Londra (čamac)

С Википедије, слободне енциклопедије

Londra je vrsta čamca koji se kreće pokretan ljudskom snagom (veslanjem) i snagom vjetra (jedra). Bernhard Švarc u putopisnoj knjizi sa kraja 19. vijeka o Crnoj Gori na nekoliko mjesta spominje londru. Vozili su je rijekom Bojanom ka Skadru četiri veslača. Uska londra je gurnuta u vodu, a prtljag je ubačen u nju, nakon čega su se smjestili Švarc i Rovinski. Crnogorske londre su saobraćale po Skadarskom jezeru prevozeći robu (sol i dr.) i putnike. Jako nevrijeme, kiša i oluja su prijetili da se "brod" prevrne. U kasnijoj posjeti Rijeci Crnojevića je vidjeo mnogobrojne londre prepune ljudi koji su pjevali i klicali, a kretali su se lagano u pravcu Skadarskog jezera. Sa visine, odakle su ih posmatrali, ovi čamci su izgledali kao ljuske oraha. [1] I neki drugi putopisci, kao Kamilo Morgan (napisao na osnovu utisaka i doživljaja sa lovačkog i istraživačkog putovanja koje je obavljeno u jesen 1911. godine), koji su opisivali Crnu Goru, spominju lovljenje ribe na sredini Skadarskog jezera, tipom čamca, londra: "U sre­di­ni je­ze­ra ri­ba se hva­ta po­mo­ću ve­li­kih ča­ma­ca ti­pa lon­dre, na ko­ji­ma mo­gu da se po­dig­nu i je­dra, kao kod ita­li­jan­skih ča­ma­ca zva­nih Chi­o­og­gi­o­ot­ten, dok se uz oba­lu ri­ba hva­ta sa­mo po­mo­ću ma­njih ve­slač­kih ča­ma­ca ko­ji su istog ti­pa." [2] Iz navedenoga se vidi da su se na ovaj veliki tip čamca mogla podići i jedra.

Spiridon Gopčević u knjizi Stara Srbija i Makedonija spominje londre sa Skadarskog jezera. Putujući Ohridskim jezerom konstatuje: "Čamac na kome besmo, razlikovao se neprobitačnošću od tako zvanih Londra na Skadarskom jezeru. Dok su ovi vitki i visokokljuni, dotle čamci na oridskom jezeru liče na one iz kamenog doba." [3]

Etimologija[уреди | уреди извор]

Sam naziv je identičan italijanskom nazivu za London, Londra, pa bi se etimologija toponima London mogla posmatrati i iz ovog ugla (London se razvio na rijeci Temzi.) U 19. vijeku na balkanskoj strani jadranskog priobalja se paralelno koristila ova riječ i za ovaj čamac i za grad. (Lujo Vojnović: "...na svome putu sastao u Londri plemenitoga Lorda...") [4] Prema teoriji koju je 1998. izneo engleski lingvista Ričard Kouts ime grada predstavlja dio najstarije izvorne evropske toponimije, i vjerovatno potiče od prakeltske riječi Plowonida sa opisom hidronima izvedenim iz reči plew i nejd a koja označava široku rijeku. Plew je u mogućoj vezi sa plovidbom, plovljenjem, a dra je vožnja, drive (drajv), i označava tok (suprotnost je statičnosti) kao u hidronimima Drina, Drim, Drava...

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Švarc, Bernhard (2014). Crna Gora, opis putovanja kroz unutrašnjost sa nacrtom zemljopisa zemlje. Podgorica: CID. 
  2. ^ Biser Crne Gore. Podgorica: Dan, dnevne novine iz Crne Gore. 
  3. ^ Gopčevič, Spiridom (1890). Stara Srbija i Makedonija, str. 131. Beograd. 
  4. ^ Vojnović, Lujo (1888). Srpsko-hrvacko pitanje u Dalmaciji pp. 12. Spljet.