Kriminalistika
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Kriminalistika (po pragmatičkoj definiciji) je ona nauka koja proučava, pronalazi i usavršava naučne i na praktičnom iskustvu zasnovane metode i sredstva, koja su najpogodnija da se otkrije i razjasni krivično djelo, otkrije i privede krivičnoj sankciji učinilac, obezbijede i fiksiraju svi dokazi radi utvrđivanja (objektivne) istine, kao i da se spriječi izvršenje budućih planiranih i neplaniranih krivičnih djela.
Izraz taktika dolazi od grčkog taktike techne – „vještina postupanja“. Radi se o stručnom izrazu iz oblasti ratnih vještina, a znači učenje o vođenju četa. Izraz kriminalistička taktika prvi put upotrebljava Albert Vajngart u svom djelu istog naziva, 1904. godine.
Podjela[uredi | uredi izvor]
Tradicionalna podjela je:
- Kriminalistička taktika je empirijska disciplina koja izučava i usavršava opšta kriminalistička pravila i radne metode u cilju njihove praktične primjene prilikom suzbijanja kriminaliteta, odnosno, u cilju otkrivanja i rasvjetljavanja izvršenih krivičnih djela, kao i njihovog sprečavanja.
- Kriminalistička tehnika predstavlja posebnu oblast kriminalistike koja se bavi iznalaženjem, prilagođavanjem, usavršavanjem i primjenom najpogodnijih metoda i sredstava iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.
- Kriminalistička metodika (posebna taktika) ima za cilj primjenu metoda i sredstava kriminalističke taktike i kriminalističke tehnike na određenu vrstu krivičnih djela. Prema tome, kriminalistička metodika izgrađuje i usavršava sopstvene metode i sredstva koja se zasnivaju na specifičnostima konkretnih vrsta krivičnih djela.
Kriminalistika se takođe može podijeliti i na:
- Heurističku kriminalistiku — koja pristupa krivičnom djelu kao realnoj pojavi, djelatnosti od početne sumnje o krivičnom djelu koju tvore: prikupljanja podataka i njihovo ispitivanje, stvaranje pretpostavki, zaključivanje, poređenje, odbacivanje, prihvaćanje itd. Njena središnja kategorija je podatak koji je u postupovnom smislu pokazatelj. U istraživačkoj komponenti označuje se i kao otkrivanje (sprječavanje) krivičnog djela i počinilaca. Svrha je prikupljanje saznanja nužnih za pokretanje krivičnog postupka.
- Silogističku kriminalisitiku — za razliku od heurističke, pristupa krivičnom djelu takođe kao stvarnoj pojavi, ali uokvirenoj u predmetu krivičnog postupka. Ona polazi od vjerovatnosti da je određena osoba počinila određeno krivično djelo i razmatra najsvrsihodnije načine izvođenja postupovnih radnji, naročito izvođenja pojedinih dokaza. Njena središnja kategorija je u postupovnome smislu dokaz, ali usto ona razmatra i druga važna pitanja.
Zlatna pitanja kriminalistike[uredi | uredi izvor]
Zlatna ili osnovna pitanja kriminalistike su ona pitanja na koja treba dati tačne odgovore, koji se potvrđuju prikupljenim dokazima, čime se smatra da je određeno krivično delo rasvetljeno i dokazano. Ova pitanja treba da budu prisutna tokom celog krivičnog postupka, kako u istrazi, tako i na glavnom pretresu.
Postoji devet zlatnih pitanja kriminalistike:
- ŠTA se desilo - (da li se radi o krivičnom delu)
- GDE se desilo - (mesto izvšenja)
- KADA se desilo - (vreme izvršenja)
- KAKO je izvršeno - (način izvršenja)
- ČIME je izvršeno - (sredstvo izvršenja)
- S KIME je izvršeno - (koliko lica je učestvovalo u izvršenju krivičnog dela)
- ZAŠTO se desilo - (motiv izvršenja)
- KO je učinilac - (najvažnije pitanje)
- NAD KIM je izvršeno - (objekat napada, žrtva)
Zlatna pitanja kriminalistike postavljaju se prilikom:
- prijavljivanja krivičnih dela od strane oštećenih
- prikupljanja potrebnih obaveštenja od građana, očevidaca i drugih lica
- obavljanja svakodnevnih policijskih poslova
- vršenja uviđaja
- saslušanja osumnjičenog
- suđenja
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Quinche, Nicolas, « Les victimes, les mobiles et le modus operandi du criminaliste suisse R.-A. Reiss. Enquête sur les stratégies discursives d’un expert du crime (1906-1922)" in Revue Suisse d’Histoire, 58, no 4, décembre 2008.
- Đorđe Ignjatović, - "Kriminologija", izdavač: "Dosije", 11.izdanje, 2011.
- Momira Kostić, Slobodanka Konstantinović-Vilić, Vesna Nikolić-Ristanović, - "Kriminologija", izdavač: "Prometej-Zemun", 4.izdanje, 2011.
- Berislav Pavišić, Petar Veić, Duško Modly, - "Kriminalistika", izdavač: "Dušević & Kršovnik", 2012.