Piperidin — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м Бот: Селим 20 међујезичких веза, које су сад на Википодацима на d:q410234 |
м Исправка шаблона за језик |
||
Ред 54: | Ред 54: | ||
'''Piperidin''' (''azinan'') je [[organsko jedinjenje]] sa molekulskom formulom -{(CH<sub>2</sub>)<sub>5</sub>NH}-. Ovaj [[heterociklično jedinjenje|heterociklični]] [[amin]] se sastoji od šestočlanog prstena sa pet [[Metilen|metilenskih]] jedinica i jednim atomom [[azot]]a. On je bezbojna isparljiva tečnost sa mirisom poput amonijačnog, poput bibera<ref>{{cite book |title=Organic Analytical Reagents |
'''Piperidin''' (''azinan'') je [[organsko jedinjenje]] sa molekulskom formulom -{(CH<sub>2</sub>)<sub>5</sub>NH}-. Ovaj [[heterociklično jedinjenje|heterociklični]] [[amin]] se sastoji od šestočlanog prstena sa pet [[Metilen|metilenskih]] jedinica i jednim atomom [[azot]]a. On je bezbojna isparljiva tečnost sa mirisom poput amonijačnog, poput bibera<ref>{{cite book |title=Organic Analytical Reagents |
||
|author=Frank Johnson Welcher |year=1947 |publisher=D. Van Nostrand |pages=149}}</ref>. Ime potiče od {{jez-lat|Piper}} - biber.<ref>{{cite book |author=Alexander Senning |title=Elsevier's Dictionary of Chemoetymology |year=2006 |isbn=0444522395 |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |unused_data=p[ublisher=Elsevier}}</ref> Piperidin se koristi kao gradivni blok i [[hemijski reagens]] u organskoj sintezi. |
|author=Frank Johnson Welcher |year=1947 |publisher=D. Van Nostrand |pages=149}}</ref>. Ime potiče od {{jez-lat|Piper|el}} - biber.<ref>{{cite book |author=Alexander Senning |title=Elsevier's Dictionary of Chemoetymology |year=2006 |isbn=0444522395 |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |unused_data=p[ublisher=Elsevier}}</ref> Piperidin se koristi kao gradivni blok i [[hemijski reagens]] u organskoj sintezi. |
||
== Proizvodnja == |
== Proizvodnja == |
Верзија на датум 26. март 2013. у 23:35
| |||
Nazivi | |||
---|---|---|---|
IUPAC naziv
Piperidine
| |||
Drugi nazivi
Heksahidropiridin
Azacikloheksan Pentametilenamin Azinan | |||
Identifikacija | |||
3D model (Jmol)
|
|||
ChemSpider | |||
ECHA InfoCard | 100.003.467 | ||
RTECS | TM3500000 | ||
| |||
Svojstva | |||
C5H11N | |||
Molarna masa | 85,15 g/mol | ||
Agregatno stanje | bezbojna tečnost | ||
Gustina | 0,862 g/ml, tečnost | ||
Tačka topljenja | −7 °C | ||
Tačka ključanja | 106 °C | ||
rastvorljiv | |||
Kiselost (pKa) | 11.22[3] | ||
Viskoznost | 1.573 cP na 25 °C | ||
Opasnosti | |||
EU klasifikacija (DSD)
|
Zapaljiv (F) Toksičan (T) | ||
R-oznake | R11, R23/24, R34 | ||
NFPA 704 | |||
Srodna jedinjenja | |||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa). | |||
verifikuj (šta je ?) | |||
Reference infokutije | |||
Piperidin (azinan) je organsko jedinjenje sa molekulskom formulom (CH2)5NH. Ovaj heterociklični amin se sastoji od šestočlanog prstena sa pet metilenskih jedinica i jednim atomom azota. On je bezbojna isparljiva tečnost sa mirisom poput amonijačnog, poput bibera[5]. Ime potiče od lat. Piper - biber.[6] Piperidin se koristi kao gradivni blok i hemijski reagens u organskoj sintezi.
Proizvodnja
Industrijski se piperidin proizvodi hidrogenacijom piridina, obično upotrebom molibden disulfidnog katalizatora:[7]
- C5H5N + 3 H2 → C5H10NH
Piridin takođe može da bude redukovan do piperidina natrijumom u etanolu.[8]
Literatura
- ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.
- ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ^ Hall, H.K., J. Am. Chem. Soc., 1957, 79, 5441.
- ^ „International Chemical Safety Card 0317”.
- ^ Frank Johnson Welcher (1947). Organic Analytical Reagents. D. Van Nostrand. стр. 149.
- ^ Alexander Senning (2006). Elsevier's Dictionary of Chemoetymology. Amsterdam: Elsevier. ISBN 0444522395. Непознати параметар
|unused_data=
игнорисан (помоћ) - ^ Karsten Eller, Erhard Henkes, Roland Rossbacher, Hartmut Höke “Amines, Aliphatic” Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry 2002 Wiley-VCH. doi:10.1002/14356007.a02_001
- ^ C. S. Marvel and W. A. Lazier (1941). „Benzoyl Piperidine”. Org. Synth.; Coll. Vol., 1, стр. 99