zgloba |
:M18 - Atroza jednog ručnog/doručnog zgloba |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{reflist}} |
{{reflist}} |
Верзија на датум 7. август 2019. у 00:15
Овај чланак је недовршен. |
Artritis je izraz koji se često koristi da označi bilo koji poremećaj koji pogađa zglobove, ali koji nije dobro shvaćen. U stvari, „artritis“ nije pojedinačna bolest; već je to neformalni način da se iskaže bolovi u zglobovima ili bolest zglobova. Postoji više od 100 različitih vrsta artritisa i sa njim povezanih stanja. Ljudi svih starosnih doba, pola i rasa mogu da obole od artritis, i zato sse on smatra vodećim uzrokom invaliditeta u mnogim zemljama sveta. Više od 50 miliona odraslih i 300.000 dece pati od neke vrste artritisa. Najčešće se javlja kod žena i čest je kako ljudi starije životne dobi.
Uobičajeni simptomi artritisa na zglobovima uključuju njihovo oticanje, bol, ukočenost i smanjeni opseg pokreta. Simptomi mogu doći i nestati. Mogu biti blagi, umereni ili teški. Iako tegobe mogu ostati približno isti godinama, tokom vremena bolest može napredovati ili se pogoršavati. Teški artritis može rezultirati hroničnom boli, nemogućnošću svakodnevnih aktivnosti i otežavajućim hodom ili penjanjem uz stepenice. Artritis može izazvati trajne promene zglobova. Iako promene na telo zglobovima mogu biti vidljive (kao što su one na zglobovima nožnih i ručnih prstiju), ipak se najčešće oštećenja mogu videti samo na rendgenu.
Najčešći oblici su osteoartritis (degenerativna bolest zglobova) i reumatoidni artritis a podom slede razni zapaljenjski (infektivni) oblici artritisa. Osteoartritis se obično javlja s godinama i pogađa prstežno, kolena i kukove. Reumatoidni artritis je autoimuni poremećaj koji često pogađa ruke i noge. Ostale vrste uključuju giht, lupus, fibromijalgiju i septički artritis. Sve naveden vrste su po svojoj etiologiji reumatske bolesti.
Neke vrste artritisa takođe pogađaju srce, oči, pluća, bubrege i kožu, kao i zglobove. čiji simptomi uglavnom uključuju bol ukočenost i ograničenu funkciju zglobova. Drugi simptomi mogu uključivati crvenilo, toplotu, oticanje i smanjeni obim pokreta zahvaćenih zglobova. Kod nekih vrsta artritisa mogu oboleti i drugi organi. Napad bolesti može biti postepen ili iznenadan.
Terapija artritisa može da uključuje odmaranje zgloba i naizmeničnu primenu leda i toplote upotrebu lekova i operativno lečenje. Gubitak kilograma i vežbanje takođe mogu biti od korisni. Primena lekova zavise od oblika artritisa, i može da uključuju lekove protiv bola, kao što su ibuprofen i paracetamol (acetaminofen), zaatim kortikosteroide, antigihtične lekove ali i antibiotike kod septičkih artritisa itd. U nekim (teškim) slučajevima, terapija može biti zasnovana i na zameni zgloba protezom ili veštačkim zglobom.
Najčešći oblici artritisa
M00-M03) Infekcijski artritis
- M00 - Gnojni artritis
- M01 - Artritis u infekcijskim i parazitarnim bolestima
- M02 - Reaktivne artropatije (postvakcione, postdizenterične, Reiterov sindrom)
- M03 - Postinfekcijski artritis i reaktivna oboljenja zglobova u drugim bolestima (meningitis, sifilis, virusni hepatitis, infektivni endokarditis)
Infektivni artritis izazivaju — bakterija, virus ili gljivice koje mogu ući u zglob i pokrenuti upalu. Primeri organizama koji mogu inficirati zglobove su
- salmonela i šigela (trovanje hranom ili kontaminacija),
- hlamidija i gonoreja (polno prenosive bolesti) i
- hepatitis C (infekcija od krvi do krvi, često putem zajedničkih igala ili transfuzija).
U mnogim slučajevima, pravovremeno lečenje antibioticima može sanirati zglobnu infekciju, ali ponekad artritis postane hronična bolest.
(M05-M14) Zapaljenjska oboljenja zglobova
- M05 - Seropozitivni reumatoidni artritis
- M06.0-Seronegativno reumatoidno zapaljenje zglobova
- M06.1-Stilova bolest kod odraslih
- M07 - Psorijazni artritis i enteropatijski artritis
- M08 - Juvenilni hronični artritis
- M10 - Giht
- M11 - Druge kristalne artropatije
(M15-M19) Degenerativna oboljenja zglobova
- M15 - Poliartroza
- M16 - Koksarteoza
- M17 - Gonartroza
- M18 - Atroza jednog ručnog/doručnog zgloba
Izvori
Spoljašnje veze
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |