Velika Grčka

Ukoliko ste tražili ideološki pokret, pogledajte članak Megali idea.

Velika Grčka Μεγάλη Ελλάς
Istorijski region
U smeru kazaljke na satu od gore levo: Drugi Herin hram u Pestumu, Kampanija; Hram u dorskom stilu, Segesta; Tarasova skulptura mladića koji nosi kapuljaču i vodi svog magarca; prikaz Eosa kako jaše dvoprežna kola, na krateru iz južne Italije.
Starogrčke kolonije i njihove dijalekatske grupe u Velikoj Grčkoj.   severozapadni dorski   ahejski dorski   dorski pravi   jonski
Sadašni status	Italija

Heraklov hram u Akagasu (Agrigentu),6. vek p. n. e.

Velika Grčka (lat. Magna Graecia, grč. Μεγάλη Ἑλλάς [Megálē Hellás], ital. Magna Grecia) je ime južnog dela Italije, kojega su Grci kolonizovali u 8. veku p. n. e. To ime su Rimljani dali priobalskim oblastima Južne Italije u današnjim italijanskim regijama Kalabrija, Apulija, Bazilikata, Kampanija i Sicilija; ovi regioni su bili u velikoj meri naseljeni grčkim naseljenicima. Ovi doseljenici, koji su počeli da pristižu u 8. veku pre nove ere, doneli su sa sobom svoju helensku civilizaciju, koja je ostavila trajan trag u Italiji (kao na primer u kulturi starog Rima). Oni su takođe uticali na domorodačke narode, kao što su Sikuli i Enotrijani, koji su se helenizovali nakon što su usvojili grčku kulturu kao svoju.

Grčki izraz Megálē Hellás, kasnije preveden na latinski kao Magna Graecia, prvi put se pojavljuje u Polibijevim Istorijama, gde je ovaj termin pripisao Pitagori i njegovoj filozofskoj školi. Strabon je takođe koristio termin da označi veličinu teritorije koju su osvojili Grci, a rimski pesnik Ovidije je koristio taj termin u svojoj pesmi Fasti.

Antika

Prema Strabonovoj Geografiji, kolonizacija Velike Grčke je počela već u vreme Trojanskog rata i trajala je nekoliko vekova.

U 8. i 7. veku pre nove ere, usled demografskih kriza (glad, prenaseljenost, itd), zastoja, rastuće potrebe za novim trgovačkim objektima i lukama, i proterivanja iz svoje domovine posle ratova, Grci su počeli da se naseljavaju u južnoj Italiji. Počele su da se osnivaju kolonije širom Sredozemnog i Crnog mora (sa izuzetkom severozapadne Afrike, u sferi uticaja Kartagine), uključujući Siciliju i južni deo Italijanskog poluostrva. Rimljani su ovu oblast zvali Magna Graecia (latinski za „Velika Grčka”) pošto je bila tako gusto naseljena Grcima. Antički geografi su se razlikovali oko toga da li je termin obuhvatao Siciliju ili samo Apuliju, Kampaniju i Kalabriju, a Strabon i Livije su bili najistaknutiji zagovornici širih definicija.

Sa kolonizacijom, grčka kultura je izvezena u Italiju na svojim dijalektima starogrčkog jezika, svojim verskim obredima i svojim tradicijama nezavisnog polisa. Originalna helenska civilizacija se ubrzo razvila i kasnije stupila u interakciju sa domaćim italskim civilizacijama. Najvažnija kulturna transplantacija bila je halkidsko/kumska varijanta grčkog alfabeta, koju su usvojili Etrurci; staro italsko pismo je kasnije evoluiralo u latinično pismo, koje je postalo najčešće korišćeno pismo na svetu.

Neke od ovih helenskih kolonija i danas postoje, kao što su Neapolis („Novi grad“, sada Napulj), Sirakuza, Agriđento, Taras (Taranto), Ređo di Kalabrija ili Kroton.

Prvi grčki grad koji je apsorbovan u Rimsku republiku bio je Neapolis 327. p. n. e. Ostali grčki gradovi u Italiji su usledili tokom Samnitskih ratova i Pirovog rata; Taras je poslednji pao 272. Siciliju je osvojio Rim tokom Prvog punskog rata. Samo je Sirakuza ostala nezavisna do 212. godine, jer je njen kralj Hijeron II bio odani saveznik Rimljana. Međutim, njegov unuk Hijeronim sklopio je savez sa Hanibalom, što je podstaklo Rimljane da opsednu grad, koji je pao 212. uprkos Arhimedovim mašinama, koje je Proklo opisao u svom komentaru na Euklidove elemente. Arhimed je konstruisao oružje na komprimovani vazduh, tegove i protivteže, prema Ktesibiju i Heroju.

• 
  Grčki hramovi Pestum, Kampanija
• 
  Mozaik iz Kolonije, Kalabrija
• 
  Herin hram u Metapontu, Bazilikata
• 
  Hram Konkordije, Agriđento, Sicilija
• 
  Milo od Krotona
• 
  Arhimed iz Sirakuze
• 
  Arhita od Tarentuma
• 
  Grčki novčići Tarenta iz 5. veka pre nove ere
• 
  Boginja Nika koja se vozi na dvokolicama, apulijska patera (poslužavnik), 4. vek pne
• 
  Glava-Kantara ženskog fauna ili Joa, crvenofiguralna keramika, Južna Italija, 375-350. p. n. e.

Grčke kolonije u osmom veku p. n. e.

Hram Konkordije, Akagas

Grci su u 8. i 7. veku p. n. e. uspostavljali kolonije po raznim krajevima Sredozemlja, od istočne obale Crnog mora do Masilije (današnji Marselj). Osnovali su naselja na Siciliji i južnom delu Apeninskog poluostrva. Rimljani su to područje gusto naseljeno Grcima zvali Magna Graecia, u prevodu „Velika Grčka“. Antički geografi se jedino nisu slagali da li taj pojam uključuje Siciliju ili ne. Strabon smatra da je Velika Grčka obuhvatala Apuliju, Kalabriju i Siciliju.

Grčka kultura

Dolaskom Grka u to područje dolazi i grčka kultura, religija, jezik i tradicije nezavisnih polisa. Ubrzo se tu razvija originalna grčka civilizacija, koja kasnije dolazi u interakciju sa domorodačkim latinskim i italskim civilizacijama. Najznačajniji doprinos je pismo. Jednu verziju grčkog pisma Etrurci su prilagodili i to je evoluiralo u latinicu.

Na tom području su živeli i radili Arhimed, Pitagora i Empedokle.

Osnivaju se gradovi

Mapa Velike Grčke

Mnogi novi gradovi postaju moćni i bogati:

• Kapua
• Neapolis (Napulj)
• Sirakuza
• Akragas (Agrigent)
• Subaris (Sibaris)
• Taras (Taranto)
• Lokri
• Region
• Kroton
• Turij
• Elea
• Ankon (Ankona)

Velika Grčka postaje deo Rimske republike posle Pirovog rata. Do pada rimskog carstva mnogo Grka je romanizovano, prestali su pričati grčki i time su asimilovani.

Kasnija istorija

Posle pada rimskog carstva i posebno posle Gotskog rata područje je znatno opustelo i osiromašilo. Bilo je pod upravom Vizantije sve do dolaska Normana. Došli su novi talasi Grka u tom periodu u Veliku Grčku. U području je grčki ponovo postao glavni jezik sve do 11. veka. Danas još uvek postoje u Kalabriji i u Salentu manje grupe stanovništva, koje govore griko, jednu mešavinu grčkog sa italijanskim elementima.

Literatura

• Polyxeni Adam-Veleni and Dimitra Tsangari (editors), Greek colonisation: New data, current approaches; Proceedings of the scientific meeting held in Thessaloniki (6 February 2015), Athens, Alpha Bank, 2015.
• Michael J. Bennett, Aaron J. Paul, Mario Iozzo, & Bruce M. White, Magna Graecia: Greek Art From South Italy and Sicily, Cleveland, OH, Cleveland Museum of Art, 2002.
• John Boardman, N. G. L. Hammond (editors), The Cambridge Ancient History, vol. III, part 3, The Expansion of the Greek World, Eighth to Sixth Centuries B.C., Cambridge University Press, 1982.
• Giovanni Casadio & Patricia A. Johnston, Mystic Cults In Magna Graecia, Austin, University of Texas Press, 2009.
• Lucia Cerchiai, Lorenna Jannelli, & Fausto Longo (editors), The Greek cities of Magna Graecia and Sicily, Photography by Mark E. Smith, Los Angeles, J. Paul Getty Museum. 2004. ISBN 0-89236-751-2.
• Giovanna Ceserani, Italy's Lost Greece: Magna Graecia and the Making of Modern Archaeology, New York, Oxford University Press, 2012.
• T. J. Dunbabin, The Western Greeks, 1948.
• M. Gualtieri, Fourth Century B.C. Magna Graecia: A Case Study, Jonsered, Sweden, P. Åströms, 1993.
• Mogens Herman Hansen & Thomas Heine Nielsen, An Inventory of Archaic and Classical Poleis, Oxford University Press, 2004.
• R. Ross Holloway, Art and Coinage In Magna Graecia, Bellinzona, Edizioni arte e moneta, 1978.
• Margaret Ellen Mayo, The Art of South Italy: Vases From Magna Graecia, Richmond, Virginia Museum of Fine Arts, 1982.
• Giovanni Pugliese Carratelli, The Greek World: Art and Civilization In Magna Graecia and Sicily, New York: Rizzoli, 1996.
• ———— (editor), The Western Greeks: Catalog of an exhibition held in the Palazzo Grassi, Venice, March–Dec., 1996, Milan, Bompiani, 1976.
• William Smith, "Magna Graecia." In Dictionary of Greek and Roman Geography, 1854.
• A. G. Woodhead, The Greeks in the West, 1962.
• Günther Zuntz, Persephone: Three Essays On Religion and Thought In Magna Graecia, Oxford, Clarendon Press, 1971.
• Antonaccio, Carla M. 2001. "Ethnicity and colonization." In Ancient perceptions of Greek ethnicity. Edited by Irad Malkin, 113–57. Cambridge, MA: Harvard University Press.
• ————. 2003. "Hybridity and the cultures within Greek culture." In The cultures within ancient Greek culture: Contact, conflict, collaboration. Edited by Carol Dougherty and Leslie Kurke, 57–74. Cambridge, UK: Cambridge University Press.
• Aubet, Maria Eugenia. 2001. The Phoenicians and the west: Politics, colonies and trade. 2nd ed. Translated by Mary Turton. New York: Cambridge University Press.
• Boardman, John. 1999. The Greeks Overseas: Their Early Colonies and Trade. 4th ed. London: Thames and Hudson.
• ————. 2001. "Aspects of 'colonization.'" Bulletin of the American Schools of Oriental Research 322: 33–42.
• Branigan, Keith. 1981. "Minoan colonialism." Annual of the British School at Athens 76: 23–33.
• Broadhead, William. 2007. "Colonization, land distribution, and veteran settlement." In A companion to the Roman army. Edited by Paul Erdkamp, 148–63. Blackwell Companions to the Ancient World. Malden, MA: Blackwell.
• Cornell, Timothy J. 1995. The beginnings of Rome: Italy and Rome from the Bronze Age to the Punic Wars (c. 1000–264 BC). Routledge History of the Ancient World. New York: Routledge.
• Demetriou, Denise. 2012. Negotiating identity in the ancient Mediterranean. Cambridge, UK: Cambridge University Press.
• Donnellan, Lieve, Valentino Nizzo, and Gert-Jan Burgers, eds. 2016. Conceptualizing early colonisation. Brussels: Belgisch Historisch Instituut te Rome.
• Dunbabin T. J. 1948. The Western Greeks. Oxford: Thames & Hudson.
• Forrest, W. G. 1957. "Colonisation and the rise of Delphi." Historia: Zeitschrift für Alte Geschichte 6 (2): 160–75.
• Garland, Robert. 2014. Wandering Greeks: The ancient Greek diaspora from the age of Homer to the death of Alexander the Great. Princeton, NJ: Princeton University Press.
• Graham, A. John. 1983. Colony and mother city in ancient Greece. 2nd ed. Chicago: Ares.
• ————. 2001. Collected Papers On Greek Colonization. Leiden: Brill.
• Hägg, Robin, and Nanno Marinatos, eds. 1984. The Minoan Thalassocracy: Myth and reality; Proceedings of the third international symposium at the Swedish Institute in Athens, 31 May–5 June 1982. Stockholm: Swedish Institute at Athens.
• Hodos, Tamar. 1999. "Intermarriage in the western Greek colonies." Oxford Journal of Archaeology 18: 61–78.
• Horden, Peregrine, and Nicholas Purcell. 2000. The corrupting sea: A study of Mediterranean history. Oxford: Blackwell.
• Keppie, Lawrence. 1984. "Colonisation and veteran settlement in Italy in the first century A.D." Papers of the British School at Rome 52: 77–114.
• Knappett, Carl, and Irene Nikolakopoulou. 2008. "Colonialism without colonies? A Bronze Age case study from Akrotiri, Thera." Hesperia: The Journal of the American School of Classical Studies at Athens 77 (1): 1–42.
• Malkin, Irad. 1987. Religion and Colonization In Ancient Greece. Leiden: Brill.
• ————. 2011. A Small Greek World: Networks In the Ancient Mediterranean. New York: Oxford University Press.
• Mann, J. C. 1983. Legionary recruitment and veteran settlement during the Principate. Edited by Margaret M. Roxan. London: University of London.
• Niemeyer, Hans-Georg. 1990. "The Phoenicians in the Mediterranean: A non-Greek model for expansion and settlement in antiquity." In Greek colonists and native populations: Proceedings of the First Australian Congress of Classical Archaeology, held in honour of emeritus professor A. D. Trendall. Edited by Jean-Paul Descœudres, 469–89. Oxford: Clarendon.
• Salmon, Edward T. 1936. "Roman colonisation from the Second Punic War to the Gracchi." Journal of Roman Studies 26 (1): 47–67.
• ————. 1955. "Roman expansion and Roman colonization in Italy." Phoenix 9 (2): 63–75.
• ————. 1969. Roman colonization under the Republic. Aspects of Greek and Roman Life. London: Thames and Hudson.
• Stek, Tesse D., and Jeremia Pelgrom, eds. 2014. "Roman Republican colonization: New perspectives from archaeology and ancient history." Papers of the Royal Netherlands Institute in Rome 2014 (62). Rome: Palombi Editori.
• Sweetman, Rebecca J., ed. 2011. Roman colonies in the first century of their foundation. Oxford: Oxbow.
• Ridgway, David. 1992. The first Western Greeks. Cambridge, UK: Cambridge University Press.
• Tartaron, Thomas E. 2013. Maritime networks in the Mycenaean world. Cambridge, UK: Cambridge University Press.
• Tsetskhladze, Gocha R., ed. 2006. Greek Colonisation: An Account of Greek Colonies and Other Settlements Overseas. Leiden: Brill.
• van Dommelen, Peter. 1998. In colonial grounds: A comparative study of colonialism and rural settlement in first millennium BC west central Sardinia. Leiden, The Netherlands: University of Leiden.

Spoljašnje veze

• Map. Ancient Coins.
• David Willey. Italy rediscovers Greek heritage. BBC News. 21 June 2005, 17:19 GMT 18:19 UK.
• Gaze On The Sea. Salentine Peninsula, Greece and Greater Greece. (in Italian, Greek and English)
• Oriamu pisulina. Traditional Griko song performed by Ghetonia.
• Kalinifta. Traditional Griko song performed by amateur local group.
• Second Interdisciplinary Symposium on the Hellenic Heritage of Southern Italy. Archaeological Institute of America (AIA). June 11, 2015. (Dates: Monday, May 30, 2016 to Thursday, June 2, 2016.)
• Sergio Tofanelli et al. The Greeks in the West: genetic signatures of the Hellenic colonisation in southern Italy and Sicily. European Journal of Human Genetics, (15 July 2015).