Vels

Koordinate: 52° 18′ S; 3° 48′ Z / 52.3° S; 3.8° Z / 52.3; -3.8
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vels
Wales  (engleski)
Cymru  (velški)
Himna: Zemlja očeva mojih
(vel. Hen Wlad Fy Nhadau)
Položaj Velsa
Glavni grad i najvećiKardif
51° 29′ N 3° 11′ W / 51.483° S; 3.183° Z / 51.483; -3.183
Službeni jezik
Vladavina
Oblik državeustavna monarhija
 — MonarhČarls III
 — PremijerVon Geting
Istorija
Osnivanje
 — Ujedinjenje Grifida ap Luelina1057.
 — Rudlanov statut3. mart 1284.
 — Ujedinjenje sa Engleskom1543.
 — Zakon o velškom jeziku27. jul 1967.
 — Devolucija31. jul 1998.
Geografija
Površina
 — ukupno21.218 km2
Stanovništvo
 — 2022.Rast 3.131.640[1]
 — gustina151 st./km2
Ekonomija
BDP / PKM≈ 2022.
 — ukupno74,5 bln. £
 — po stanovniku23.804 £[2]
Valutasterling funta (£)
 — kod valuteGBP
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC +0 (WET)
UTC +1 (WEST)2
Internet domen.uk
Pozivni broj+44

Vels (engl. Wales, vel. Cymru) je jedna od četiri konstitutivne zemlje Ujedinjenog Kraljevstva.[3] Nalazi se na jugozapadu Ujedinjenog Kraljevstva i graniči se sa Engleskom na istoku. To je keltska zemlja u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli.

Termin Kneževina Vels (engl. Principality of Wales, vel. Tywysogaeth Cymru) se ponekad koristi, iako Princ od Velsa nema nikakvu ulogu u vlasti Velsa. Vels nikad nije bio suverena država iako je kralj Grifid ap Luelin bio na vlasti na današnjoj teritoriji Velsa i 1056. godine Engleska je priznala suverenitet Velsa. 1282. godine kralj Engleske, Edvard I, pobjedio Luelina II tako da je Vels do danas pod engleskom suverenitetom, ali je zadržana tradicionalna titula nezavisne kraljevine. Velški zakoni su tek zamijenjeni engleskim 1535—1542. godine. Godine 1999. osnovan je Velški parlament (engl. National Assembly for Wales, vel. Cynulliad Cenedlaethol Cymru) sa ograničenim pravima u odlučivanju na lokalnom nivou. Glavni grad Velsa od 1955. je Kardif.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Porijeklo imena Vels potiče od anglosaksonske riječi wealhas što znači „stranac”, a korijen te riječi može se naći i u još nekoliko evropskih regija gdje su germanski narodi došli u dodir s negermanskim kulturama. Tako postoje Valonija u Belgiji ili Vlaška (Valahija) u Rumuniji.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Vels se nalazi na poluostrvu u jugozapadnom delu Ujedinjenog Kraljevstva. Površina Velsa je 20.779 km², oko 274 km dužine i oko 97 km širine. Vels se graniči sa Engleskom na istoku, Bristolskim zalivom na jugu, kanalom Svetog Đorđa i Irskim morem na sjeveru. Vels ima približno 1.200 km obale. Oko obale se nalazi nekoliko manjih ostrva, najveće je Anglsi na sjeverozapadu.

Geologija i reljef[uredi | uredi izvor]

Većina Velsa je brdovita, posebno u središnjem i sjevernom dijelu. Planinski vrhovi su se formirali za vrijeme zadnjeg ledenog doba, kada je Britansko ostrvo bilo prekriveno ledom. Najveći vrh je Snovdonija koji je na 1.085 m nadmorske visine.

Klima[uredi | uredi izvor]

Najviša zabeležena temperatura je izmerena 2. avgusta 1990. +35,2 °C, a najniža 21. januara 1940. -23,3 °C.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Praistorija[uredi | uredi izvor]

Najstariji tragovi naseljenosti datiraju iz paleolita. U razdoblju 2000500. p. n. e. Britanska ostrva su bila naseljena Iberima. Oko 600. p. n. e. na ostrva su se naselili Kelti koji su došli u dva selidbena talasa. U drugom talasu dolaze Bretonski Kelti koji naseljavaju Englesku, Vels i škotsku ravnicu.[4] S vremenom, Kelti svladavaju ibersko stanovništvo i nameću se kao vladajuća aristokratija.

Rimska okupacija[uredi | uredi izvor]

Rimljani osvajaju veći dio Velsa krajem 1. veka.

Srednji vek[uredi | uredi izvor]

Vels nikad nije bio suverena država iako je kralj Grifid ap Luelin bio na vlasti na današnjoj teritoriji Velsa i 1056. godine Engleska je priznala suverenitet Velsa.

Vels je izgubio političku nezavisnost 1282. kada je kralj Engleske Edvard I pobijedio Luelina II tako da je Vels do danas pod engleskom suverenitetom, ali je zadržana tradicionalna titula nezavisne kraljevine. Velški zakoni su zamijenjeni engleskim tek 1535—1542. godine. Godine 1999. osnovan je Velški parlament (engl. National Assembly for Wales, vel. Cynulliad Cenedlaethol Cymru) sa ograničenim pravima u odlučivanju na lokalnom nivou.

Politika[uredi | uredi izvor]

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Dijelovi Velsa su industrijski razvijeni još od 18. veka. Rudarstvo je u 19. vijeku privlačilo dosta emigranata, u regiju sjeverno od Kardifa. Vađenje ugalja, gvožđa, žive, bakra i zlata je bilo zastupljeno. Zbog vrste zemlje, poljoprivreda nije razvijena, dok je uzgajanje stoke bilo razvijenije. Vels, zbog svojih nacionalnih parkova i prirode privlači veliki broj turista, koji igraju veliku ulogu u manjim sredinama.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz 2001, Vels je tada imao 2.903.085 stanovnika. Da je nezavisna država bio bi na 134 mestu. 25% stanovništva nije rođena u Velsu, uglavnom su iz Engleske, dok je samo 2% stanovništva rođeno van Ujedinjenog Kraljevstva.

Engleski jezik govore skoro svi stanovnici, koji je defakto glavni jezik. Pored engleskog, oko 20% stanovništva govori i velški jezik, koji je takođe službeni jezik.

Najrasprostranjenija religija u Velsu je hrišćanstvo (72%). Velška prezbiterijanska crkva je najveća. Nastala je od Velške metodističke crkve u 18. vijeku koju je prisvojila crkva Engleske 1811. godine. Oko 2% stanovništva nisu hrišćani, dok je 18% bez religije.

Sport[uredi | uredi izvor]

Ragbi je nacionalni sport u Velsu. Ragbi reprezentacija Velsa je 26 puta bila prvak Evrope.[5] U severnom delu Velsa najpopularniji sport je fudbal. Velšanin Garet Bejl je jedan od najboljih fudbalera u istoriji Velsa. Popularni sportovi u Velsu su još i boks, atletika, kriket i snuker.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Estimates of the population for the UK, England, Wales, Scotland, and Northern Ireland”. Office for National Statistics. 26. 3. 2024. Pristupljeno 9. 4. 2024. 
  2. ^ „Regional gross domestic product: all ITL regions”. Office for National Statistics. 24. 4. 2024. Pristupljeno 15. 5. 2024. 
  3. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 34. ISBN 86-331-2112-3. 
  4. ^ „A Short History of Wales” (PDF). 
  5. ^ History Index: WRU History | The WRU | Welsh Rugby Union | Official Website

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Census 2001, 200 Years of the Census in ... Wales (2001)
  • Davies, John; Jenkins, Nigel; Baines, Menna; Lynch, Peredur I., ur. (2008). The Welsh Academy Encyclopaedia of Wales. Cardiff: University of Wales Press. ISBN 978-0-7083-1953-6. 
  • Beddoe, Deirdre (2000). Out of the shadows: A history of women in twentieth-century Wales. University of Wales Press. .
  • Cunliffe, Barry . Iron Age communities in Britain' (Routledge & Kegan Paul, 2nd ed). Cunliffe, Barry W. (1987). Iron Age Communities in Britain: An Account of England, Scotland, and Wales from the Seventh Century BC Until the Roman Conquest. Routledge & Kegan Paul. ISBN 978-0-7100-8725-6. 
  • Davies, John.. The Making of Wales (The History Press) 2nd edition. Davies, John (2009). The Making of Wales. History Press. ISBN 978-0-7524-5241-8. 
  • Davies, R.R. Conquest, coexistence and change: Wales 1063–1415 (Clarendon Press, University of Wales Press). Davies, R. R. (1987). Conquest, Coexistence, and Change: Wales, 1063-1415. Clarendon Press. ISBN 978-0-19-821732-9.  Online from Oxford University Press: Davies, R. R. (2000). The Age of Conquest. ISBN 978-0-19-820878-5. doi:10.1093/acprof:oso/9780198208785.001.0001. 
  • Davies, Russell (2015). People, Places and Passions:" Pain and Pleasure": A Social History of Wales and the Welsh, 1870–1945. University of Wales Press. .
  • I.Ll. Foster & Glyn Daniel (eds) (1965) Prehistoric and early Wales (Routledge and Kegan Paul)
  • Frances Lynch, Stephen Aldhouse-Green; Jeffrey L. Davies (2000). Prehistoric Wales. Sutton Publishing. ISBN 978-0-7509-2165-7. 
  • Pitts, M. 2006. Sensational new discoveries at Bryn Celli Ddu. British Archaeology No. 89 (July/August). str. 6.
  • J.A. Taylor (ed). Culture and environment in prehistoric Wales (BAR British series 76). . 1980. ISBN 978-0-86054-079-3.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  • Frere, Sheppard Sunderland (1987), Britannia: A History of Roman Britain (3rd, revised izd.), London: Routledge & Kegan Paul, ISBN 978-0-7102-1215-3 
  • Jenkins, Geraint H. The foundations of modern Wales, 1642–1780 (Clarendon Press, University of Wales Press). . 1987. ISBN 978-0-19-821734-3.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  • Johnes, Martin. (2010). „For Class and Nation: Dominant Trends in the Historiography of Twentieth‐Century Wales.”. History Compass. 8 (11): 1257—1274. doi:10.1111/j.1478-0542.2010.00737.x.  : 1257-1274.
  • Koch, John T. (2006). Celtic Culture: A Historical Encyclopedia. ABC-CLIO. 
  • John Edward Lloyd (1911). A history of Wales: from the earliest times to the Edwardian conquest.  (Longmans, Green & Co.)
  • Frances Lynch. Gwynedd (A guide to ancient and historic Wales series). . HMSO. 1995. ISBN 978-0-11-701574-6.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  • Frances Lynch (1970). Prehistoric Anglesey: the archaeology of the island to the Roman conquest.  (Anglesey Antiquarian Society)
  • Moore, David (2005). The Welsh wars of independence: c.410-c.1415. Tempus. ISBN 978-0-7524-3321-9. 
  • Morgan, Kenneth O. Rebirth of a nation: Wales 1880–1980 (Oxford University Press, University of Wales Press). . 1981. ISBN 978-0-19-821736-7.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  • Remfry, P.M.. A Political Chronology of Wales, 1066 to 1282. Remfry, Paul Martin (2003). Llantilio or White Castle: And the Families of Fitz Osbern, Ballon, Fitz Count, Burgh, Braose and Plantagenet of Grosmont. SCS. ISBN 978-1-899376-75-9. 
  • Ross, David. Wales History of a Nation (2nd ed. 2014)
  • Stephenson, David (1984). The governance of Gwynedd. University of Wales Press. ISBN 978-0-7083-0850-9. 
  • Williams, Glanmor . Recovery, reorientation and reformation: Wales c.1415–1642 (Clarendon Press, University of Wales Press). . 1987. ISBN 978-0-19-821733-6.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  • Williams, Gwyn A. (1985). When was Wales?: a history of the Welsh. Black Raven Press. ISBN 978-0-85159-003-5. 
  • Withey, Alun. "Unhealthy Neglect? The Medicine and Medical Historiography of Early Modern Wales." Social history of medicine 21.1 163-174. . 2008. CiteSeerX 10.1.1.1001.182Slobodan pristup http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.1001.182&rep=rep1&type=pdf.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  • Withey, Alun. "Health, Medicine and the Family in Wales, c. 1600-1750." (2009). online[mrtva veza]
  • Chambers, Paul; Thompson, Andrew (2005). „Coming to Terms with the Past: Religion and Identity in Wales”. Social Compass. 52 (3): 337—352. S2CID 144090402. doi:10.1177/0037768605057879. .
  • Davies, Ebnezer Thomas (1965). Religion in the Industrial Revolution of South Wales. U. of Wales Press. 
  • Jenkins, Geraint H (1978). Literature, religion and society in Wales, 1660-1730. University of Wales Press. 
  • Mann, Horace (1854). Census of Great Britain, 1851: Religious Worship in England and Wales. 
  • Morgan, Derec Llwyd (1988). The Great Awakening in Wales. Epworth Press. 
  • Walker, R. B. (1973). „The Growth of Wesleyan Methodism in Victorian England and Wales”. The Journal of Ecclesiastical History. 24 (3): 267—284. S2CID 162299097. doi:10.1017/S0022046900047254. .
  • Williams, Glanmor (1976). The Welsh Church from Conquest to Reformation. University of Wales Press. 
  • Williams, Glanmor (2007). The Welsh Church from Reformation to Disestablishment: 1603–1920. University of Wales Press. 
  • Williams, Glanmor, ed (1967). Welsh reformation essays. University of Wales Press. 
  • Yalden, Peter (2004). „Association, Community and the Origins of Secularisation: English and Welsh Nonconformity, c . 1850–1930”. The Journal of Ecclesiastical History. 55 (2): 293—324. doi:10.1017/S0022046904009923. .
  • Brut y Tywysogyon or The Chronicle of the Princes. Peniarth Ms. 20 version, ed. and trans. T. Jones [Cardiff, 1952]
  • Annales Cambriae. A Translation of Harleian 3859; PRO E.164/1; Cottonian Domitian, A 1; Exeter Cathedral Library MS. 3514 and MS Exchequer DB Neath, PRO E. Annales Cambriae: A Translation of Harleian 3859 ; PRO E. 164/1 ; Cottonian Domitian, A1 ; Exeter Cathedral Library MS.3514 and MS Exchequer DB Neath, PRO E. 164/1. Castle Studies Research. 2007. ISBN 978-1-899376-81-0. 
  • Davies, John (1990), A History of Wales (First izd.), London: Penguin Group (objavljeno 1993), ISBN 978-0-7139-9098-0 
  • Davies, Wendy (1982), Wales in the Early Middle Ages, Leicester: Leicester University Press, ISBN 978-0-7185-1235-4 
  • Giles, John Allen, ur. (1841), „The Works of Gildas”, The Works of Gildas and Nennius, London: James Bohn 
  • Jones, Barri; Mattingly, David (1990), An Atlas of Roman Britain, Cambridge: Blackwell Publishers (objavljeno 2007), ISBN 978-1-84217-067-0 
  • Laing, Lloyd (1975), „Wales and the Isle of Man”, The Archaeology of Late Celtic Britain and Ireland, c. 400–1200 AD, Frome: Book Club Associates (objavljeno 1977), str. 89—119 
  • Laing, Lloyd; Laing, Jennifer (1990), „The non-Romanized zone of Britannia”, Celtic Britain and Ireland, c. 200–800, New York: St. Martin's Press, str. 96—123, ISBN 978-0-312-04767-2 
  • Lloyd, John Edward (1911), A History of Wales from the Earliest Times to the Edwardian Conquest, I (2nd izd.), London: Longmans, Green, and Co (objavljeno 1912) 
  • Mattingly, David (2006), An Imperial Possession: Britain in the Roman EmpireNeophodna slobodna registracija, London: Penguin Books (objavljeno 2007), ISBN 978-0-14-014822-0 
  • Maund, Kari (2000), The Welsh Kings. Warriors, Warlords and Princes, Stroud: Tempus Publishing (objavljeno 2006), ISBN 978-0-7524-2973-1 
  • Rhys, John (1904), Celtic Britain (3rd izd.), London: Society for Promoting Christian Knowledge 
  • Snyder, Christopher A. (1998), An Age of Tyrants: Britain and the Britons A.D. 400–600, University Park: Pennsylvania State University Press, ISBN 978-0-271-01780-8 
  • Tacitus, Publius Cornelius (117), Murphy, Arthur, ur., The Works of Cornelius Tacitus (English translation) (New izd.), London: Jones & Co. (objavljeno 1836) 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]