Međunarodni standardni broj knjige — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м Бот: Селим 72 међујезичких веза, које су сад на Википодацима на d:q33057
м Исправка шаблона за језик
Ред 1: Ред 1:
__БЕЗКН__
__БЕЗКН__
'''-{ISBN}-''' ({{jez-engl|'''I'''nternational '''S'''tandard '''B'''ook '''N'''umber}} ''- međunarodni standardni knjižni broj'') jedinstveni je identifikator knjiga i drugih omeđenih publikacija bez obzira na medij na kojem se objavljuju.<!--<ref>http://www.nsk.hr/Service.aspx?id=60#12</ref>--> Njegova primjena počinje [[1966]]. godine, kada se počeo upotrebljavati u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] kao -{SBN}- ({{jez-engl|Standard Book Number}} ''- standardni knjižni broj''), a obuhvatao je samo izdavače sa engleskog govornog područja. [[1970е|Sedamdesetih godina]] prošlog stoleća ''SBN'' postaje međunarodno prihvaćen i preimenovan je u -{ISBN}-. [[1972]]. godine osnovana je '''Međunarodna agencija za -{ISBN}-''' sa sjedištem u [[Berlin]]u koji koordinira rad nacionalnih agencija za -{ISBN}- i prati primjenu sistema.
'''-{ISBN}-''' ({{jez-engl|'''I'''nternational '''S'''tandard '''B'''ook '''N'''umber|el}} ''- međunarodni standardni knjižni broj'') jedinstveni je identifikator knjiga i drugih omeđenih publikacija bez obzira na medij na kojem se objavljuju.<!--<ref>http://www.nsk.hr/Service.aspx?id=60#12</ref>--> Njegova primjena počinje [[1966]]. godine, kada se počeo upotrebljavati u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] kao -{SBN}- ({{jez-engl|Standard Book Number|el}} ''- standardni knjižni broj''), a obuhvatao je samo izdavače sa engleskog govornog područja. [[1970е|Sedamdesetih godina]] prošlog stoleća ''SBN'' postaje međunarodno prihvaćen i preimenovan je u -{ISBN}-. [[1972]]. godine osnovana je '''Međunarodna agencija za -{ISBN}-''' sa sjedištem u [[Berlin]]u koji koordinira rad nacionalnih agencija za -{ISBN}- i prati primjenu sistema.


== Struktura ISBN-a ==
== Struktura ISBN-a ==
Ред 7: Ред 7:
Prvu skupinu čini trocifreni prefiks, druga je oznaka nacionalne, geografske ili jezičke grupe, treća je oznaka izdavača, četvrta označava naslov, a peta je kontrolni broj. „Broj cifara u trećoj i četvrtoj skupini ovisi o planu izdavača, odnosno broju naslova koje izdavač namjerava objaviti.“
Prvu skupinu čini trocifreni prefiks, druga je oznaka nacionalne, geografske ili jezičke grupe, treća je oznaka izdavača, četvrta označava naslov, a peta je kontrolni broj. „Broj cifara u trećoj i četvrtoj skupini ovisi o planu izdavača, odnosno broju naslova koje izdavač namjerava objaviti.“


Do [[1. januar]]a [[2007]]. godine -{ISBN}- oznaka sastojala se od deset cifara raspoređenih u četiri skupine međusobno odvojenih razmakom ili crticom. Od 1. januara 2007. oznaka međunarodnog standardnog knjižnog broja promijenila se iz desetocifrene u trinaestocifrenu tako da je desetocifrena oznaka dobila trocifreni prefiks 978 i novi kontrolni broj. Na taj način međunarodni standardni knjižnji broj u potpunosti je usklađen sa crtičnim kodom [[EAN-13]] ({{jez-engl|European Article Numbering}} ''- evropsko numerisanje proizvoda''). [[Izdavač]]i koji su se uključili u sistem -{ISBN}- prije 1. januara 2007. ne smiju koristiti desetocifrene -{ISBN}- oznake koje su im dodijeljene prije tog datuma, već ih moraju preračunati u trinaestocifrene -{ISBN}- oznake uz pomoć konvertera dostupnog na [http://isbn-international.org/converter/converter.html zvaničnoj prezentaciji -{ISBN}--a].
Do [[1. januar]]a [[2007]]. godine -{ISBN}- oznaka sastojala se od deset cifara raspoređenih u četiri skupine međusobno odvojenih razmakom ili crticom. Od 1. januara 2007. oznaka međunarodnog standardnog knjižnog broja promijenila se iz desetocifrene u trinaestocifrenu tako da je desetocifrena oznaka dobila trocifreni prefiks 978 i novi kontrolni broj. Na taj način međunarodni standardni knjižnji broj u potpunosti je usklađen sa crtičnim kodom [[EAN-13]] ({{jez-engl|European Article Numbering|el}} ''- evropsko numerisanje proizvoda''). [[Izdavač]]i koji su se uključili u sistem -{ISBN}- prije 1. januara 2007. ne smiju koristiti desetocifrene -{ISBN}- oznake koje su im dodijeljene prije tog datuma, već ih moraju preračunati u trinaestocifrene -{ISBN}- oznake uz pomoć konvertera dostupnog na [http://isbn-international.org/converter/converter.html zvaničnoj prezentaciji -{ISBN}--a].


== Kako se izdavač uključuje u sistem -{ISBN}- ==
== Kako se izdavač uključuje u sistem -{ISBN}- ==


Svaki izdavač koji se želi uključiti u -{ISBN}- sistem treba najprije ispuniti [[upitnik]], koji se preuzima u nacionalnoj agenciji za -{ISBN}-, i priložiti plan izdavača. Na temelju toga izdavač zauzima odgovarajuće mjesto u -{ISBN}- sistemu. Uključenjem u sistem -{ISBN}- podaci o izdavaču objavljuju se u međunarodnom imeniku izdavača ({{jez-engl|Publishers' International ISBN Directory}}), koji jednom godišnje izdaje Međunarodna agencija za -{ISBN}-.
Svaki izdavač koji se želi uključiti u -{ISBN}- sistem treba najprije ispuniti [[upitnik]], koji se preuzima u nacionalnoj agenciji za -{ISBN}-, i priložiti plan izdavača. Na temelju toga izdavač zauzima odgovarajuće mjesto u -{ISBN}- sistemu. Uključenjem u sistem -{ISBN}- podaci o izdavaču objavljuju se u međunarodnom imeniku izdavača ({{jez-engl|Publishers' International ISBN Directory|el}}), koji jednom godišnje izdaje Međunarodna agencija za -{ISBN}-.


== Zašto -{ISBN}-? ==
== Zašto -{ISBN}-? ==

Верзија на датум 26. март 2013. у 23:54

ISBN (engl. International Standard Book Number - međunarodni standardni knjižni broj) jedinstveni je identifikator knjiga i drugih omeđenih publikacija bez obzira na medij na kojem se objavljuju. Njegova primjena počinje 1966. godine, kada se počeo upotrebljavati u Velikoj Britaniji kao SBN (engl. Standard Book Number - standardni knjižni broj), a obuhvatao je samo izdavače sa engleskog govornog područja. Sedamdesetih godina prošlog stoleća SBN postaje međunarodno prihvaćen i preimenovan je u ISBN. 1972. godine osnovana je Međunarodna agencija za ISBN sa sjedištem u Berlinu koji koordinira rad nacionalnih agencija za ISBN i prati primjenu sistema.

Struktura ISBN-a

Oznaka međunarodnog standardnog knjižnog broja sastoji se od akronima engleskog naziva ISBN i trinaest cifara raspoređenih u pet skupina koje su međusobno odvojene crticom. Prvu skupinu čini trocifreni prefiks, druga je oznaka nacionalne, geografske ili jezičke grupe, treća je oznaka izdavača, četvrta označava naslov, a peta je kontrolni broj. „Broj cifara u trećoj i četvrtoj skupini ovisi o planu izdavača, odnosno broju naslova koje izdavač namjerava objaviti.“

Do 1. januara 2007. godine ISBN oznaka sastojala se od deset cifara raspoređenih u četiri skupine međusobno odvojenih razmakom ili crticom. Od 1. januara 2007. oznaka međunarodnog standardnog knjižnog broja promijenila se iz desetocifrene u trinaestocifrenu tako da je desetocifrena oznaka dobila trocifreni prefiks 978 i novi kontrolni broj. Na taj način međunarodni standardni knjižnji broj u potpunosti je usklađen sa crtičnim kodom EAN-13 (engl. European Article Numbering - evropsko numerisanje proizvoda). Izdavači koji su se uključili u sistem ISBN prije 1. januara 2007. ne smiju koristiti desetocifrene ISBN oznake koje su im dodijeljene prije tog datuma, već ih moraju preračunati u trinaestocifrene ISBN oznake uz pomoć konvertera dostupnog na zvaničnoj prezentaciji ISBN-a.

Kako se izdavač uključuje u sistem ISBN

Svaki izdavač koji se želi uključiti u ISBN sistem treba najprije ispuniti upitnik, koji se preuzima u nacionalnoj agenciji za ISBN, i priložiti plan izdavača. Na temelju toga izdavač zauzima odgovarajuće mjesto u ISBN sistemu. Uključenjem u sistem ISBN podaci o izdavaču objavljuju se u međunarodnom imeniku izdavača (engl. Publishers' International ISBN Directory), koji jednom godišnje izdaje Međunarodna agencija za ISBN.

Zašto ISBN?

Uvođenje međunarodnog standardnog knjižnog broja rezultat je porasta izdavačke produkcije u cijelome svijetu ali i potrebe da svi oblici poslovanja s knjigom (uvoz-izvoz, obrada porudžbina, evidencija predporudžbina, marketing, bibliografski opis, svi oblici međunarodne razmjene knjiga, inventura, službe skladištenja itd.) budu ažurirani i računarski čitljivi, tj. pogodni za automatsku obradu podataka.

Reference

Vidi još