Jednačina stanja idealnog gasa — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м додана категорија Једначине стања помоћу геџета HotCat
Ред 1: Ред 1:
[[file:Ideal gas isotherms.png|thumb|right|250px|Krive prikazuju odnos između pritiska (vertikalna osa) i zapremine (horizontalna osa) za idealni gas na različitim temperaturama]]
[[file:Ideal gas isotherms.png|thumb|right|250px|Krive prikazuju odnos između pritiska (vertikalna osa) i zapremine (horizontalna osa) za idealni gas na različitim temperaturama]]
'''Jednačina stanja idealnog gasa''' je jednačina stanja teoretskog [[Idealni gas|idealnog gasa]]. Ona uz nekoliko ograničenja relativno dobro opisuje ponašanja mnogih realnih gasova, pod različitim uslovima. Ovaj zakon je prvi objavio Emil Klapejron [[1834]]. godine, kombinujući [[Bojl-Mariotov zakon]] i [[Čarlsov zakon]]. Ona se isto tako može izvesti iz [[Kinetička teorija gasova|kinetičke teorije gasova]], koju su razvili [[1856.]] Avgust Kronig i [[1857.]] Rudolf Klauzijus.<ref>-{Clapeyron E.: "Mémoire sur la puissance motrice de la chaleur", journal = Journal de l'École Polytechnique, 1834., [http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k4336791/f157.table Facsimile at the Bibliothèque nationale de France]}-</ref><ref>-{Krönig A.: "Grundzüge einer Theorie der Gase", journal = Annalen der Physik, 1856., [http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k15184h/f327.table] Facsimile at the Bibliothèque nationale de France}-</ref><ref>-{Clausius R.: "Ueber die Art der Bewegung, welche wir Wärme nennen", journal = Annalen der Physik und Chemie, 1857., [http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k15185v/f371.table] Facsimile at the Bibliothèque nationale de France}-</ref>
'''Jednačina stanja idealnog gasa''' je jednačina stanja teoretskog [[Idealni gas|idealnog gasa]]. Ona uz nekoliko ograničenja relativno dobro opisuje ponašanja mnogih realnih gasova, pod različitim uslovima. Ovaj zakon je prvi objavio Emil Klapejron [[1834]]. godine, kombinujući [[Bojl-Mariotov zakon]] i [[Čarlsov zakon]]. Ona se isto tako može izvesti iz [[Kinetička teorija gasova|kinetičke teorije gasova]], koju su razvili [[1856.]] Avgust Kronig i [[1857.]] Rudolf Klauzijus.<ref>-{Clapeyron E.: "Mémoire sur la puissance motrice de la chaleur", journal = Journal de l'École Polytechnique, 1834., [http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k4336791/f157.table Facsimile at the Bibliothèque nationale de France]}-</ref><ref>-{Krönig A.: "Grundzüge einer Theorie der Gase", journal = Annalen der Physik, 1856., [http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k15184h/f327.table] Facsimile at the Bibliothèque nationale de France}-</ref><ref>-{Clausius R.: "Ueber die Art der Bewegung, welche wir Wärme nennen", journal = Annalen der Physik und Chemie, 1857., [http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k15185v/f371.table] Facsimile at the Bibliothèque nationale de France}-</ref>

Stanje neke količine gasa se može odrediti sa [[pritisak|pritiskom]], [[zapremina|zapreminom]] i [[temperatura|temperaturom]]. Noviji oblik tog zakona je:
:<math>PV = NkT\,</math>

gde je: -{''p''}- – apsolutni pritisak gasa ([[Paskal|-{Pa}-]]), -{''V''}- – zapremina gasa ([[Kubni metar|-{m}-<sup>3</sup>]]), -{''N''}- – broj čestica u gasu, -{''k''}- – [[Bolcmanova konstanta]] (1,38•10<sup>−23</sup> [[Džul|-{J}-]]•-{K}-<sup>−1</sup>) i -{''T''}- - apsolutna temperatura ([[Kelvin|-{K}-]]). Ponekad se može pisati kao:

:<math>PV=nRT\,</math>

gde je: -{''n''}- – broj [[mol]]ova gasa, -{''R''}- – univerzalna [[gasna konstanta]] (8,314472 -{J•mol<sup>−1</sup>• K<sup>−1</sup>)}-, jednaka umnošku Boltcmanove konstante i [[Avogadrov broj|Avogadrovog broja]].


==Reference==
==Reference==

Верзија на датум 18. децембар 2011. у 02:21

Krive prikazuju odnos između pritiska (vertikalna osa) i zapremine (horizontalna osa) za idealni gas na različitim temperaturama

Jednačina stanja idealnog gasa je jednačina stanja teoretskog idealnog gasa. Ona uz nekoliko ograničenja relativno dobro opisuje ponašanja mnogih realnih gasova, pod različitim uslovima. Ovaj zakon je prvi objavio Emil Klapejron 1834. godine, kombinujući Bojl-Mariotov zakon i Čarlsov zakon. Ona se isto tako može izvesti iz kinetičke teorije gasova, koju su razvili 1856. Avgust Kronig i 1857. Rudolf Klauzijus.[1][2][3]

Stanje neke količine gasa se može odrediti sa pritiskom, zapreminom i temperaturom. Noviji oblik tog zakona je:

gde je: p – apsolutni pritisak gasa (Pa), V – zapremina gasa (m3), N – broj čestica u gasu, kBolcmanova konstanta (1,38•10−23 J•K−1) i T - apsolutna temperatura (K). Ponekad se može pisati kao:

gde je: n – broj molova gasa, R – univerzalna gasna konstanta (8,314472 J•mol−1• K−1), jednaka umnošku Boltcmanove konstante i Avogadrovog broja.

Reference

  1. ^ Clapeyron E.: "Mémoire sur la puissance motrice de la chaleur", journal = Journal de l'École Polytechnique, 1834., Facsimile at the Bibliothèque nationale de France
  2. ^ Krönig A.: "Grundzüge einer Theorie der Gase", journal = Annalen der Physik, 1856., [1] Facsimile at the Bibliothèque nationale de France
  3. ^ Clausius R.: "Ueber die Art der Bewegung, welche wir Wärme nennen", journal = Annalen der Physik und Chemie, 1857., [2] Facsimile at the Bibliothèque nationale de France

Literatura

Spoljašnje veze

Шаблон:Link GA