Mesjeov katalog — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м Бот Додаје: sh:Messierov katalog
м Бот Додаје: scn:Catàlugu di Messier
Ред 55: Ред 55:
[[ro:Catalogul Messier]]
[[ro:Catalogul Messier]]
[[ru:Каталог Мессье]]
[[ru:Каталог Мессье]]
[[scn:Catàlugu di Messier]]
[[sk:Messierov katalóg]]
[[sk:Messierov katalóg]]
[[sl:Messierov katalog]]
[[sl:Messierov katalog]]

Верзија на датум 29. април 2010. у 03:23

Датотека:Messier.all.750pix.jpg
Svi objekti u katalogu

Šarl Mesije (франц. Charles Messier), francuski astronom iz 18. veka, prvi je sastavio katalog nebeskih maglina, kako su tada zajedničkim imenom zvali sve nezvezdane objekte noćnog neba. Mesije je, zapravo, tražio komete, a razne magline bile su mu samo smetnja. Da bi pomogao sebi i drugim astronomima koji su redovno posmatrali nebo, pokušao je da sastavi listu "lažnih kometa", tj. kometolikih, magličastih objekata koji kroz teleskop izgledaju kao kometa, a to nisu. Prvi originalni Mesijeov katalog sadržavao je tek 30-ak objekata, dok je ostale objekte dodavao kako ih je otkrivao. Poslednji objekat u Mesijeovom katalogu nosi naziv Messier 110 ili M110. Lista svih objekata u Mesijeovom katalogu se nalazi ovde.

U katalogu objekti se obeležavaju sa velikim slovom M iza kojeg je redni broj objekta u katalogu. Recimo, Andromedina galaksija nosi oznaku M31. U katalogu se nalaze sve vrste objekata dubokog svemira: galaksije, otvorena zvezdana jata, zatvorena zvezdana jata, razne magline, ostaci supernovih, itd.

Iako star preko 2 veka, Mesijeov se katalog i danas koristi i to iz razloga što sadrži veliku većinu difuznih objekata vidljivih sa umerenih geografskih širina (dakle, oko 45°) severne polulopte. Gotovo svaki astronom amater započinje upoznavanje sa noćnim nebom preko Mesijeovog kataloga. Svih 110 objekata mogu se vidjeti uz pomoć teleskopa prečnika objektiva od recimo 10-15 cm, pa i uz određeno svetlosno zagađenje. Neki iskusniji astronomi amateri uspeli su pronaći sve objekte iz Mesijeovog kataloga i uz pomoć 2.4 inčnog (oko 6 cm) refraktora, a u idealnim uslovima, daleko od svih izvora svetlosnog zagađenja, te uz dobar vid, isti poduhvat je izvediv i uz pomoć dvogleda 8 x 50.

Krajem marta i početkom aprila moguće je u jednoj noći videti sve Mesijeove objekte, pa se u to doba godine organiziraju takmičenja, tzv. Mesijeovi maratoni. U Srbiji Mesijeov maraton se svake godine održava na Fruškoj gori.

Zvezdana karta

Zvezdana karta sa položajima objekata u Mesijeovom katalogu

Vidi još