Konstanta brzine hemijske reakcije — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м cite book
Autobot (разговор | доприноси)
м cite book; козметичке измене
Ред 18: Ред 18:


[[Arenijusova jednačina]] daje kvantitativnu osnovu odnosa između energije aktivacije i brzine reakcije.
[[Arenijusova jednačina]] daje kvantitativnu osnovu odnosa između energije aktivacije i brzine reakcije.

== Vidi još ==
* [[Brzina hemijske reakcije]]
* [[Hemijska kinetika]]



== Reference ==
== Reference ==
Ред 25: Ред 30:
* {{Cite book |title=Chemical Kinetics and Dynamics |edition=2nd Edition |author=Jeffrey I. Steinfeld, Joseph S. Francisco, William L. Hase |publisher=Prentice Hall |year=August 20, 1998 |id=ISBN 0-13-737123-3|ref=harv}}
* {{Cite book |title=Chemical Kinetics and Dynamics |edition=2nd Edition |author=Jeffrey I. Steinfeld, Joseph S. Francisco, William L. Hase |publisher=Prentice Hall |year=August 20, 1998 |id=ISBN 0-13-737123-3|ref=harv}}
* {{Cite book |title=Principles of Chemical Kinetics, Second Edition |author=James E. House |publisher: Academic Press |edition=2. edition |year=September 13, 2007 |id=ISBN 978-0-12-356787-1|ref=harv}}
* {{Cite book |title=Principles of Chemical Kinetics, Second Edition |author=James E. House |publisher: Academic Press |edition=2. edition |year=September 13, 2007 |id=ISBN 978-0-12-356787-1|ref=harv}}

== Vidi još ==
* [[Brzina hemijske reakcije]]
* [[Hemijska kinetika]]


[[Категорија:Хемијска кинетика]]
[[Категорија:Хемијска кинетика]]

Верзија на датум 5. новембар 2013. у 11:26

U hemijskoj kinetici konstanta brzine hemijske reakcije k ili je kvantitativna mera brzine hemijske reakcije.[1][2][3]

Za hemijsku reakciju gde supstance A i B reaguju i proizvode C, brzina reakcije ima oblik:

Reaction: A + B → C

k(T) je konstanta brzine reakcije, koja je zavisna od temperature.

[C] je koncentracija supstance C u molovima po jedinici zapremine rastvora podrazumevajući da se reakcija odvija u celoj zapremini rastvora (za reakcije koje se odvijaju na graničnoj površini, konstanta bi bila definisana kao broj molova C po jedinici površine).

Eksponenti m i n se nazivaju redovima i zavisni su od mehanizma reakcije. Oni se mogu odrediti eksperimentalno.

Jednostepena reakcija se može zapisati kao

Ea je energija aktivacije i R je univerzalna gasna konstanta. Pošto na temperaturi T molekuli imaju energije definisane Boltcmanovom distribucijom, može se očekivati da će udeo sudara sa energijom većom od Ea varirati sa faktorom e-Ea/RT. A je pre-eksponencijalni faktor ili faktor frekvencije.

Arenijusova jednačina daje kvantitativnu osnovu odnosa između energije aktivacije i brzine reakcije.

Vidi još


Reference

  1. ^ James E. House (13. 9. 2007). Principles of Chemical Kinetics, Second Edition (2. edition изд.). ISBN 978-0-12-356787-1.  Текст „publisher: Academic Press ” игнорисан (помоћ)
  2. ^ Jeffrey I. Steinfeld, Joseph S. Francisco, William L. Hase (20. 8. 1998). Chemical Kinetics and Dynamics (2nd Edition изд.). Prentice Hall. ISBN 0-13-737123-3. 
  3. ^ Chemical Kinetics (The Rates of Chemical Ractions)

Литература

  • Jeffrey I. Steinfeld, Joseph S. Francisco, William L. Hase (20. 8. 1998). Chemical Kinetics and Dynamics (2nd Edition изд.). Prentice Hall. ISBN 0-13-737123-3. 
  • James E. House (13. 9. 2007). Principles of Chemical Kinetics, Second Edition (2. edition изд.). ISBN 978-0-12-356787-1.  Текст „publisher: Academic Press ” игнорисан (помоћ)