Elektroosmoza — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
{{сређивање}}
Нема описа измене
Ред 1: Ред 1:
{{Radovi u toku}}
{{сређивање}}

'''Elektroosmoza''' predstavlja kretanje tečnosti koje se dešava pod uticajem napona na poroznom materijalu, kapilarima, membrani, mikrokanalu ili drugom provodniku tečnosti.
'''Elektroosmoza''' predstavlja kretanje tečnosti koje se dešava pod uticajem napona na poroznom materijalu, kapilarima, membrani, mikrokanalu ili drugom provodniku tečnosti.
Elektroosmotički tok je najznačajniji u malim kanalima. Elektroosmoza predstavlja važnu komponentu u tehnikama hemijskog razdvajanja kao to je kapilarna elektroforeza. Elektroosmotički tok se može odigrati u prirodnoj nefiltriranoj vodi kao i u puferima.
Elektroosmotički tok je najznačajniji u malim kanalima. Elektroosmoza predstavlja važnu komponentu u tehnikama hemijskog razdvajanja kao to je kapilarna elektroforeza. Elektroosmotički tok se može odigrati u prirodnoj nefiltriranoj vodi kao i u puferima.
Ред 5: Ред 6:
Elektroosmoza je prvi put primjećena 1809. godine kada je pokazano da voda može da protiče kroz utikač od gline nakon što se na nju priključi električni napon. Glina se sastoji od gusto pakovanih čestica pijeska i drugih minerala i voda protiče kroz uski prostor između čestica isto kao što bi proticala kroz usku cijev. Bilo koja kombinacija elektrolita i čvrstog tijela koje izoluje može dati elektroosmtski tok, iako je za vodu i silikate efekat posebno velik. Čak i tada je brzina protoka samo nekoliko milimetara u sekundi.
Elektroosmoza je prvi put primjećena 1809. godine kada je pokazano da voda može da protiče kroz utikač od gline nakon što se na nju priključi električni napon. Glina se sastoji od gusto pakovanih čestica pijeska i drugih minerala i voda protiče kroz uski prostor između čestica isto kao što bi proticala kroz usku cijev. Bilo koja kombinacija elektrolita i čvrstog tijela koje izoluje može dati elektroosmtski tok, iako je za vodu i silikate efekat posebno velik. Čak i tada je brzina protoka samo nekoliko milimetara u sekundi.


Elektroosmotski tok je uyrokovan Kulonovom silom koja je indukovana električnim poljem koje djeluje na pokretna naelektrisanja u rastvoru.
Elektroosmotski tok je uzrokovan Kulonovom silom koja je indukovana električnim poljem koje djeluje na pokretna naelektrisanja u rastvoru. Hemijska ravnoteža između čvrste površine i rastvora elektrolita uglavnom dovodi do toga da se iznad površine stvara naelektrisanje tj. sloj pokretnih jona koji se takođe naziva i dvostruki sloj ili Debijev sloj. Kada se na tečnost dovede električno polje tada dolazi do kretanja naelektrisanih čestica iz dvostrukog sloja zbog rezultujuće Kulonove sile. Protok koji se javlja se naziva elektroosmotički tok.

==Primjena==

Elektroosmotički tok se često upotrebljava u mikrofluidnim uređajima, analizi tla, hemijskog analizi. U ovim slučajevima sistemi sadrže visoko naelektrisane površine, npr. oksidi. Jedan primjer je kapilarna elektroforeza u kojoj se električno polje koristi kako bi se razdvojile različite supstance na osnovu njihove različite elektroforetske pokretljivosti tako što se električno polje dovede na uski kapilar koji je obično napravljen od silicijum dioksida. Pri tome elektroosmoza utiče na vrijeme elucije analizirane smješe.




[[ar:تناضح كهربائي]]
[[ar:تناضح كهربائي]]

Верзија на датум 9. мај 2011. у 19:37

Elektroosmoza predstavlja kretanje tečnosti koje se dešava pod uticajem napona na poroznom materijalu, kapilarima, membrani, mikrokanalu ili drugom provodniku tečnosti. Elektroosmotički tok je najznačajniji u malim kanalima. Elektroosmoza predstavlja važnu komponentu u tehnikama hemijskog razdvajanja kao to je kapilarna elektroforeza. Elektroosmotički tok se može odigrati u prirodnoj nefiltriranoj vodi kao i u puferima.

Elektroosmoza je prvi put primjećena 1809. godine kada je pokazano da voda može da protiče kroz utikač od gline nakon što se na nju priključi električni napon. Glina se sastoji od gusto pakovanih čestica pijeska i drugih minerala i voda protiče kroz uski prostor između čestica isto kao što bi proticala kroz usku cijev. Bilo koja kombinacija elektrolita i čvrstog tijela koje izoluje može dati elektroosmtski tok, iako je za vodu i silikate efekat posebno velik. Čak i tada je brzina protoka samo nekoliko milimetara u sekundi.

Elektroosmotski tok je uzrokovan Kulonovom silom koja je indukovana električnim poljem koje djeluje na pokretna naelektrisanja u rastvoru. Hemijska ravnoteža između čvrste površine i rastvora elektrolita uglavnom dovodi do toga da se iznad površine stvara naelektrisanje tj. sloj pokretnih jona koji se takođe naziva i dvostruki sloj ili Debijev sloj. Kada se na tečnost dovede električno polje tada dolazi do kretanja naelektrisanih čestica iz dvostrukog sloja zbog rezultujuće Kulonove sile. Protok koji se javlja se naziva elektroosmotički tok.

Primjena

Elektroosmotički tok se često upotrebljava u mikrofluidnim uređajima, analizi tla, hemijskog analizi. U ovim slučajevima sistemi sadrže visoko naelektrisane površine, npr. oksidi. Jedan primjer je kapilarna elektroforeza u kojoj se električno polje koristi kako bi se razdvojile različite supstance na osnovu njihove različite elektroforetske pokretljivosti tako što se električno polje dovede na uski kapilar koji je obično napravljen od silicijum dioksida. Pri tome elektroosmoza utiče na vrijeme elucije analizirane smješe.