Teodora (supruga Romana I) — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Autobot (разговор | доприноси)
м razne izmene; козметичке измене
Ред 11: Ред 11:
{{портал|Биографија}}
{{портал|Биографија}}
Avgusta '''Teodora''' (grčki Θεοδώρα [θjo'ðora]) (? – 20. februar 922) bila je vizantijska carica, čiji je muž bio car [[Roman I Lakapin]].<ref>Adelbert Davids (2002). ''The Empress Theophano: Byzantium and the West at the Turn of the First Millennium''. Cambridge University Press. [https://books.google.hr/books?id=Db9Z_BagLw8C&pg=PA73&dq=Theodora+Romanos+I&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=Theodora%20Romanos%20I&f=false str. 73].</ref>
Avgusta '''Teodora''' (grčki Θεοδώρα [θjo'ðora]) (? – 20. februar 922) bila je vizantijska carica, čiji je muž bio car [[Roman I Lakapin]].<ref>Adelbert Davids (2002). ''The Empress Theophano: Byzantium and the West at the Turn of the First Millennium''. Cambridge University Press. [https://books.google.hr/books?id=Db9Z_BagLw8C&pg=PA73&dq=Theodora+Romanos+I&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=Theodora%20Romanos%20I&f=false str. 73].</ref>
==Biografija==
== Biografija ==
Nije poznato kada je Teodora rođena niti ko su joj bili roditelji. Udala se za admirala Romana Lakapina, kojem je rodila barem trojicu sinova i dvije ćerke, od kojih se jedna, imenom [[Jelena Lakapina|Jelena]], 919. udala za [[Konstantin VII Porfirogenit|vizantijskog cara Konstantina VII]]. Roman je nakon venčanja postao regent i ''basileopatōr''. 17. decembra 920, Roman je postao Konstantinov savladar, dok je Teodora postala avgusta u januaru 921. Umrla je 20. februara 922.
Nije poznato kada je Teodora rođena niti ko su joj bili roditelji. Udala se za admirala Romana Lakapina, kojem je rodila barem trojicu sinova i dvije ćerke, od kojih se jedna, imenom [[Jelena Lakapina|Jelena]], 919. udala za [[Konstantin VII Porfirogenit|vizantijskog cara Konstantina VII]]. Roman je nakon venčanja postao regent i ''basileopatōr''. 17. decembra 920, Roman je postao Konstantinov savladar, dok je Teodora postala avgusta u januaru 921. Umrla je 20. februara 922.
==Teodorina deca==
== Teodorina deca ==
Deca carice Teodore i njezinog muža:
Deca carice Teodore i njezinog muža:
*[[Hristofor Lakapin]]? – očev savladar
* [[Hristofor Lakapin]]? – očev savladar
*[[Stefan Lakapin]] – očev savladar
* [[Stefan Lakapin]] – očev savladar
*[[Konstantin Lakapin]] – očev savladar
* [[Konstantin Lakapin]] – očev savladar
*[[Teofilakt Lakapin]] – patrijarh [[Konstantinopolj]]a
* [[Teofilakt Lakapin]] – patrijarh [[Konstantinopolj]]a
*[[Jelena Lakapina]] – vizantijska carica te majka [[Roman II|cara Romana II]] i carice [[Teodora, ćerka Konstantina VII|Teodore]]
* [[Jelena Lakapina]] – vizantijska carica te majka [[Roman II|cara Romana II]] i carice [[Teodora, ćerka Konstantina VII|Teodore]]
*Agata Lakapina – baka [[Roman III Argir|cara Romana III Argira]]
* Agata Lakapina – baka [[Roman III Argir|cara Romana III Argira]]
== Reference ==
== Reference ==
{{reflist|}}
{{reflist|30em}}

[[Категорија:Византијске царице]]
[[Категорија:Византијске царице]]
[[Категорија:Умрли 922.]]
[[Категорија:Умрли 922.]]

Верзија на датум 7. јануар 2020. у 06:32

Teodora
Θεοδώρα
Лични подаци
Датум смрти20. februar 922
Породица
ПотомствоHristofor Lakapin
Stefan Lakapin
Konstantin Lakapin
Teofilakt Lakapin
Jelena Lakapina

Avgusta Teodora (grčki Θεοδώρα [θjo'ðora]) (? – 20. februar 922) bila je vizantijska carica, čiji je muž bio car Roman I Lakapin.[1]

Biografija

Nije poznato kada je Teodora rođena niti ko su joj bili roditelji. Udala se za admirala Romana Lakapina, kojem je rodila barem trojicu sinova i dvije ćerke, od kojih se jedna, imenom Jelena, 919. udala za vizantijskog cara Konstantina VII. Roman je nakon venčanja postao regent i basileopatōr. 17. decembra 920, Roman je postao Konstantinov savladar, dok je Teodora postala avgusta u januaru 921. Umrla je 20. februara 922.

Teodorina deca

Deca carice Teodore i njezinog muža:

Reference

  1. ^ Adelbert Davids (2002). The Empress Theophano: Byzantium and the West at the Turn of the First Millennium. Cambridge University Press. str. 73.