Iranski narodi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Iranski narodi (još i iranoarijski ili iranoarijevski narodi) su narodi iz grupe indoevropskih naroda, koji uglavnom nastanjuju područje jugozapadne Azije. Govore iranskim jezicima, koji zajedno sa indijskim jezicima, čine indoiransku granu indoevropske porodice jezika. U istorijskom smislu, iranski narodi su nekada nastanjivali i područja srednje Azije, istočne Evrope i srednje Evrope (uključujući severne delove današnje Srbije), a tokom seobe naroda u periodu ranog srednjeg veka, iranski Alani su se naselili u Galiji (današnja Francuska), Hispaniji (današnja Španija i Portugal) i severnoj Africi. Prema nekim teorijama o poreklu Srba, Hrvata i Bugara, etnonimi ova tri južnoslovenska naroda su takođe iranskog porekla (videti članke: Iranska teorija o poreklu Srba i Iranska teorija o poreklu Hrvata). Jasi, etnička grupa Mađara u Mađarskoj, su takođe iranskog (alanskog, osetskog) porekla.

Današnji iranski narodi[uredi | uredi izvor]

Danas postoji oko 120.000.000 pripadnika iranskih naroda, od kojih su najbrojniji:

Stari iranski narodi[uredi | uredi izvor]

U iransku grupu naroda spadalo je i nekoliko starih naroda, kao što su:

Persijanci kao narod postoje i danas, dok se direktnim potomcima sarmatskih Alana smatraju današnji Oseti na Kavkazu. Potomci Sogdijanaca su današnji Jagnopci na Pamiru.

Etnički i državni prostor[uredi | uredi izvor]

Iranski narodi čine većinu stanovništva u državama Iran, Avganistan i Tadžikistan, kao i u faktički nezavisnoj državi Južnoj Osetiji (formalno se smatra delom Gruzije). Izvestan stepen političke ili teritorijalne autonomije iranski narodi uživaju i u Iraku (region Južni Kurdistan), Rusiji (republika Severna Osetija) i Pakistanu (pokrajine Beludžistan i Hajber-Pahtunva i teritorija pod nazivom Plemenska područja pod federalnom upravom).

U samom Iranu, pored većinskih Persijanaca, žive i drugi iranski narodi, a neki od njih imaju i svoje pokrajine, iako one nemaju veći stepen samouprave od drugih pokrajina Irana. To su pokrajine Kurdistan, Luristan, Čaharmahal i Bahtijari, Sistan i Beludžistan, Gilan i Mazenderan. U Iranu postoji i pokrajina Fars, nekadašnje matično područje Persijanaca, iako većina njih danas živi u drugim delovima Irana.

U Tadžikistanu postoji autonomna pokrajina Gorno-Badahšan, u kojoj žive iranski Pamirski narodi. Pokrajine Avganistana nisu pravljene po etničkom kriterijumu, a ova država predstavlja zajedničku domovinu tri iranska naroda - Puštuna, Tadžika i Hazarejaca.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Mile Nedeljković, Leksikon naroda sveta, Beograd, 2001.