Boris Krivokapić
prof. dr Boris Krivokapić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 16. novembar 1958. |
Mesto rođenja | Beograd, FNRJ |
Zanimanje | univerziteta |
Naučni rad | |
Polje | Međunarodno javno pravo |
Boris Krivokapić (Beograd, 16. novembar 1958) srpski je univerzitetski profesor i pravnik. Pedovni je profesor na Univerzitetu MB i profesor na Pravnom fakultetu Samarskog nacionalnog istraživačkog univerziteta „S. P. Koroljov” u Rusiji. Inostrani je član Ruske akademije prirodnih nauka.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Boris Krivokapić rođen je u Beogradu 16. novembra 1958. godine. Diplomirao je 1979, magistrirao 1985. i doktorirao 1988. na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Zaposlen je na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta "MB" u Beogradu i predaje na Pravnom fakultetu Samarskog nacionalnog univerziteta (Samara, Rusija, od 2016). Redovni je profesor za predmete Međunarodno javno pravo i Ljudska prava, kao i na predmetima na master i doktorskim studijama.
Učestvovao na više međunarodnih konferencija u Austriji, Bosni i Hercegovini, Velikoj Britaniji, Grčkoj, Jugoslaviji...[1] Predavao je na 9 univerziteta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, i Rusiji, kao i na Diplomskoj akademiji Ministrarstva spoljnih poslava Jugoslavije.
Borilačke veštine[uredi | uredi izvor]
Borilačkim veštinama se bavi od 1974. godine. Nosilac je velemajstorskih i visokih majstorskih zvanja u nekoliko borilačkih veština. Jedan je od osnivača tekvondoa u Srbiji. Bio je petostruki prvak Jugoslavije i Srbije u tekvondou u formama i vicešampion Srbije u borbama; osnivač i dugogodišnji šef stručnog štaba odn. glavni trener Tekvondo kluba „Crvena zvezda” u vreme njegovih najvećih uspeha (1994—2002).[2]
Osnivač je sveobuhvatne borilačke veštine hapkikvan, koja je jedan od priznatih stilova korejskog hapkidoa.[3] Potpredsednik je Evropske Hapkido unije (European Hapkido Union). i jedini predstavnik za Srbiju niza vodećih međunarodnih saveza.[4][5][6][7][8]
Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]
- 1996 — Priznanje Instituta za uporedno pravo, povodom 40 godina Instituta
- 2004 — Nagrada kategorije A1 Ministarstva nauke i životne sredine Republike Srbije za izuzetne naučne rezultate postignute u realizaciji projekata iz programa osnovnih istraživanja za period 2002—03.
- 2006 — Nagrada „Profesor Borislav T. Blagojević” za najbolje delo u oblasti uporednog i evropskog prava obvavljeno u Srbiji i Crnoj Gori u periodu 2004—2005.
- 2011 — Nagrada „Najbolji autor” za 2011. godinu, „Službeni glasnik”, Beograd
- 2023 — Zhvalnica rektora Samarskog nacionalnog univerziteta „S. P. Koroljov”, Samara, Rusija
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
- Leksikon međunarodnog prava, Beograd 1998, 566 str.
- Zaštita manjina: istorijski razvoj, osnovna pitanja i zaštita u okviru UN, Beograd 2004, 871 str.
- Zaštita manjina u regionalnim okvirima i putem bilateralnih sporazuma, Beograd 2004, 889 str.
- Zaštita manjina u nacionalnim porecima država, Beograd 2004, 921 str.
- Enciklopedijski rečnik međunarodnog prava i međunarodnih odnosa, Beograd 2010, 1190 str.
- Aktuelni problemi međunarodnog prava, Beograd 2011, 754 str.
- Međunarodno javno pravo, 3. izm. i dop. izdanje, Beograd 2017, 927 str.
- Mir i rat u međunarodnim odnosima i pravu , Beograd 2010, 1074 str.
- Mirnoe razrešenie meždunarodnыh sporov, Samarskiй nacionalьnый issledovatelьskiй universitet imeni akademika S. P. Koroleva, Samara (Rusija), 591 str.
- Meždunarodnoe pravo v period vooružennыh konfliktov, Samarskiй nacionalьnый issledovatelьskiй universitet imeni akademika S. P. Koroleva, Samara (Rusija) 2021, 834 str.
- Rat i pravo: Teorija i praksa otužanih sukoba i međunarodno pravo', Akademija nauka i umetnosti Republike Srpske (Banja Luka), Udruženje pravnika Republike Srpske (Banja Luka), Fakultet bezbednosti (Beograd), Banja Luka 2023, 1.552 str.
- Konzularne konvencije SSSR-a sa drugim zemljama Varšavskog ugovora (Beograd 1987, 131 str.)
- Kontrola državne uprave u Sovjetskom Savezu - dometi perestrojke (Beograd 1988, 224 str.)
- NATO agresija na Jugoslaviju - sila iznad prava (Beograd 1999, 162 str.)
- Položaj etničkih manjina u obrazovanju (Beograd 2000, 254 str.)
- Evropska socijalna povelja (Beograd 2002, 120 str.)
- Službena upotreba jezika u međunarodnom pravu i novijem zakonodavstvu nekih evropskih država (Beograd 2004, 405 str.)
- Manjine u međunarodnom pravu (Beograd 2006, 278 str.)
- Međunarodno pravo: koreni, razvoj, perspektive (Beograd 2006, 279 str.)
- Međunarodno javno pravo (Beograd 2013, 535 str.)
- Međunarodno javno pravo, Drugo, izm. i dop. izdanje (Beograd 2014, 757 str.)
- Osnovi međunarodnog prava (Beograd 2016, 325 str.)
- Uvod u međunarodno pravo (Beograd 2017, 464 str.)
- Problemы sovremennogo meždunarodnogo prava (Samara, Rusija 2017, 328 str.)
- Meždunarodnoe publičnoe pravo (Samara, Rusija 2018, 598 str.)
- Uvod u međunarodno pravo, Drugo, izm. i dop. izdanje (Beograd 2018, 399 str.)
Odabrane knjige čiji je koautor:
- Pravo i pravo na upotrebu jezika (Beograd, 1990)
- Jugoslovenske manjine u susednim zemljama i njihova prava (Beograd, 1992)
- Alandska ostrva - primer uspešne autonomije (Beograd 2001)
- International Law and the Interventionism in the "New World Order" (Madrid 2000)
- Uvod u pravo Finske (Beograd, 2005)
- Enciklopedija srpskog naroda (Beograd, 2008)
- La toponomastica in Istria, Fiume e Dalmazia, Volume I, Profili giuridici (Venezia 2009)
- Srpsko pravo i međunarodne sudske institucije, (Beograd, 2009)
- Međunarodna ljudska prava, (Beograd, 2010, 2013, 2014, 2016, 2017, 2018, 2019)
- Topographical Names and Protection of Linguistic Minorities, Peter Lang International Academic Publishers (Frankfurt am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford, Wien 2011)
- The Hague Tribunal Between Law and Politics, (Belgrade, 2013)
- Evropeйskoe izmerenie 2016 (Moskva 2016)
- Uvod u pravo Rusije (Beograd 2017)
- Upotreba sile u međunarodnim odnosima (Beograd 2018)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Službeni Glasnik | Klub čitalaca | Autor | Boris Krivokapić”. Službeni Glasnik | Klub čitalaca. Pristupljeno 21. 12. 2023.
- ^ „Trofeji TK Crvena zvezda”. SD Crvena zvezda (na jeziku: srpski). Pristupljeno 21. 12. 2023.
- ^ „Home”. www.hapkikwan.com. Pristupljeno 21. 12. 2023.
- ^ „Honorable Mebers of IMAA”. Arhivirano iz originala 26. 09. 2013. g. Pristupljeno 13. 02. 2013.
- ^ 10 Dan - AJJIF GLOBAL - WORLD JU-JITSU GOVERNING BODY
- ^ „www.i-maa.com”. Arhivirano iz originala 26. 09. 2013. g. Pristupljeno 13. 02. 2013.
- ^ Martial Arts Health & Fitness Association e.V
- ^ „RECOGNIZED STYLES - sokeship's JimdoPage!”. Arhivirano iz originala 04. 11. 2014. g. Pristupljeno 04. 11. 2014.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Institut za uporedno pravo - Prvih 50 godina, Beograd 2006, str. 26-28.
- “Boris Krivokapić”, odrednica u: Enciklopedija srpskog naroda, Zavod za udžbenike, Beograd 2008, str. 550.
- “Boris Krivokapić”, odrednica u: Srpski Who is Who 2011-2013, Zavod za udžbenike, Beograd 2013, str. 388.