Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
Ред 7: Ред 7:
Prema Zakonu o reviziji, pravo na zemlju su gubili oni kolonisti kojima je bila dodeljena zemlja prinudno oduzeta od ranijih vlasnika. Za porodice kolonista kojima je zabranjen povratak su predviđene kompenzacije u [[Vojvodina|Vojvodini]], odakle su masovno iseljeni [[podunavski Nemci]]. U septembru iste godine 3.352 „bivša kolonista“ su dobila pravo da se vrate na Kosovo i Metohiju, dok je 306 naseljenika koji su izgubili pravo povratka preusmereno u Vojvodinu.<ref name="Jovanović">[http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0354-64970603025J Vladan Jovanović, ''Tokovi i ishod međuratne kolonizacije Makedonije, Kosova i Metohije]''</ref> Nove vlasti su smatrale da je time ispravljena nepravda naneta albanskim seljacima tokom međuratne [[kolonizacija Kosova i Metohije u Kraljevini Jugoslaviji|kolonizacije Kosova]], kada je određen broj kolonista useljen u kuće albanskih seljaka kojima je nasilno oduzeta njihova zemlja.<ref name="Mirković">[http://komunisti.50webs.com/generalsm12.html Stevan Mirković, ''O zabrani povratka kolonistima'']</ref>
Prema Zakonu o reviziji, pravo na zemlju su gubili oni kolonisti kojima je bila dodeljena zemlja prinudno oduzeta od ranijih vlasnika. Za porodice kolonista kojima je zabranjen povratak su predviđene kompenzacije u [[Vojvodina|Vojvodini]], odakle su masovno iseljeni [[podunavski Nemci]]. U septembru iste godine 3.352 „bivša kolonista“ su dobila pravo da se vrate na Kosovo i Metohiju, dok je 306 naseljenika koji su izgubili pravo povratka preusmereno u Vojvodinu.<ref name="Jovanović">[http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0354-64970603025J Vladan Jovanović, ''Tokovi i ishod međuratne kolonizacije Makedonije, Kosova i Metohije]''</ref> Nove vlasti su smatrale da je time ispravljena nepravda naneta albanskim seljacima tokom međuratne [[kolonizacija Kosova i Metohije u Kraljevini Jugoslaviji|kolonizacije Kosova]], kada je određen broj kolonista useljen u kuće albanskih seljaka kojima je nasilno oduzeta njihova zemlja.<ref name="Mirković">[http://komunisti.50webs.com/generalsm12.html Stevan Mirković, ''O zabrani povratka kolonistima'']</ref>


Ta odluka se u srpskoj istoriografiji smatra kontroverznom. Komunisti su naseljenike smatrali eksponentima predratne [[Velika Srbija|velikosrpske]] politike, od koje se novi režim distancirao.<ref name="Bataković">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/kosovo_migrations/mk_1.html Dusan T. Batakovic, ''Kosovo and Metovija: A historical survey]</ref> Nacionalistički autori tumače kako se zabrana povratka odnosila na sve [[Srbi|Srbe]] i [[Crnogorci|Crnogorce]], starosedeoce Kosova, što se uzima kao krunski dokaz antirspske politike [[KPJ]].<ref name="Jovanović"/>
Ta odluka se u srpskoj istoriografiji smatra kontroverznom. Komunisti su naseljenike smatrali eksponentima predratne [[Velika Srbija|velikosrpske]] politike, od koje se novi režim distancirao.<ref name="Bataković">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/kosovo_migrations/mk_1.html Dusan T. Batakovic, ''Kosovo and Metovija: A historical survey]</ref> Nacionalistički autori tumače kako se zabrana povratka odnosila na sve [[Srbi|Srbe]] i [[Crnogorci|Crnogorce]], starosedeoce Kosova, što se uzima kao krunski dokaz antisrpske politike [[KPJ]].<ref name="Jovanović"/>


== Pozadina ==
== Pozadina ==

Верзија на датум 14. октобар 2021. у 16:07

Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima 1945.

Odluka NKOJ o privremenoj zabrani vraćanja kolonista na njihova prijašnja mesta življenja, poznata i kao Odluka br. 153, bila je uredba posleratnih jugoslovenskih vlasti donesena 6. marta 1945. godine.[1]

Tom odlukom su vlasti nove Demokratske Federativne Jugoslavije svim kolonistima privremeno zabranile povratak na Kosovo, Metohiju, Makedoniju i druge oblasti u kojima je vršena kolonizacije u periodu Kraljevine Jugoslavije. Odluka je bila privremenog karaktera usled najavljenje revizije dodeljivanja zemlje u međuratnom periodu.[2] Nove vlasti su već početkom avgusta 1945. usvojile Zakon o reviziji kolonističkih odnosa, čime je prestala da važi privremena opšta zabrana povratka kolonista.

Prema Zakonu o reviziji, pravo na zemlju su gubili oni kolonisti kojima je bila dodeljena zemlja prinudno oduzeta od ranijih vlasnika. Za porodice kolonista kojima je zabranjen povratak su predviđene kompenzacije u Vojvodini, odakle su masovno iseljeni podunavski Nemci. U septembru iste godine 3.352 „bivša kolonista“ su dobila pravo da se vrate na Kosovo i Metohiju, dok je 306 naseljenika koji su izgubili pravo povratka preusmereno u Vojvodinu.[3] Nove vlasti su smatrale da je time ispravljena nepravda naneta albanskim seljacima tokom međuratne kolonizacije Kosova, kada je određen broj kolonista useljen u kuće albanskih seljaka kojima je nasilno oduzeta njihova zemlja.[2]

Ta odluka se u srpskoj istoriografiji smatra kontroverznom. Komunisti su naseljenike smatrali eksponentima predratne velikosrpske politike, od koje se novi režim distancirao.[4] Nacionalistički autori tumače kako se zabrana povratka odnosila na sve Srbe i Crnogorce, starosedeoce Kosova, što se uzima kao krunski dokaz antisrpske politike KPJ.[3]

Pozadina

Teritorijalna proširenja Kraljevine Srbije (zeleno) i Crne Gore (ljubičasto) nakon 1913.

Kolonizacija Kosova Srbima, Crnogorcima i drugim nealbanskim stanovništvom je planski sprovođena od strane beogradske vlade u periodu između dva svetska rata. Kolonizacija Kosova je imala naglašeno nacionalnu notu i njome je „anacionalni elemenat“ trebalo zameniti „zdravim nacionalnim elementom“.[5][6] Paralelno sa srpskom kolonizacijom, tekao je proces prisilnog iseljavanja Albanaca sa Kosova.[7] Između 1912. i 1941. godine na Kosovu je oduzeto 228.000 hektara zemlje za koloniste i naseljeno je oko 15.000 srpskih porodica[8], odnosno oko 65.000 nealbanskog stanovništva sa raznih krajeva Jugoslavije.[9] Određen broj kolonista je bio nasilno smeštan u kuće albanskih seljaka, kojima je nasilno oduzimana njihova zemlja. Kolonistima je regularno deljeno oružje, a neki kolonisti, uglavnom crnogorski, redovno su izazivali konflikte sa domorocima.[10] Usled primene nasilnih mera odnosi između albanskih starosedelaca i kolonista su postali veoma napeti, što je imalo posledica na produbljenje srpsko-albanskog sukoba.

Tokom Drugog svetskog rata, Kosovo je pripojeno Kraljevini Albaniji, koja je bila italijanski protektorat. Brojni srpski i crnogorski kolonisti doseljeni 1920-ih i 1930-ih su proterani nazad u Crnu Goru i Srbiju, a mnogi su ubijeni.[11] Krajem rata, neki od srpskih i crnogorskih kolonista proteranih s Kosova su, u nameri da se osvete, učestvovali u masakru Albanaca u Baru.[12]

Starosedeoci Srbi i Crnogorci, izbegli s Kosova tokom rata, vraćaju se na Kosovo odmah po njegovom oslobođenju. Već 1945. vratilo se oko 4.000 porodica. Na sastanku Politbiroa početkom aprila 1945. Tito je rekao da na Kosovo i Metohiju treba da se vrate svi koji su tamo živeli[13], što je u velikoj meri i sprovedeno u narednom periodu.[2] Iste godine, izbeglo stanovništvo se vraća na Kosovo i Metohiju, uključujući i 3.352 „bivša kolonista“.[3] Onim kolonistima koji nisu ispunjavali zakonske uslove za povratak uglavnom je dodeljivana zemlja u Vojvodini.

Izvori

  1. ^ Službeni list DFJ, br. 11/1945.
  2. ^ а б в Stevan Mirković, O zabrani povratka kolonistima
  3. ^ а б в Vladan Jovanović, Tokovi i ishod međuratne kolonizacije Makedonije, Kosova i Metohije
  4. ^ Dusan T. Batakovic, Kosovo and Metovija: A historical survey
  5. ^ Đ. Krstić, Kolonizacija u Južnoj Srbiji (str. 21–24), Sarajevo, 1928.
  6. ^ Arhiv Jugoslavije, 67-28-256, jul 1934.
  7. ^ Expulsions of Albanians and Colonisation of Kosova. Архивирано из оригинала 17. 12. 2009. г. Приступљено 20. 01. 2010. 
  8. ^ Arhiv Jugoslavije, Fond Agrarna reforma i kolonizacija, Beograd
  9. ^ Prva balistička pobuna. Архивирано из оригинала 21. 10. 2008. г. Приступљено 20. 01. 2010. 
  10. ^ Živko Topalović, Privredni problemi Juga, Beograd, 1927, pp. 21
  11. ^ Williamson Murray, The emerging strategic environment: challenges of the twenty-first century
  12. ^ Tjeskoba u Baru. Архивирано из оригинала 25. 08. 2009. г. Приступљено 20. 01. 2010. 
  13. ^ Zapisnici sa sastanka Politbiroa, izdanje Arhiva Jugoslavije

Spoljašnje veze