Edvard Gibon — разлика између измена
м Разне исправке |
|||
Ред 26: | Ред 26: | ||
Rodio se u imućnoj porodici, bio je slabog [[Zdravlje|zdravlja]] i već u sedmoj godini je izgubio majku. Godine [[1752]]. otišao je da studira na [[Oksford]], gdje je neverovatno mnogo pročitao i pod uticajem francuskih jezuita i bosueta pristupio [[1753]]. na [[katolicizam]]. To je prouzrokovalo skandal morao je da napusti Oksford i otac ga je poslao u [[Švajcarska|Švajcarsku]] u [[Lozana|Lozanu]] kod [[Kalvinizam|kalvinističkog sveštenika]] koji ga je nagovorio na povratak ka [[protestantizam|protestantismu]]. U stvari sa hrišćenstvom je sasvim raskrstio i spadao je u njegove velike kritičare. U Švajcarskoj je opet mnogo čitao i to uglavnom francuske i latinske autore i susreo se sa francuskim racionalizmom. Vraća se u [[Engleska|Englesku]]. |
Rodio se u imućnoj porodici, bio je slabog [[Zdravlje|zdravlja]] i već u sedmoj godini je izgubio majku. Godine [[1752]]. otišao je da studira na [[Oksford]], gdje je neverovatno mnogo pročitao i pod uticajem francuskih jezuita i bosueta pristupio [[1753]]. na [[katolicizam]]. To je prouzrokovalo skandal morao je da napusti Oksford i otac ga je poslao u [[Švajcarska|Švajcarsku]] u [[Lozana|Lozanu]] kod [[Kalvinizam|kalvinističkog sveštenika]] koji ga je nagovorio na povratak ka [[protestantizam|protestantismu]]. U stvari sa hrišćenstvom je sasvim raskrstio i spadao je u njegove velike kritičare. U Švajcarskoj je opet mnogo čitao i to uglavnom francuske i latinske autore i susreo se sa francuskim racionalizmom. Vraća se u [[Engleska|Englesku]]. |
||
Posvetio se starovekovnom Rimskom carstvu. [[1776]]. godine je izašao prvi deo "Propadanja i pada [[Rim]]ske imperije" koji je izazvao polemike i senzaciju. Do [[1778]]. godine je izašlo 6 svezaka knjige i postao je slavan. Neko vreme je živeo ponovo u [[Švajcarska|Švajcarskoj]] i posle povratka u [[Engleska|Englesku]] umire. |
|||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
Верзија на датум 4. април 2020. у 23:51
Edvard Gibon | |
---|---|
Лични подаци | |
Датум рођења | 27. април 1737. |
Место рођења | London Borough of Wandsworth, Putney, |
Датум смрти | 16. januar 1794. |
Место смрти | Лондон, |
Образовање | Magdalen College, Westminster School, Kingston Grammar School |
Edvard Gibon (engl. Edward Gibbon) Patni, Londona, 27. april 1737 — London, 16. januar 1794) je britanski istoričar i pisac.
Edvard Gibon je bio naklonjen umjetničkom doživljavanju istorije. Bio je sjajan stilist i veoma je utjecao na razvoj vizantologije. Njegovo znamenito djelo je Opadanje i propast Rimskog carstva, objavljeno u 6 svezaka u periodu 1776 — 1788. U njemu izlaže da je hrišćanstvo bilo osnovni uzrok propasti Rimskog carstva. Zbog toga je bio kritikovan. E. Gibbon je često putovao. Inspiraciju za svoje djelo dobio je nakon posjete Rimu 1764. Njegova knjiga još uvijek predstavlja remek-djelo istoriografije.
Život i djelo
Rodio se u imućnoj porodici, bio je slabog zdravlja i već u sedmoj godini je izgubio majku. Godine 1752. otišao je da studira na Oksford, gdje je neverovatno mnogo pročitao i pod uticajem francuskih jezuita i bosueta pristupio 1753. na katolicizam. To je prouzrokovalo skandal morao je da napusti Oksford i otac ga je poslao u Švajcarsku u Lozanu kod kalvinističkog sveštenika koji ga je nagovorio na povratak ka protestantismu. U stvari sa hrišćenstvom je sasvim raskrstio i spadao je u njegove velike kritičare. U Švajcarskoj je opet mnogo čitao i to uglavnom francuske i latinske autore i susreo se sa francuskim racionalizmom. Vraća se u Englesku.
Posvetio se starovekovnom Rimskom carstvu. 1776. godine je izašao prvi deo "Propadanja i pada Rimske imperije" koji je izazvao polemike i senzaciju. Do 1778. godine je izašlo 6 svezaka knjige i postao je slavan. Neko vreme je živeo ponovo u Švajcarskoj i posle povratka u Englesku umire.