Abadon

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hrišćanin u borbi sa Abadonom, u knjizi "Put Hrišćanina", Džona Banjana,
Abadon i anđeli, autor Завьялов Федор Семенович.

Termin Abadon (hebr. אֲבַדּוֹן, 'Ǎḇaddōn) i njegov grčki ekvkvalent Apolion (grč. Ἀπολλύων) se u Bibliji pojavljuju kao izraz za mesto razaranja i ime jednog anđela. U hebrejskoj Bibliji Abadon je ime za bezdan i često se pojavljuje uz reč שאול (šeol), što znači carstvo mrtvih. U Novom zavetu, u Knjizi Otkrovenja, anđeo po imenu Abadon se opisuje kao kralj vojske skakavaca; njegovo ime se preuzima na grčkom (otkrovenje 9:11: "I imahu nad sobom cara anđela bezdana kojemu je ime Čivutski Avadon, a Grčki Apolion.")[1]. Latinski Vulgata i Duoaj Reims Biblija imaju dve dodatne napomene (koje nisu prisutne u Grčkom tekstu), "in Latin Exterminans", gde Exterminans znači "uništitelj".

Poreklo imena[uredi | uredi izvor]

Prema Braun-Drajver-Brigs leksikonu, hebrejski Abadon (hebr. אֲבַדּוֹן, avadon) je intenzivan oblik semitskog korena i glagola Abad (hebr. אָבַד) "propasti" (približnije "uništiti"), koji se javlja 184 puta u hebrejskoj Bibliji. Septuaginta, rani grčki prevod hebrejske Biblije, prevodi "Abadon" kao "grč. απωλεια"[2], dok je grčki Apolion dolazi iz apolumi (grč. απολλυμι), "uništiti". Grčki izraz Apolion (grč. Απολλυων, "razarač"), je aktivan particip od apolumi (grč. απολλυμι)[3], i ne koristi se kao ime u klasičnim grčkih tekstovima[4].

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Novi Zavjet, prevod Vuka Stefanovića Karadžića objavljen u Beču 1847. godine.
  2. ^ „Revelation 9:1 - Johann Albrecht Bengel's Gnomon of the New Testament - Commentaries”. StudyLight.org. Pristupljeno 05. 04. 2014. 
  3. ^ „Greek Word Study Tool”. Perseus.tufts.edu. Pristupljeno 05. 04. 2014. 
  4. ^ „Greek Word Study Tool”. Perseus.tufts.edu. Pristupljeno 05. 04. 2014. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]