Ladolež — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м →‎Literatura: лит.
мНема описа измене
Ред 1: Ред 1:
{{Taxobox-lat
{{speciesbox-lat
|name = Obični ladolež
|name = Obični ladolež
|image = Calystegia April 2008-1.jpg
|image = Calystegia April 2008-1.jpg
|genus = Calystegia
|regnum = -{[[Биљке|Plantae]]}-
|species = sepium
|divisio = -{[[Скривеносеменице|Magnoliophyta]]}-
|authority = -{([[Карл фон Лине|L.]]) Scop.}-
|classis = -{[[Дикотиледоне биљке|Magnoliopsida]]}-
}}
|ordo = -{[[Solanales]]}-
|familia = -{[[Convolvulaceae]]}-
|genus = ''-{[[Calystegia]]}-''
|binomial = ''-{Calystegia sepium}-''
|binomial_authority = -{([[Карл фон Лине|L.]]) Scop.}-
|}}
[[File:Calystegia sepium MHNT.BOT.2009.7.11.jpg|270px|thumb|''Calystegia sepium'']]
[[File:Calystegia sepium MHNT.BOT.2009.7.11.jpg|270px|thumb|''Calystegia sepium'']]



Верзија на датум 15. април 2020. у 18:43

Obični ladolež
Naučna klasifikacija edit
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Eudicotidae
Kladus: Asterids
Red: Solanales
Porodica: Convolvulaceae
Rod: Calystegia
Vrsta:
C. sepium
Binomno ime
Calystegia sepium
(L.) Scop.
Calystegia sepium

Obični ladolež (lat. Calystegia sepium) je biljka iz porodice Convolvulaceae, rasprostranjena svuda u svetu.

Opis biljke

Ladolež je višegodišnja biljka sa polegljivom stabljikom, dugom do 3 metra, koja se obavija oko drugih biljaka, predmeta, ograda itd.

Koren je razgranat, snažan, mesnat, retko dublje od 30 centimetara. Listovi su strelasto srcolikog oblika. Cvetovi su pojedinačni, veliki, levkastog oblika, beli ili ružičasti. Jedna biljka daje prosečno od 100 do 400 semenki. Seme klija obično u proleće. Razmnožava se semenom, korenom i takođe nadzemnim izdancima, koji se ukorenjuju na mestu dodira sa zemljom.

Značaj

Ladolež je vrlo raširen korov na različitim zemljištima. Raste na oranicama, u vinogradima, voćnjacima, na obalama, uz plotove i međe itd. Od useva najčešće je u kukuruzu. Žilav je i otporan korov i teško ga je iskoreniti zbog jakog korena iz kojeg se lako regeneriše. Jak je kompetitor.

Stoka ga rado jede. Manja količina deluje povoljno na mlečnost. U nekim zemljama ga jedu i ljudi. Uzgajaju se ukrasne forme ove biljke, koja ima lekovita svojstva. Ladolež je medonosna biljka.

Literatura

  • Šarić, Taib: Atlas korova, Svjetlost, Sarajevo, 1991.
  • Komljenović, Ilija: Atlas korova, Poljoprivredni fakultet Banja Luka, 2007.