Konstanta disocijacije kiseline — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
Ред 1: Ред 1:
[[File:Acetic-acid-dissociation-3D-balls.png|thumb|305px|alt=Acetic acid, CH<sub>3</sub>COOH, is composed of a methyl group, CH<sub>3</sub>, bound chemically to a carboxylate group, COOH. The carboxylate group can lose a proton and donate it to a water molecule, H<sub>2</sub>0, leaving behind an acetate anion CH<sub>3</sub>COO- and creating a hydronium cation H<sub>3</sub>O<sup> </sup>. This is an equilibrium reaction, so the reverse process can also take place.|[[Sirćetna kiselina]], [[slaba kiselina]], donira proton (vodonični jon, označen u zelenom) vodi u ravnotežnoj reakciji čime nastaje [[acetat]]ni jon i [[hidronijum]] jon.]]
[[File:Acetic-acid-dissociation-3D-balls.png|thumb|305px|alt=Acetic acid, CH<sub>3</sub>COOH, is composed of a methyl group, CH<sub>3</sub>, bound chemically to a carboxylate group, COOH. The carboxylate group can lose a proton and donate it to a water molecule, H<sub>2</sub>0, leaving behind an acetate anion CH<sub>3</sub>COO- and creating a hydronium cation H<sub>3</sub>O<sup> </sup>. This is an equilibrium reaction, so the reverse process can also take place.|[[Sirćetna kiselina]], [[slaba kiselina]], donira proton (vodonični jon, označen u zelenom) vodi u ravnotežnoj reakciji čime nastaje [[acetat]]ni jon i [[hidronijum]] jon.]]


'''Konstanta disocijacije kiselina''', ''K''<sub>a</sub>, (''kiselinska konstanta'', ''konstanta jonizacije kiseline'') je [[Kvantitativna osobina|kvantitativna]] mera jačine [[kiselina|kiseline]] u rastvoru. To je [[konstanta ravnoteže]] hemijske reakcije poznate kao [[Elektrolitička disocijacija|disocijacija]] u kontekstu [[Teorije kiselina i baza|kiselo-baznih reakcija]]. Ekvilibrijum se može simbolički zapisati kao:
'''Konstanta disocijacije kiselina''', ''K''<sub>a</sub>, (''kiselinska konstanta'', ''konstanta jonizacije kiseline'') je [[Kvantitativna osobina|kvantitativna]] mera jačine [[kiselina|kiseline]] u rastvoru. To je [[konstanta ravnoteže]] hemijske reakcije poznate kao [[Elektrolitička disocijacija|disocijacija]] u kontekstu [[Teorije kiselina i baza|kiselo-baznih reakcija]].<ref>{{cite book |author=Skoog D.A., West, D.M.; Holler, J.F.; Crouch, S.R. |title=Fundamentals of Analytical Chemistry |publisher=Thomson Brooks/Cole |year=2004 |edition=8th |isbn=0-03-035523-0}}</ref> Ekvilibrijum se može simbolički zapisati kao:
:-{HA {{eqm}} A<sup>−</sup> + H<sup>+</sup>}-,
:-{HA {{eqm}} A<sup>−</sup> + H<sup>+</sup>}-,


Ред 10: Ред 10:
:<math>\ pK_{\mathrm a} = - \log_{10}K_{\mathrm a}</math>
:<math>\ pK_{\mathrm a} = - \log_{10}K_{\mathrm a}</math>


Što je veća -{p''K''<sub>a</sub>}- vrednost, to je manji stepen disocijacije. [[Slaba kiselina|Slabe kiseline]] imaju -{p''K''<sub>a</sub>}- vrednosti u aproksimativnom opsegu −2 do 12 u vodi. Kiseline sa -{p''K''<sub>a</sub>}- vrednošću manjom od oko −2 se smatraju [[jaka kiselina|jakim kiselinama]]. Jaka kiselina je skoro potpuno disocirana u vodenom rastvoru, -{i.e.}- do te mere da koncentracija nedisocirane kiseline postaje zanemarljiva. -{p''K''<sub>a</sub>}- vrednosti jakih kiselina se mogu, međutim, proceniti teorijskim putem ili ekstrapolacijom iz merenja u ne-vodenim [[rastvarač]]ima u kojima je konstanta disocijacije manja, poput [[acetonitril]]a i [[dimetil sulfoksid]]a.
Što je veća -{p''K''<sub>a</sub>}- vrednost, to je manji stepen disocijacije. [[Slaba kiselina|Slabe kiseline]] imaju -{p''K''<sub>a</sub>}- vrednosti u aproksimativnom opsegu −2 do 12 u vodi. Kiseline sa -{p''K''<sub>a</sub>}- vrednošću manjom od oko −2 se smatraju [[jaka kiselina|jakim kiselinama]]. Jaka kiselina je skoro potpuno disocirana u vodenom rastvoru, -{i.e.}- do te mere da koncentracija nedisocirane kiseline postaje zanemarljiva. -{p''K''<sub>a</sub>}- vrednosti jakih kiselina se mogu, međutim, proceniti teorijskim putem ili ekstrapolacijom iz merenja u ne-vodenim [[rastvarač]]ima u kojima je konstanta disocijacije manja, poput [[acetonitril]]a i [[dimetil sulfoksid]]a.<ref>{{cite book |author=Reichardt C. |title=Solvents and Solvent Effects in Organic Chemistry |publisher=Wiley-VCH |year=2003 |edition=3rd |isbn=3-527-30618-8}}</ref>


==Literatura==
==Literatura==

Верзија на датум 1. септембар 2011. у 04:03

Acetic acid, CH3COOH, is composed of a methyl group, CH3, bound chemically to a carboxylate group, COOH. The carboxylate group can lose a proton and donate it to a water molecule, H20, leaving behind an acetate anion CH3COO- and creating a hydronium cation H3O . This is an equilibrium reaction, so the reverse process can also take place.
Sirćetna kiselina, slaba kiselina, donira proton (vodonični jon, označen u zelenom) vodi u ravnotežnoj reakciji čime nastaje acetatni jon i hidronijum jon.

Konstanta disocijacije kiselina, Ka, (kiselinska konstanta, konstanta jonizacije kiseline) je kvantitativna mera jačine kiseline u rastvoru. To je konstanta ravnoteže hemijske reakcije poznate kao disocijacija u kontekstu kiselo-baznih reakcija.[1] Ekvilibrijum se može simbolički zapisati kao:

HA ⇌ A + H+,

gde je HA generička kiselina. Ona se disocira u A, koji je poznat kao konjugovana baza kiseline, i vodonični jon ili proton, H+, koji u slučaju vodenih rastvora, postoji kao solvatisani hidronijumski jon. U primeru prikazanom na slici, HA je sirćetna kiselina, a A je acetatni jon. Hemijske grupe HA, A i H+ su u ravnoteži kad se njihove koncentracije ne menjaju u funkciji vremena. Konstanta disocijacije se obično zapisuje kao količnik ravnotežnih koncentracija (u mol/L), obleleženih sa [HA], [A] i [H+]:

Pošto Ka vrednosti pokrivaju opseg sa znatnim redova veličina, logaritamska mera konstante disocijacije kiseline se normalno koristi u praksi.

Što je veća pKa vrednost, to je manji stepen disocijacije. Slabe kiseline imaju pKa vrednosti u aproksimativnom opsegu −2 do 12 u vodi. Kiseline sa pKa vrednošću manjom od oko −2 se smatraju jakim kiselinama. Jaka kiselina je skoro potpuno disocirana u vodenom rastvoru, i.e. do te mere da koncentracija nedisocirane kiseline postaje zanemarljiva. pKa vrednosti jakih kiselina se mogu, međutim, proceniti teorijskim putem ili ekstrapolacijom iz merenja u ne-vodenim rastvaračima u kojima je konstanta disocijacije manja, poput acetonitrila i dimetil sulfoksida.[2]

Literatura

  1. ^ Skoog D.A., West, D.M.; Holler, J.F.; Crouch, S.R. (2004). Fundamentals of Analytical Chemistry (8th изд.). Thomson Brooks/Cole. ISBN 0-03-035523-0. 
  2. ^ Reichardt C. (2003). Solvents and Solvent Effects in Organic Chemistry (3rd изд.). Wiley-VCH. ISBN 3-527-30618-8.