Merlinka — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
Ред 17: Ред 17:
|ženski_pol=
|ženski_pol=
}}
}}
'''Vjeran Miladinović''' ([[Zagreb]], [[14. oktobar]] [[1958]]<ref name="auto">Knjiga: Terezin sin, Vjeran Miladinović, Beograd, 2001</ref><ref>Bibliografije zapis26: [http://bibliografije.nb.rs/bibliografija/cip/CM2013052/zapisi26.html „Miladinović, Vjeran 1958-2003“]</ref> — [[Krnjača (Beograd)|Krnjača]], [[22. mart]] [[2003]]) bio je prvi javno deklarisani [[transvestit]] na prostorima bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], u [[Beograd]]u.<ref>[http://labris.org.rs/wp-content/uploads/2013/07/citanka2011.pdf „Čitanka od a do š o lezbejskim i gej ljudskim pravima“] {{Wayback|url=http://labris.org.rs/wp-content/uploads/2013/07/citanka2011.pdf |date=20160304125739 }}, Grupa autora, Labris, Beograd (2011). {{page|year=|isbn=978-86-86509-08-6|pages=}}.</ref><ref name="Blic-2003">[http://www.blic.rs/stara_arhiva/hronika/43771/Uhapsen-ubica-Merlinke „Uhapšen ubica Merlinke?“], Blic, 20. 05. 2003.</ref> i zvezda filmova [[Želimir Žilnik|Želimira Žilnika]]. U svetu šou biznisa poznat je pod imenom „'''Merlinka'''“.
'''Vjeran Miladinović''' ([[Zagreb]], [[14. oktobar]] [[1958]]<ref name="auto">Knjiga: Terezin sin, Vjeran Miladinović, Beograd, 2001</ref><ref>Bibliografije zapis26: [http://bibliografije.nb.rs/bibliografija/cip/CM2013052/zapisi26.html „Miladinović, Vjeran 1958-2003“]</ref> — [[Krnjača (Beograd)|Krnjača]], [[22. mart]] [[2003]]) bila je prvi javno deklarisani [[transvestit]] na prostorima bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], u [[Beograd]]u.<ref>[http://labris.org.rs/wp-content/uploads/2013/07/citanka2011.pdf „Čitanka od a do š o lezbejskim i gej ljudskim pravima“] {{Wayback|url=http://labris.org.rs/wp-content/uploads/2013/07/citanka2011.pdf |date=20160304125739 }}, Grupa autora, Labris, Beograd (2011). {{page|year=|isbn=978-86-86509-08-6|pages=}}.</ref><ref name="Blic-2003">[http://www.blic.rs/stara_arhiva/hronika/43771/Uhapsen-ubica-Merlinke „Uhapšen ubica Merlinke?“], Blic, 20. 05. 2003.</ref> i zvezda filmova [[Želimir Žilnik|Želimira Žilnika]]. U svetu šou biznisa poznata je pod imenom „'''Merlinka'''“.


== Biografija ==
== Biografija ==
Rođen je 14. oktobra 1958. godine u Zagrebu, u opštini [[Črnomerec]], od majke Tereze Strmečki iz [[Zagorje|Zagorja]] i oca Miodraga iz [[Prokuplje|Prokuplja]], koji je u Zagrebu pohađao vojno-tehničku školu. U nedostatku osnovnih sredstva za život, pošto je zbog trudnoće izbačena iz škole, i jedno vreme živela u Maksimirskom parku, majka je smeštena u Dom „Vladimir Nazor“ za nezbrinutu decu i mlađe punoletne osobe, da bi šest meseci posle rođenja, Vjeran ostao da živi u domu, bez majke. Posle nešto više od tri godine, otac ga je odveo da živi kod babe Kadivke, njegove majke, u selo [[Bresničić]], kod Prokuplja, da bi ga pred polazak u školu 1965. godine preuzeo kod sebe u Prokuplje, gde je živeo sa maćehom i polubratom.<ref name="auto" />
Rođena je 14. oktobra 1958. godine u Zagrebu, u opštini [[Črnomerec]], od majke Tereze Strmečki iz [[Zagorje|Zagorja]] i oca Miodraga iz [[Prokuplje|Prokuplja]], koji je u Zagrebu pohađao vojno-tehničku školu. U nedostatku osnovnih sredstva za život, pošto je zbog trudnoće izbačena iz škole, i jedno vreme živela u Maksimirskom parku, majka je smeštena u Dom „Vladimir Nazor“ za nezbrinutu decu i mlađe punoletne osobe, da bi šest meseci posle rođenja, Vjeran ostala da živi u domu, bez majke. Posle nešto više od tri godine, otac ju je odveo da živi kod babe Kadivke, njegove majke, u selo [[Bresničić]], kod Prokuplja, da bi ju pred polazak u školu 1965. godine preuzeo kod sebe u Prokuplje, gde je živela sa maćehom i polubratom.<ref name="auto" />


Posle završene srednje škole se preselio u Beograd, sa očevom porodicom, sa kojom nije bio u dobrim odnosima. U februaru 1978. godine izbacili su ga iz kuće. Prelazak u Beograd, prema autografiji predstavljao je najveću prekretnicu u njegovom životu. Vremenom je, družeći se sa istomišljenicima, prvo počeo samo diskretno da se prerušava, šminka, oblači uske farmerice i bavi se [[prostitucija|prostitucijom]], da bi u 31. godini života, 1989. odlučio da se potpuno transformiše u „Merlinku“.<ref name="auto" /> Prostitucijom se bavio većinom u Ulici Gavrila Principa blizu pijace Zeleni venac. Postao je poznat po specifičnom stilu, kratkim i uskim suknjama, naglašenom [[nakit]]u i visokim [[potpetice|potpeticama]].
Posle završene srednje škole se preselila u Beograd, sa očevom porodicom, sa kojom nije bila u dobrim odnosima. U februaru 1978. godine izbacili su je iz kuće. Prelazak u Beograd, prema autografiji predstavljao je najveću prekretnicu u njezinom životu. Vremenom je, družeći se sa istomišljenicima, prvo počela samo diskretno da se prerušava, šminka, oblači uske farmerice i bavi se [[prostitucija|prostitucijom]], da bi u 31. godini života, 1989. odlučila da se potpuno transformiše u „Merlinku“.<ref name="auto" /> Prostitucijom se bavila većinom u Ulici Gavrila Principa blizu pijace Zeleni venac. Postala je poznata po specifičnom stilu, kratkim i uskim suknjama, naglašenom [[nakit]]u i visokim [[potpetice|potpeticama]].


Reditelj [[Želimir Žilnik]] bio je očaran njegovim talentom, te je Vjeran [[1986]]. godine zaigrao u dva Žilnikova filma [[Beograde, dobro jutro (film)|Beograde, dobro jutro]] i [[Lijepe žene prolaze kroz grad]],<ref name="Blic-2003"/> a [[1995]]. godine ostvario glavnu ulogu u filmu [[Dupe od mramora]] ({{јез-ен|Marble Ass}}).<ref name="Blic-2003"/> Izdao je i autobiografski roman ''Terezin sin'' 2001.<ref>B92: [http://www.b92.net/zivot/antitabu.php?yyyy=2013&mm=03&dd=21&nav_id=697462 „Deset godina od ubistva Merlinke“], 21.03.2013</ref> i dopunio 2002. godine.<ref name="labris">Časopis labris br. 19—20: [http://labris.org.rs/wp-content/uploads/2013/07/Labris-novine-broj-19-20-2004.pdf „Vesti iz regiona“] {{Wayback|url=http://labris.org.rs/wp-content/uploads/2013/07/Labris-novine-broj-19-20-2004.pdf |date=20140104022613 }}, 2004, str. 4</ref> Živeo je na [[Kalemegdan]]u, u zgradi [[Narodna opservatorija|Narodne opservatorije]], a potom [[Beogradski planetarijum|Beogradskog planetarijuma]] i bio njihov nastojnik.<ref>[http://servo.aob.rs/eeditions/CDS/Razvoj%20astronomije%20kod%20Srba/5/pdfs-s/knjiga.pdf „Zbornik radova sa konferencije Razvoj astronomije kod SrbaV 18—22. aprila 2008“], Beograd 2009</ref> Prema rečima savremenika, bio je dobar čovek, ljudi u kraju su ga simpatisali. Često su ga viđali dok hrani pse lutalice na Kalemegdanu. O sebi je govorio kako u ženskom, tako i u muškom rodu.<ref name="volimo">Style: [http://style.rs/zasto-volimo-merlinku/8648/ „Zašto volimo Merlinku?“], 28.11.2011</ref>
Reditelj [[Želimir Žilnik]] bio je očaran njezinim talentom, te je Vjeran [[1986]]. godine zaigrala u dva Žilnikova filma [[Beograde, dobro jutro (film)|Beograde, dobro jutro]] i [[Lijepe žene prolaze kroz grad]],<ref name="Blic-2003"/> a [[1995]]. godine ostvarila glavnu ulogu u filmu [[Dupe od mramora]] ({{јез-ен|Marble Ass}}).<ref name="Blic-2003"/> Izdala je i autobiografski roman ''Terezin sin'' 2001.<ref>B92: [http://www.b92.net/zivot/antitabu.php?yyyy=2013&mm=03&dd=21&nav_id=697462 „Deset godina od ubistva Merlinke“], 21.03.2013</ref> i dopunila 2002. godine.<ref name="labris">Časopis labris br. 19—20: [http://labris.org.rs/wp-content/uploads/2013/07/Labris-novine-broj-19-20-2004.pdf „Vesti iz regiona“] {{Wayback|url=http://labris.org.rs/wp-content/uploads/2013/07/Labris-novine-broj-19-20-2004.pdf |date=20140104022613 }}, 2004, str. 4</ref> Živela je na [[Kalemegdan]]u, u zgradi [[Narodna opservatorija|Narodne opservatorije]], a potom [[Beogradski planetarijum|Beogradskog planetarijuma]] i bila njihov nastojnik.<ref>[http://servo.aob.rs/eeditions/CDS/Razvoj%20astronomije%20kod%20Srba/5/pdfs-s/knjiga.pdf „Zbornik radova sa konferencije Razvoj astronomije kod SrbaV 18—22. aprila 2008“], Beograd 2009</ref> Prema rečima savremenika, bila je dobar čovek, ljudi u kraju su je simpatisali. Često su je viđali dok hrani pse lutalice na Kalemegdanu. O sebi je govorila kako u ženskom, tako i u muškom rodu.<ref name="volimo">Style: [http://style.rs/zasto-volimo-merlinku/8648/ „Zašto volimo Merlinku?“], 28.11.2011</ref>


Ubijen je [[22. mart]]a [[2003]]. godine u ulici Grge Andrijanovića, kod Osnovne škole „Zaga Malivuk“ u Krnjači. Najpre je zadavljen, a zatim i zadobio snažne udarce zidarskim čekićem. Njegovo telo je pronađeno mesec dana nakon smrti u poodmakloj fazi raspadanja.<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/05/20/srpski/H03051904.shtml Klijent ubio Merlinku], Glas javnosti, 20. 5. 2003.</ref> Za [[ubistvo]] je bio optužen Faik Ramadani, dok je tada maloletni Bejtul Raćipi optužen da je pomagao Ramadaniju posle ubistva. Obojica su u maju 2004. oslobođena optužbi usled nedostatka [[dokaz (pravo)|dokaza]].<ref name="Kurir-2004">[http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2004/maj/13/H-05-13052004.shtml Oslobođen optuženi za ubistvo Merlinke], Kurir, 13. 5. 2004.</ref> Za ubistvo do sada niko nije odgovarao. Neposredno pre ubistva Vjeran Miladinović je izjavio da planira da se povuče iz prostitucije.<ref name="labris" /><ref>[http://www.vesti.rs/Hronika/Merlinka-ubijena-zidarskim-cekicem-2.html „Merlinka ubijena zidarskim čekićem!“], 16.4.2013</ref>
Ubijena je [[22. mart]]a [[2003]]. godine u ulici Grge Andrijanovića, kod Osnovne škole „Zaga Malivuk“ u Krnjači. Najpre je zadavljena, a zatim i zadobila snažne udarce zidarskim čekićem. Njezino telo je pronađeno mesec dana nakon smrti u poodmakloj fazi raspadanja.<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/05/20/srpski/H03051904.shtml Klijent ubio Merlinku], Glas javnosti, 20. 5. 2003.</ref> Za [[ubistvo]] je bio optužen Faik Ramadani, dok je tada maloletni Bejtul Raćipi optužen da je pomagao Ramadaniju posle ubistva. Obojica su u maju 2004. oslobođena optužbi usled nedostatka [[dokaz (pravo)|dokaza]].<ref name="Kurir-2004">[http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2004/maj/13/H-05-13052004.shtml Oslobođen optuženi za ubistvo Merlinke], Kurir, 13. 5. 2004.</ref> Za ubistvo do sada niko nije odgovarao. Neposredno pre ubistva Vjeran Miladinović je izjavila da planira da se povuče iz prostitucije.<ref name="labris" /><ref>[http://www.vesti.rs/Hronika/Merlinka-ubijena-zidarskim-cekicem-2.html „Merlinka ubijena zidarskim čekićem!“], 16.4.2013</ref>


== U popularnoj kulturi ==
== U popularnoj kulturi ==

Верзија на датум 31. август 2019. у 16:34

Vjeran Miladinović
Datum rođenja(1958-10-14)14. oktobar 1958.
Mesto rođenjaZagreb
 SFRJ
Datum smrti22. mart 2003.(2003-03-22) (44 god.)
Mesto smrtiKrnjača (Beograd)
 SCG

Vjeran Miladinović (Zagreb, 14. oktobar 1958[1][2]Krnjača, 22. mart 2003) bila je prvi javno deklarisani transvestit na prostorima bivše Jugoslavije, u Beogradu.[3][4] i zvezda filmova Želimira Žilnika. U svetu šou biznisa poznata je pod imenom „Merlinka“.

Biografija

Rođena je 14. oktobra 1958. godine u Zagrebu, u opštini Črnomerec, od majke Tereze Strmečki iz Zagorja i oca Miodraga iz Prokuplja, koji je u Zagrebu pohađao vojno-tehničku školu. U nedostatku osnovnih sredstva za život, pošto je zbog trudnoće izbačena iz škole, i jedno vreme živela u Maksimirskom parku, majka je smeštena u Dom „Vladimir Nazor“ za nezbrinutu decu i mlađe punoletne osobe, da bi šest meseci posle rođenja, Vjeran ostala da živi u domu, bez majke. Posle nešto više od tri godine, otac ju je odveo da živi kod babe Kadivke, njegove majke, u selo Bresničić, kod Prokuplja, da bi ju pred polazak u školu 1965. godine preuzeo kod sebe u Prokuplje, gde je živela sa maćehom i polubratom.[1]

Posle završene srednje škole se preselila u Beograd, sa očevom porodicom, sa kojom nije bila u dobrim odnosima. U februaru 1978. godine izbacili su je iz kuće. Prelazak u Beograd, prema autografiji predstavljao je najveću prekretnicu u njezinom životu. Vremenom je, družeći se sa istomišljenicima, prvo počela samo diskretno da se prerušava, šminka, oblači uske farmerice i bavi se prostitucijom, da bi u 31. godini života, 1989. odlučila da se potpuno transformiše u „Merlinku“.[1] Prostitucijom se bavila većinom u Ulici Gavrila Principa blizu pijace Zeleni venac. Postala je poznata po specifičnom stilu, kratkim i uskim suknjama, naglašenom nakitu i visokim potpeticama.

Reditelj Želimir Žilnik bio je očaran njezinim talentom, te je Vjeran 1986. godine zaigrala u dva Žilnikova filma Beograde, dobro jutro i Lijepe žene prolaze kroz grad,[4] a 1995. godine ostvarila glavnu ulogu u filmu Dupe od mramora (енгл. Marble Ass).[4] Izdala je i autobiografski roman Terezin sin 2001.[5] i dopunila 2002. godine.[6] Živela je na Kalemegdanu, u zgradi Narodne opservatorije, a potom Beogradskog planetarijuma i bila njihov nastojnik.[7] Prema rečima savremenika, bila je dobar čovek, ljudi u kraju su je simpatisali. Često su je viđali dok hrani pse lutalice na Kalemegdanu. O sebi je govorila kako u ženskom, tako i u muškom rodu.[8]

Ubijena je 22. marta 2003. godine u ulici Grge Andrijanovića, kod Osnovne škole „Zaga Malivuk“ u Krnjači. Najpre je zadavljena, a zatim i zadobila snažne udarce zidarskim čekićem. Njezino telo je pronađeno mesec dana nakon smrti u poodmakloj fazi raspadanja.[9] Za ubistvo je bio optužen Faik Ramadani, dok je tada maloletni Bejtul Raćipi optužen da je pomagao Ramadaniju posle ubistva. Obojica su u maju 2004. oslobođena optužbi usled nedostatka dokaza.[10] Za ubistvo do sada niko nije odgovarao. Neposredno pre ubistva Vjeran Miladinović je izjavila da planira da se povuče iz prostitucije.[6][11]

U popularnoj kulturi

Filmski festival koji od 2009. godine promoviše filmove o LGBT populaciji nosi ime po Merlinki.[8] Na desetogodišnjicu od ubistva, na uglu ulica Gavrila Principa i Zagrebačke postavljena je ploča sa nazivom „Ulica Merlinkina“.[12]

Miladin Ševarlić je 2003. godine napisao dramski tekst "Merlinkina ispovest" po autobiografiji Vjerana Miladinovića Merlinka "Terezin sin", koji je postavljen kao istoimena monodrama 2014. godine u produkciji Doma omladine Beograda, Puls teatra iz Lazarevca i Merlinka festivala, a u režiji Stevana Bodrože. Uloge Vjerana Miladinovića Merlinke tumačili su Aleksandar Trmčić i Čarni Đerić.

Reference

  1. ^ а б в Knjiga: Terezin sin, Vjeran Miladinović, Beograd, 2001
  2. ^ Bibliografije zapis26: „Miladinović, Vjeran 1958-2003“
  3. ^ „Čitanka od a do š o lezbejskim i gej ljudskim pravima“ Архивирано на сајту Wayback Machine (4. март 2016), Grupa autora, Labris, Beograd (2011). ISBN 978-86-86509-08-6..
  4. ^ а б в „Uhapšen ubica Merlinke?“, Blic, 20. 05. 2003.
  5. ^ B92: „Deset godina od ubistva Merlinke“, 21.03.2013
  6. ^ а б Časopis labris br. 19—20: „Vesti iz regiona“ Архивирано на сајту Wayback Machine (4. јануар 2014), 2004, str. 4
  7. ^ „Zbornik radova sa konferencije Razvoj astronomije kod SrbaV 18—22. aprila 2008“, Beograd 2009
  8. ^ а б Style: „Zašto volimo Merlinku?“, 28.11.2011
  9. ^ Klijent ubio Merlinku, Glas javnosti, 20. 5. 2003.
  10. ^ Oslobođen optuženi za ubistvo Merlinke, Kurir, 13. 5. 2004.
  11. ^ „Merlinka ubijena zidarskim čekićem!“, 16.4.2013
  12. ^ B92: „Merlinkina ulica u centru Beograda“, 23.07.2013

Spoljašnje veze