Gotski jezik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Gotski jezik (got. 𐌲𐌿𐍄𐌰𐍂𐌰𐌶𐌳𐌰, 𐌲𐌿𐍄𐍂𐌰𐌶𐌳𐌰 ili 𐌲𐌿𐍄𐌹𐍃𐌺𐌰) je mrtav germanski jezik kojim su govorili Goti, a naročito Vizigoti. Ne postoje jezici koji su nastali iz gotskog jezika mada engleski jezik ima određene sličnosti zbog imigracije germanskih plemena iz Saksonije u Englesku.

Gotski jezik je dokazano najstariji germanski jezik. Prvi pisani zapis koji je sačuvan na ovom jeziku je prevod Biblije iz 4. veka, i jednini je mrtvi istočnogermanski jezik koji je ostavio pozamašan korpus pisanih dokumenata. Drugi, kao na primer burgundski ili vandalski jezik, poznati su samo po imenu, i za sobom nisu ostavili nikakve istorijske tragove.

Gotski jezik je počeo da opada sredinom 6. veka, zahvaljujući različitim faktorima: vojnom porazu koji su Goti pretrpeli od Franaka, eliminaciji Gota sa Apeninskog poluostrva, masovnom prelasku u hrišćanstvo a samim tim i na latinski jezik, kao i geografskoj izolovanosti na Iberijskom poluostrvu. Jezik je preživeo na tlu današnje Španije do 8. veka. Franački pisac Valafrid Strabus zapisao da se u 9. veku još uvek govorio u dolini donjeg toka Dunava i planinskim izolovanim delovima Krima, kao krimski gotski jezik. U kasnijim spisima se samo pojavljuju neki izrazi koji zvuče kao gotski, međutim čija pripadnost tom jeziku nije sigurna.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]