Zatajenje srca — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Ispravke; козметичке измене
м Бот: исправљена преусмерења
Ред 15: Ред 15:
'''Srčana insuficijencija''' ili '''zatajenje srca''' je bolest srca koja se javlja kad [[srce]] više ne može pumpati dovoljnu količinu krvi za opskrbu celog organizma.<ref>{{DorlandsDict|four/000047501|heart failure}}</ref><ref>-{[http://www.mayoclinic.com/health/heart-failure/DS00061 mayoclinic.com > Heart failure] Dec. 23, 2009}-</ref><ref>-{[http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=3672 medterms.com > Definition of Heart failure] Last Editorial Review: 6/18/2002}-</ref> Do zatajenja srca dovode gotovo sve bolesti srca, a najčešći uzroci su visoki krvni pritisak (arterijska hipertenzija ) i koronarne bolesti srca (sužavanje koronarnih arterija zbog čega srčani mišić nije dovoljno prokrvljen). Među ostalim uzrocima su bolesti srčanih kletki, [[alkoholizam]] i virusne upale srčanog mišića ([[miokarditis]]).<ref name="Lancet2005">{{cite journal |author=McMurray JJ, Pfeffer MA |title=Heart failure |journal=Lancet |volume=365 |issue=9474 |pages=1877–89 |year=2005 |pmid=15924986 |doi=10.1016/S0140-6736(05)66621-4 }}</ref> Kad uzrok zatajenja nije jasan ili je svojstven pojedinom bolesniku, obično se govori o idiopatskoj [[kardiomiopatija|kardiomiopatiji]], bilo dilatacijskoj (prošireno srce), hipertrofičnoj (povećana debljina srca) ili restriktivnoj (neelastičnost srca).
'''Srčana insuficijencija''' ili '''zatajenje srca''' je bolest srca koja se javlja kad [[srce]] više ne može pumpati dovoljnu količinu krvi za opskrbu celog organizma.<ref>{{DorlandsDict|four/000047501|heart failure}}</ref><ref>-{[http://www.mayoclinic.com/health/heart-failure/DS00061 mayoclinic.com > Heart failure] Dec. 23, 2009}-</ref><ref>-{[http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=3672 medterms.com > Definition of Heart failure] Last Editorial Review: 6/18/2002}-</ref> Do zatajenja srca dovode gotovo sve bolesti srca, a najčešći uzroci su visoki krvni pritisak (arterijska hipertenzija ) i koronarne bolesti srca (sužavanje koronarnih arterija zbog čega srčani mišić nije dovoljno prokrvljen). Među ostalim uzrocima su bolesti srčanih kletki, [[alkoholizam]] i virusne upale srčanog mišića ([[miokarditis]]).<ref name="Lancet2005">{{cite journal |author=McMurray JJ, Pfeffer MA |title=Heart failure |journal=Lancet |volume=365 |issue=9474 |pages=1877–89 |year=2005 |pmid=15924986 |doi=10.1016/S0140-6736(05)66621-4 }}</ref> Kad uzrok zatajenja nije jasan ili je svojstven pojedinom bolesniku, obično se govori o idiopatskoj [[kardiomiopatija|kardiomiopatiji]], bilo dilatacijskoj (prošireno srce), hipertrofičnoj (povećana debljina srca) ili restriktivnoj (neelastičnost srca).


Srce koje popušta nije više u stanju da distribuira krv po telu, zbog čega dolazi do zastoja krvi u plućima i nedovoljne prokvljenosti ostalih [[organ]]a. Zbog zastoja krvi u plućima kod bolesnika se javlja teško i naporno disanje. Pacijentu se može olakšati disanje ako uspravi glavu i gornji dio tela (tzv. ortopneja). Krv se takođe nakuplja u jetri i nogama, pa dolazi do oticanja ([[edem]]). Zbog neadekvatne prokrvljenosti se mogu pojaviti nekroza tkiva i gubitak telesne težine, kao i smanjene proizvodnje neurohormona i metabolita, što dodatno slabi organizam. Bolest je često praćena poremećajem provodnog sistema srca, odnosno srčanog ritma, što je takođe opasno po život.
Srce koje popušta nije više u stanju da distribuira krv po telu, zbog čega dolazi do zastoja krvi u plućima i nedovoljne prokvljenosti ostalih [[organ]]a. Zbog zastoja krvi u plućima kod bolesnika se javlja teško i naporno disanje. Pacijentu se može olakšati disanje ako uspravi glavu i gornji dio tela (tzv. ortopneja). Krv se takođe nakuplja u jetri i nogama, pa dolazi do oticanja ([[otok|edem]]). Zbog neadekvatne prokrvljenosti se mogu pojaviti nekroza tkiva i gubitak telesne težine, kao i smanjene proizvodnje neurohormona i metabolita, što dodatno slabi organizam. Bolest je često praćena poremećajem provodnog sistema srca, odnosno srčanog ritma, što je takođe opasno po život.


S obzirom na težinu simptoma, bolest se često deli u četiri faze koje je usvojila Njujorško udruženje za srce (-{NYHA}-), u rasponu od I (pacijent nema problema) do IV (pacijent ima problema dok miruje).
S obzirom na težinu simptoma, bolest se često deli u četiri faze koje je usvojila Njujorško udruženje za srce (-{NYHA}-), u rasponu od I (pacijent nema problema) do IV (pacijent ima problema dok miruje).


Lekar dijagnosticira zatajenje srca na temelju [[anamneza|anamneze]] i pregleda pacijenta. Od pomoćnih pretraga koriste se [[elektrokardiografija]], rendgenski snimak srca, te nalazi [[natriuretski peptid|natriuretskog peptida]] (hormona koji deluje na rad srca). Zatajenje srca je takođe moguće utvrditi [[ultrazvuk srca|ultrazvukom srca]], invazivnim snimanjem srčane komore (ventrikulografija) ili radioizotopnom pretragom ([[scintigrafija]]) [[srčani mišić|srčanog mišića]].
Lekar dijagnosticira zatajenje srca na temelju [[anamneza|anamneze]] i pregleda pacijenta. Od pomoćnih pretraga koriste se [[elektrokardiogram|elektrokardiografija]], rendgenski snimak srca, te nalazi [[natriuretski peptid|natriuretskog peptida]] (hormona koji deluje na rad srca). Zatajenje srca je takođe moguće utvrditi [[ultrazvuk srca|ultrazvukom srca]], invazivnim snimanjem srčane komore (ventrikulografija) ili radioizotopnom pretragom ([[сцинтиграфија штитне жлезде|scintigrafija]]) [[srčani mišić|srčanog mišića]].


Lečenje zatajenja srca sprovodi se uklanjanjem ili ublažavanjem njegovih uzroka, odnosno primenom [[lek]]ova koji sprečavaju ili smanjuju njegove simptome. Tako, ako je uzrok zatajenja srca visoki pritisak, primjenjuju se lekovi za visoki pritisak. Ako je uzrok zatajenja srca koronarna bolest, nastoji se olakšati prokrvljenost srčanog mišića - bilo lekovima, bilo hirurškim operacijama za širenje ili premošćivanje srčanih arterija. Ako je uzrok u bolesti srčanih zalistaka, postoji mogućnost hirurške zamene prirodnih srčanih zalistaka umetnima. Ako je uzrok u alkoholizmu, primenjuje se stalna i potpuna apstinencija.
Lečenje zatajenja srca sprovodi se uklanjanjem ili ublažavanjem njegovih uzroka, odnosno primenom [[lek]]ova koji sprečavaju ili smanjuju njegove simptome. Tako, ako je uzrok zatajenja srca visoki pritisak, primjenjuju se lekovi za visoki pritisak. Ako je uzrok zatajenja srca koronarna bolest, nastoji se olakšati prokrvljenost srčanog mišića - bilo lekovima, bilo hirurškim operacijama za širenje ili premošćivanje srčanih arterija. Ako je uzrok u bolesti srčanih zalistaka, postoji mogućnost hirurške zamene prirodnih srčanih zalistaka umetnima. Ako je uzrok u alkoholizmu, primenjuje se stalna i potpuna apstinencija.


Lekovi mogu umanjiti ili otkloniti tegobe, odnosno sprečiti ili usporiti napredovanje bolesti i smrt. To uključuje primenu [[diuretici|diuretika]] (lekova koji podstiču izlučivanje vode iz organizma putem mokrenja) i [[nitroglicerin (lek)|nitroglicerinskim]] preparatima za širenje krvnih žila čime se smanjuje dotok krvi u srce. Napredovanje bolesti se može usporiti i zaustaviti lekovima koji inhibiraju štetne neurohormone - oni uključuju inhibitore encima angiotenzinske konvertaze (ACE-inhibitori) i blokatore angiotenzinskih receptora (sartani), inhibitore adrenergičnih beta-receptora (beta blokatori), te spironolakton. Kod pojedinih pacijenata može se ugraditi i stimulator srčanog ritma ([[pejsmejker]]).
Lekovi mogu umanjiti ili otkloniti tegobe, odnosno sprečiti ili usporiti napredovanje bolesti i smrt. To uključuje primenu [[диуретик|diuretika]] (lekova koji podstiču izlučivanje vode iz organizma putem mokrenja) i [[nitroglicerin (lek)|nitroglicerinskim]] preparatima za širenje krvnih žila čime se smanjuje dotok krvi u srce. Napredovanje bolesti se može usporiti i zaustaviti lekovima koji inhibiraju štetne neurohormone - oni uključuju inhibitore encima angiotenzinske konvertaze (ACE-inhibitori) i blokatore angiotenzinskih receptora (sartani), inhibitore adrenergičnih beta-receptora (beta blokatori), te spironolakton. Kod pojedinih pacijenata može se ugraditi i stimulator srčanog ritma ([[pejsmejker]]).


Zatajenje srca je [[Хронично (медицина)|hronični]] sindrom čiji se simptomi pogoršavaju s vremenom, te koji zahtijeva hospitalizaciju. Usprkos lečenja, smrtnost bolesnika sa zatajenjem srca je relativno visoka.
Zatajenje srca je [[Хронично (медицина)|hronični]] sindrom čiji se simptomi pogoršavaju s vremenom, te koji zahtijeva hospitalizaciju. Usprkos lečenja, smrtnost bolesnika sa zatajenjem srca je relativno visoka.

Верзија на датум 26. јул 2013. у 05:57

Zatajenje srca
Класификација и спољашњи ресурси
Специјалносткардиологија
МКБ-10I50
МКБ-9-CM428.0
DiseasesDB16209
MedlinePlus000158
eMedicinemed/3552 emerg/108 radio/189 med/1367150 ped/2636
Patient UK[https://patient.info/doctor/heart-failure-diagnosis-and-investigation heart-failure-diagnosis-and-investigation Zatajenje srca]
MeSHD006333

Srčana insuficijencija ili zatajenje srca je bolest srca koja se javlja kad srce više ne može pumpati dovoljnu količinu krvi za opskrbu celog organizma.[1][2][3] Do zatajenja srca dovode gotovo sve bolesti srca, a najčešći uzroci su visoki krvni pritisak (arterijska hipertenzija ) i koronarne bolesti srca (sužavanje koronarnih arterija zbog čega srčani mišić nije dovoljno prokrvljen). Među ostalim uzrocima su bolesti srčanih kletki, alkoholizam i virusne upale srčanog mišića (miokarditis).[4] Kad uzrok zatajenja nije jasan ili je svojstven pojedinom bolesniku, obično se govori o idiopatskoj kardiomiopatiji, bilo dilatacijskoj (prošireno srce), hipertrofičnoj (povećana debljina srca) ili restriktivnoj (neelastičnost srca).

Srce koje popušta nije više u stanju da distribuira krv po telu, zbog čega dolazi do zastoja krvi u plućima i nedovoljne prokvljenosti ostalih organa. Zbog zastoja krvi u plućima kod bolesnika se javlja teško i naporno disanje. Pacijentu se može olakšati disanje ako uspravi glavu i gornji dio tela (tzv. ortopneja). Krv se takođe nakuplja u jetri i nogama, pa dolazi do oticanja (edem). Zbog neadekvatne prokrvljenosti se mogu pojaviti nekroza tkiva i gubitak telesne težine, kao i smanjene proizvodnje neurohormona i metabolita, što dodatno slabi organizam. Bolest je često praćena poremećajem provodnog sistema srca, odnosno srčanog ritma, što je takođe opasno po život.

S obzirom na težinu simptoma, bolest se često deli u četiri faze koje je usvojila Njujorško udruženje za srce (NYHA), u rasponu od I (pacijent nema problema) do IV (pacijent ima problema dok miruje).

Lekar dijagnosticira zatajenje srca na temelju anamneze i pregleda pacijenta. Od pomoćnih pretraga koriste se elektrokardiografija, rendgenski snimak srca, te nalazi natriuretskog peptida (hormona koji deluje na rad srca). Zatajenje srca je takođe moguće utvrditi ultrazvukom srca, invazivnim snimanjem srčane komore (ventrikulografija) ili radioizotopnom pretragom (scintigrafija) srčanog mišića.

Lečenje zatajenja srca sprovodi se uklanjanjem ili ublažavanjem njegovih uzroka, odnosno primenom lekova koji sprečavaju ili smanjuju njegove simptome. Tako, ako je uzrok zatajenja srca visoki pritisak, primjenjuju se lekovi za visoki pritisak. Ako je uzrok zatajenja srca koronarna bolest, nastoji se olakšati prokrvljenost srčanog mišića - bilo lekovima, bilo hirurškim operacijama za širenje ili premošćivanje srčanih arterija. Ako je uzrok u bolesti srčanih zalistaka, postoji mogućnost hirurške zamene prirodnih srčanih zalistaka umetnima. Ako je uzrok u alkoholizmu, primenjuje se stalna i potpuna apstinencija.

Lekovi mogu umanjiti ili otkloniti tegobe, odnosno sprečiti ili usporiti napredovanje bolesti i smrt. To uključuje primenu diuretika (lekova koji podstiču izlučivanje vode iz organizma putem mokrenja) i nitroglicerinskim preparatima za širenje krvnih žila čime se smanjuje dotok krvi u srce. Napredovanje bolesti se može usporiti i zaustaviti lekovima koji inhibiraju štetne neurohormone - oni uključuju inhibitore encima angiotenzinske konvertaze (ACE-inhibitori) i blokatore angiotenzinskih receptora (sartani), inhibitore adrenergičnih beta-receptora (beta blokatori), te spironolakton. Kod pojedinih pacijenata može se ugraditi i stimulator srčanog ritma (pejsmejker).

Zatajenje srca je hronični sindrom čiji se simptomi pogoršavaju s vremenom, te koji zahtijeva hospitalizaciju. Usprkos lečenja, smrtnost bolesnika sa zatajenjem srca je relativno visoka.

Reference

  1. ^ heart failure at Dorland's Medical Dictionary”. 
  2. ^ mayoclinic.com > Heart failure Dec. 23, 2009
  3. ^ medterms.com > Definition of Heart failure Last Editorial Review: 6/18/2002
  4. ^ McMurray JJ, Pfeffer MA (2005). „Heart failure”. Lancet. 365 (9474): 1877—89. PMID 15924986. doi:10.1016/S0140-6736(05)66621-4. 

Spoljašnje veze