Građevinarstvo — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Ред 4: Ред 4:
'''Građevinarstvo''' ili '''građevina''' je [[Regulation and licensure in engineering|profesionalna inženjerska]] disciplina koja se bavi dizajnom, konstrukcijom, i održavanjem fizičkih i prirodno izgrađenih okruženja. Građevinska se tehnika bavi poslovima potrebnim za građenje svih vrsta [[Arhitektura|arhitektonskih]] zgrada, [[cesta]], [[Železnička pruga|željezničkih pruga]], [[most]]ova, [[tunel]]a, [[vodovod]]a, [[kanalizacija]], [[Melioracija|melioracijskih objekata]], [[reguliranje vodotoka|uređenjem vodotoka]] i [[iskorištavanje vodnih snaga|iskorištavanjem vodnih snaga]] (hidrocentrale), [[elektrana]] i ostalih postrojenja za proizvodnju svih dobara.<ref>{{cite web |title=History and Heritage of Civil Engineering |work=[[American Society of Civil Engineers|ASCE]] |url=http://live.asce.org/hh/index.mxml?versionChecked=true |accessdate=8. 8. 2007 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070216235716/http://live.asce.org/hh/index.mxml?versionChecked=true |archivedate=16. 2. 2007 |df=dmy-all }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.ice.org.uk/careers-and-professional-development/what-is-civil-engineering|title=What is Civil Engineering|publisher=[[Institution of Civil Engineers]]|accessdate=15. 5. 2017}}</ref> Građevinsko inženjerstvo je tradicionalno deljeno u brojne ogranke. Ono se smatra drugom najstarijom inženjerskom disciplinom nakon [[Инжењерија|vojnog inženjerstva]].<ref name=CSCE>{{cite web |title=What is Civil Engineering? |work=[[The Canadian Society for Civil Engineering]] |url=http://whatiscivilengineering.csce.ca/civil1.htm |accessdate=8. 8. 2007 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070812030647/http://whatiscivilengineering.csce.ca/civil1.htm |archivedate=12. 8. 2007 |df=dmy-all }}</ref><ref name=eb>{{cite web | title=Civil engineering |work=Encyclopædia Britannica |url=http://www.britannica.com/eb/article-9105844/civil-engineering |accessdate=9. 8. 2007}}</ref> Graditeljstvo se odvija u javnom sektoru od opštine do nacionalnih vlada, i u privatnom sektoru od pojedinačnih vlasnika do međunarodnih kompanija. Osoba koja se bavi građevinarstvom se naziva građevinskim inženjerom.
'''Građevinarstvo''' ili '''građevina''' je [[Regulation and licensure in engineering|profesionalna inženjerska]] disciplina koja se bavi dizajnom, konstrukcijom, i održavanjem fizičkih i prirodno izgrađenih okruženja. Građevinska se tehnika bavi poslovima potrebnim za građenje svih vrsta [[Arhitektura|arhitektonskih]] zgrada, [[cesta]], [[Železnička pruga|željezničkih pruga]], [[most]]ova, [[tunel]]a, [[vodovod]]a, [[kanalizacija]], [[Melioracija|melioracijskih objekata]], [[reguliranje vodotoka|uređenjem vodotoka]] i [[iskorištavanje vodnih snaga|iskorištavanjem vodnih snaga]] (hidrocentrale), [[elektrana]] i ostalih postrojenja za proizvodnju svih dobara.<ref>{{cite web |title=History and Heritage of Civil Engineering |work=[[American Society of Civil Engineers|ASCE]] |url=http://live.asce.org/hh/index.mxml?versionChecked=true |accessdate=8. 8. 2007 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070216235716/http://live.asce.org/hh/index.mxml?versionChecked=true |archivedate=16. 2. 2007 |df=dmy-all }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.ice.org.uk/careers-and-professional-development/what-is-civil-engineering|title=What is Civil Engineering|publisher=[[Institution of Civil Engineers]]|accessdate=15. 5. 2017}}</ref> Građevinsko inženjerstvo je tradicionalno deljeno u brojne ogranke. Ono se smatra drugom najstarijom inženjerskom disciplinom nakon [[Инжењерија|vojnog inženjerstva]].<ref name=CSCE>{{cite web |title=What is Civil Engineering? |work=[[The Canadian Society for Civil Engineering]] |url=http://whatiscivilengineering.csce.ca/civil1.htm |accessdate=8. 8. 2007 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070812030647/http://whatiscivilengineering.csce.ca/civil1.htm |archivedate=12. 8. 2007 |df=dmy-all }}</ref><ref name=eb>{{cite web | title=Civil engineering |work=Encyclopædia Britannica |url=http://www.britannica.com/eb/article-9105844/civil-engineering |accessdate=9. 8. 2007}}</ref> Graditeljstvo se odvija u javnom sektoru od opštine do nacionalnih vlada, i u privatnom sektoru od pojedinačnih vlasnika do međunarodnih kompanija. Osoba koja se bavi građevinarstvom se naziva građevinskim inženjerom.


могао бих јој дати курац
== Bit građevinske tehnike ==

Građevinska tehnika je veština kojom ljudi od izvornih ili prerađenih darova [[priroda|prirode]] osmišljeno (planirano) sastavljaju nove tvorevine povezane s tlom, odnosno fiksirane na zemlju, pa se njima koriste.

Prirodni materijali kao što su: [[kamen]], [[drvo]], zemlja ([[glina]]), ali i veštački: [[opeka]], [[kreč]], [[beton]] i [[čelik]], omogućavuju osmišljeno povezivanje sa tlom u jednu celinu koja se naziva građevinskim objektom ili [[građevine|građevinom]].


== Smerovi građevinske tehnike ==
== Smerovi građevinske tehnike ==

Верзија на датум 27. фебруар 2020. у 11:53

Raskrsnica na više nivoa, zgrade, kuće i parkovi u Šangaju, Kina.
Keopsova piramida u Gizi, jedna od najstarijih sačuvanih građevina

Građevinarstvo ili građevina je profesionalna inženjerska disciplina koja se bavi dizajnom, konstrukcijom, i održavanjem fizičkih i prirodno izgrađenih okruženja. Građevinska se tehnika bavi poslovima potrebnim za građenje svih vrsta arhitektonskih zgrada, cesta, željezničkih pruga, mostova, tunela, vodovoda, kanalizacija, melioracijskih objekata, uređenjem vodotoka i iskorištavanjem vodnih snaga (hidrocentrale), elektrana i ostalih postrojenja za proizvodnju svih dobara.[1][2] Građevinsko inženjerstvo je tradicionalno deljeno u brojne ogranke. Ono se smatra drugom najstarijom inženjerskom disciplinom nakon vojnog inženjerstva.[3][4] Graditeljstvo se odvija u javnom sektoru od opštine do nacionalnih vlada, i u privatnom sektoru od pojedinačnih vlasnika do međunarodnih kompanija. Osoba koja se bavi građevinarstvom se naziva građevinskim inženjerom.

могао бих јој дати курац

Smerovi građevinske tehnike

Primer arhitektonskog dela -Katedrala sv. Dujma
Primer građevinskog objekta - Falkirški točak, rotirajući lift za čamce u središnjoj Škotskoj

Prema vrsti i karakteru poslova razlikuju se dva glavna smera ili ogranka građevinske tehnike.

U jednom se smeru odvija građenje zgrada. Zgrade se ističu svojim glavnim delovima iznad zemlje, grade se dakle u vis, pa se građenje zgrada često naziva visokogradnja. Visokogradnja je doslovni prevod internacionalizovane starogrčke reči arkitekton (ὰρχιτεκτονική) - arhitektura. Građenje zgrada se naziva i zgradarstvo, ali je arhitektura najuobičajeniji izraz.

Sa druge strane građenje saobraćajnih objekata (cesta, željeznice, mostova, tunela) i hidrotehničkih građevina (vodovod, kanalizacija, hidrotehničke regulacije, melioracije, iskorištavanje vodnih snaga te plovnost reka i kanala). Spomenuti se objekti grade uglavnom pri samom tlu, iako to nije pravilo. Takvo se građenje često naziva niskogradnja, a uobičajeniji je naziv građevinarstvo.

Važno je napomenuti da strogo deljenje građevine i arhitekture nema previše smisla, jer građevinarstvo obuhvata mnogobrojne poslove za sve vrste građevina, dok arhitektura obuhvata arhitektonsko projektovanje objekata visokogradnje. Dokaz stabilnosti i nosivosti arhitektonskog projekta izvodi građevinar u nastavku projektne dokumentacije. Isto tako, arhitekti su neophodni za neke objekte niskogradnje.

U prošlosti se poslovi niskogradnje i visokogradnje nisu diferencirali kao danas, nego je arhitektura obuhvatala sve poslove graditeljstva tj. građevinske tehnike. Tek nedavno s obzirom na istorijsku hronologiju poslovi jednog i drugog ogranka toliko su se umnožili i razlučili da je građevinarstvo automatski postalo zaseban smer čiji zadaci i ostvarenja po svojoj raznolikosti i značaju za opšti napredak često nadm





šuju zadatke i ostvarenja arhitekture. U nekim državama (npr. u Španiji) i dalje se arhitektom naziva osoba koja ima znanje građevinskog inženjera pa može graditi ceste i mostove.

Opšta podela građevinske tehnike

Visokogradnja

  • stambeni objekti, tj. porodične kuće, dvojni objekti, stambeni blokovi, stambene zgrade itd.
  • javni (društveni) objekti, tj. objekti zdravstva, kulture, administracije, trgovine, ugostiteljstva, saobraćaja itd.
  • privredni objekti, tj. industrijski i poljoprivredni objekti.

Niskogradnja

  • Saobraćajni smer bavi se projektovanjem svih saobraćajnica.
  • Konstruktivni smer bavi se projektovanjem i građenjem konstrukcija i/ili dimenzioniranjem (mostovi, brane, tuneli, silosi, vodotornjevi, privredne i druge zgrade).
  • Hidrotehnički smer bavi se poslovima građenja i održavanja vodoopskrbnih, kanalizacijskih i vodoprivrednih objekata. Generalno hidrotehnika sudeluje u upravljanju vodnim resursima. U Hidrotehnički smer spadaju: hidrotehničke melioracije i hidrotehničke regulacije. Može se reći da se hidrotehnika generalno bavi hidrotehničkim građevinama, hidrotehničkim sistemima i iskorištavanjem vodnih snaga uz vođenje računa o zaštiti okoline što je u zadnje vreme popularizovano. Pri gradnji hidrotehničkih građevina od velike je važnosti poznavanje hidrologije kao naučne discipline te neizostavno poznavanje hidromehanike, odnosno mehanike tečnosti.
  • Geotehnički smer bavi se projektovanjem i izvođenjem različitih zahvata u tlu i stenama kao što su: brane, nasipi, tuneli, klizišta, potporne konstrukcije, iskopi, useci, osiguranje građevinskih jama i odlagališta otpada. Geotehnika obuhvata gotovo sve građevinske aktivnosti i ključna je u izvođenju skoro svih građevinskih objekata koji se temelje na tlu. Geotehnika kao građevinska disciplina oslanja se na inženjersku geologiju, mehaniku tla i mehaniku stena.
Most Juscelino Kubiček - primena parabola u zakrivljenim elementima

Važnost tehničkog crtanja u suvremenom komuniciranju

Kod osmišljavanja neke građevine, objekta ili konstrukcije stručnjak-projektant rešava zadatak na papiru prostoručnim skiciranjem olovkom. Prema usvojenoj prostoručnoj skici elementa ili objekta projektant izrađuje konačan crtež ili nacrt po pravilima tehničkog crtanja. Nacrti moraju biti grafički prikazani tako da ih drugi izvođači, obrtnici, poduzetnici i sl. mogu tačno razumeti i na osnovu crteža izraditi objekt kako ga je projektant zamislio.

Može se reći da su tehnički crteži neka vrsta međunarodnog pisma koje stručnjaci mogu napisati, čitati i razumeti. Prema tome, tehnički crtež mora biti jasan, uredan, precizan i nadasve tačan.

Vidi još

Reference

  1. ^ „History and Heritage of Civil Engineering”. ASCE. Архивирано из оригинала 16. 2. 2007. г. Приступљено 8. 8. 2007. 
  2. ^ „What is Civil Engineering”. Institution of Civil Engineers. Приступљено 15. 5. 2017. 
  3. ^ „What is Civil Engineering?”. The Canadian Society for Civil Engineering. Архивирано из оригинала 12. 8. 2007. г. Приступљено 8. 8. 2007. 
  4. ^ „Civil engineering”. Encyclopædia Britannica. Приступљено 9. 8. 2007. 

Literatura

  • W.F. Chen; J.Y. Richard Liew, ур. (2002). The Civil Engineering Handbook. CRC Press. ISBN 978-0-8493-0958-8. 
  • Jonathan T. Ricketts; M. Kent Loftin; Frederick S. Merritt, ур. (2004). Standard handbook for civil engineers (5 изд.). McGraw Hill. ISBN 978-0-07-136473-7. 
  • Muir Wood, David (2012). Civil Engineering: a very short introduction. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-957863-4. 
  • Blockley, David (2014). Structural Engineering: a very short introduction. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-967193-9. 

Spoljašnje veze