Međunarodni standardni broj knjige — разлика између измена
мНема описа измене |
Нема описа измене |
||
| Ред 1: | Ред 1: | ||
[[File:ISBN Details.svg|thumb|ISBN sa 10 i 13 cifara.]] |
|||
__БЕЗКН__ |
|||
'''-{ISBN}-''' ({{jez-engl|'''I'''nternational '''S'''tandard '''B'''ook '''N'''umber|el}} ''- međunarodni standardni knjižni broj'') jedinstveni je identifikator knjiga i drugih omeđenih publikacija bez obzira na medij na kojem se objavljuju.<!--<ref>http://www.nsk.hr/Service.aspx?id=60#12</ref>--> Njegova primjena počinje [[1966]]. godine, kada se počeo da upotrebljava u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] kao -{SBN}- ({{jez-engl|Standard Book Number|el}} ''- standardni knjižni broj''), a obuhvatao je samo izdavače sa engleskog govornog područja. [[1970е|Sedamdesetih godina]] prošlog stoleća ''-{SBN}-'' postaje međunarodno prihvaćen i preimenovan je u -{ISBN}-. [[1972]]. godine osnovana je '''Međunarodna agencija za -{ISBN}-''' sa sjedištem u [[Berlin]]u koji koordiniše rad nacionalnih agencija za -{ISBN}- i prati primjenu sistema. |
'''-{ISBN}-''' ({{jez-engl|'''I'''nternational '''S'''tandard '''B'''ook '''N'''umber|el}} ''- međunarodni standardni knjižni broj'') jedinstveni je identifikator knjiga i drugih omeđenih publikacija bez obzira na medij na kojem se objavljuju.<!--<ref>http://www.nsk.hr/Service.aspx?id=60#12</ref>--> Njegova primjena počinje [[1966]]. godine, kada se počeo da upotrebljava u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] kao -{SBN}- ({{jez-engl|Standard Book Number|el}} ''- standardni knjižni broj''), a obuhvatao je samo izdavače sa engleskog govornog područja.<ref>-{Gordon Fosters original 1966 report can be found at [http://web.archive.org/web/20110430024722/http://www.informaticsdevelopmentinstitute.net/isbn.html Informaticsdevelopmentinstitute.net]}-</ref><ref name="history">{{citation | url = http://www.isbn.org/standards/home/isbn/international/history.asp | title = History | publisher = ISBN.org}}</ref> [[1970е|Sedamdesetih godina]] prošlog stoleća ''-{SBN}-'' postaje međunarodno prihvaćen i preimenovan je u -{ISBN}-. [[1972]]. godine osnovana je '''Međunarodna agencija za -{ISBN}-''' sa sjedištem u [[Berlin]]u koji koordiniše rad nacionalnih agencija za -{ISBN}- i prati primjenu sistema.<ref>{{citation | format = PDF | url = http://www.iso.org/iso/iso_catalogue/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=6897 | title = ISO 2108:1978 | publisher = ISO}}</ref> |
||
== Struktura -{ISBN}--a == |
== Struktura -{ISBN}--a == |
||
Oznaka međunarodnog standardnog knjižnog broja sastoji se od [[akronim]]a engleskog naziva -{ISBN}- i trinaest cifara raspoređenih u pet skupina koje su međusobno odvojene crticom. |
Oznaka međunarodnog standardnog knjižnog broja sastoji se od [[akronim]]a engleskog naziva -{ISBN}- i trinaest cifara raspoređenih u pet skupina koje su međusobno odvojene crticom.<ref>{{citation | url = http://www.lac-bac.gc.ca/iso/tc46sc9/isbn.htm | title = Frequently Asked Questions about the new ISBN standard from ISO | author = TC 46/SC 9 | publisher = LAC‐BAC | place = CA}}</ref> Prvu skupinu čini trocifreni prefiks, druga je oznaka nacionalne, geografske ili jezičke grupe, treća je oznaka izdavača, četvrta označava naslov, a peta je kontrolni broj. „Broj cifara u trećoj i četvrtoj skupini ovisi o planu izdavača, odnosno broju naslova koje izdavač namjerava da objavi.“ |
||
Prvu skupinu čini trocifreni prefiks, druga je oznaka nacionalne, geografske ili jezičke grupe, treća je oznaka izdavača, četvrta označava naslov, a peta je kontrolni broj. „Broj cifara u trećoj i četvrtoj skupini ovisi o planu izdavača, odnosno broju naslova koje izdavač namjerava da objavi.“ |
|||
Do [[1. januar]]a [[2007]]. godine -{ISBN}- oznaka sastojala se od deset cifara raspoređenih u četiri skupine međusobno odvojenih razmakom ili crticom. Od 1. januara 2007. oznaka međunarodnog standardnog knjižnog broja promijenila se iz desetocifrene u trinaestocifrenu tako da je desetocifrena oznaka dobila trocifreni prefiks 978 i novi kontrolni broj. Na taj način međunarodni standardni knjižnji broj u potpunosti je usklađen sa crtičnim kodom -{[[EAN-13]]}- ({{jez-engl|European Article Numbering|el}} ''- evropsko numerisanje proizvoda''). [[Izdavač]]i koji su se uključili u sistem -{ISBN}- prije 1. januara 2007. ne smiju da koriste desetocifrene -{ISBN}- oznake koje su im dodijeljene prije tog datuma, već ih moraju preračunati u trinaestocifrene -{ISBN}- oznake uz pomoć pretvarača dostupnog na [http://isbn-international.org/converter/converter.html |
Do [[1. januar]]a [[2007]]. godine -{ISBN}- oznaka sastojala se od deset cifara raspoređenih u četiri skupine međusobno odvojenih razmakom ili crticom. Od 1. januara 2007. oznaka međunarodnog standardnog knjižnog broja promijenila se iz desetocifrene u trinaestocifrenu tako da je desetocifrena oznaka dobila trocifreni prefiks 978 i novi kontrolni broj. Na taj način međunarodni standardni knjižnji broj u potpunosti je usklađen sa crtičnim kodom -{[[EAN-13]]}- ({{jez-engl|European Article Numbering|el}} ''- evropsko numerisanje proizvoda''). [[Izdavač]]i koji su se uključili u sistem -{ISBN}- prije 1. januara 2007. ne smiju da koriste desetocifrene -{ISBN}- oznake koje su im dodijeljene prije tog datuma, već ih moraju preračunati u trinaestocifrene -{ISBN}- oznake uz pomoć pretvarača dostupnog na zvaničnoj prezentaciji -{ISBN}-.<ref>[http://isbn-international.org/converter/converter.html Zvanična prezentacija -{ISBN}--a]</ref> |
||
== Kako se izdavač uključuje u sistem -{ISBN}- == |
== Kako se izdavač uključuje u sistem -{ISBN}- == |
||
Верзија на датум 17. септембар 2013. у 22:14
ISBN (engl. International Standard Book Number - međunarodni standardni knjižni broj) jedinstveni je identifikator knjiga i drugih omeđenih publikacija bez obzira na medij na kojem se objavljuju. Njegova primjena počinje 1966. godine, kada se počeo da upotrebljava u Velikoj Britaniji kao SBN (engl. Standard Book Number - standardni knjižni broj), a obuhvatao je samo izdavače sa engleskog govornog područja.[1][2] Sedamdesetih godina prošlog stoleća SBN postaje međunarodno prihvaćen i preimenovan je u ISBN. 1972. godine osnovana je Međunarodna agencija za ISBN sa sjedištem u Berlinu koji koordiniše rad nacionalnih agencija za ISBN i prati primjenu sistema.[3]
Struktura ISBN-a
Oznaka međunarodnog standardnog knjižnog broja sastoji se od akronima engleskog naziva ISBN i trinaest cifara raspoređenih u pet skupina koje su međusobno odvojene crticom.[4] Prvu skupinu čini trocifreni prefiks, druga je oznaka nacionalne, geografske ili jezičke grupe, treća je oznaka izdavača, četvrta označava naslov, a peta je kontrolni broj. „Broj cifara u trećoj i četvrtoj skupini ovisi o planu izdavača, odnosno broju naslova koje izdavač namjerava da objavi.“
Do 1. januara 2007. godine ISBN oznaka sastojala se od deset cifara raspoređenih u četiri skupine međusobno odvojenih razmakom ili crticom. Od 1. januara 2007. oznaka međunarodnog standardnog knjižnog broja promijenila se iz desetocifrene u trinaestocifrenu tako da je desetocifrena oznaka dobila trocifreni prefiks 978 i novi kontrolni broj. Na taj način međunarodni standardni knjižnji broj u potpunosti je usklađen sa crtičnim kodom EAN-13 (engl. European Article Numbering - evropsko numerisanje proizvoda). Izdavači koji su se uključili u sistem ISBN prije 1. januara 2007. ne smiju da koriste desetocifrene ISBN oznake koje su im dodijeljene prije tog datuma, već ih moraju preračunati u trinaestocifrene ISBN oznake uz pomoć pretvarača dostupnog na zvaničnoj prezentaciji ISBN.[5]
Kako se izdavač uključuje u sistem ISBN
Svaki izdavač koji želi da se uključi u ISBN sistem treba najprije da ispuni upitnik, koji se preuzima u nacionalnoj agenciji za ISBN, i da priloži plan izdavača. Na temelju toga izdavač zauzima odgovarajuće mjesto u sistemu ISBN. Uključenjem u sistem ISBN podaci o izdavaču objavljuju se u međunarodnom imeniku izdavača (engl. Publishers' International ISBN Directory), koji jednom godišnje izdaje Međunarodna agencija za ISBN.
Zašto ISBN?
Uvođenje međunarodnog standardnog knjižnog broja rezultat je porasta izdavačke produkcije u cijelome svijetu ali i potrebe da svi oblici poslovanja s knjigom (uvoz-izvoz, obrada porudžbina, evidencija pretporudžbina, marketing, bibliografski opis, svi oblici međunarodne razmjene knjiga, inventura, službe skladištenja itd.) budu ažurirani i računarski čitljivi, tj. pogodni za automatsku obradu podataka.
Reference
- ^ Gordon Fosters original 1966 report can be found at Informaticsdevelopmentinstitute.net
- ^ History, ISBN.org
- ^ ISO 2108:1978 (PDF), ISO
- ^ TC 46/SC 9, Frequently Asked Questions about the new ISBN standard from ISO, CA: LAC‐BAC
- ^ Zvanična prezentacija ISBN-a