Pređi na sadržaj

Milan Krkobabić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Milan Krkobabić
Milan Krkobabić
Lični podaci
Ime pri rođenjuMilan Krkobabić
Datum rođenja(1952-10-12)12. oktobar 1952.(71 god.)
Mesto rođenjaKačarevo, FNRJ
DržavljanstvoSrbija
Narodnostsrpska
Religijapravoslavna
UniverzitetEkonomski fakultet
Profesijadiplomirani ekonomista
Politička karijera
Politička
stranka
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije — Solidarnost i pravda (od 2005)
Trenutna funkcija
Funkciju obavlja od 2020.
Predsednik vladeAna Brnabić
2016 — 2020.
Predsednik vladeAna Brnabić
NaslednikNovica Tončev
Generalni direktor javnog preduzeća "Pošte Srbije"
2012 — 2016.

Milan Krkobabić[1] (Kačarevo, 12. oktobar 1952) srpski je političar. Jedan od osnivača Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije — Solidarnost i pravda i njen je predsednik. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i trenutno je ministar Ministarstva za brigu o selu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Radno i stručno iskustvo stekao je radeći na bankarskim i finansijskim poslovima – od bankarskog pripravnika do direktora finansijske organizacije.

Od 2008. godine, kada je prvi put biran za odbornika u Skupštini grada Beograda, do 2012. godine, obavljao je funkciju zamenika gradonačelnika Beograda.

U tom periodu, kreirao je prepoznatljivu socijalnu politiku Grada Beograda, koja je postala uzor drugim gradovima u našoj zemlji, a čiji su elementi: 13. penzija, poseban vid pomoći najugroženijim penzionerima, besplatan gradski prevoz za sve građane starije od 65 godina, briga o osobama sa invaliditetom i deci sa smetnjama u razvoju, kao i rešavanje problema izbeglih i raseljenih lica.

Inicijator i kreator prvog celovitog koncepta socijalnog preduzetništva u našoj zemlji, kojim se, pored javnog i realnog sektora privređivanja, otvara i treći – sektor socijalnog preduzetništva.

U septembru 2012. godine imenovan je na funkciju generalnog direktora Javnog preduzeća „Pošta Srbije”, koju je obavljao do avgusta 2016. godine.

U pomenutom periodu ovo preduzeće je rangirano među najuspešnije i najprofitabilnije u zemlji, a njegova godišnja neto dobit je utrostručena. U istom periodu, „Pošta Srbije” uplatila je iz dobiti u budžet Republike Srbije oko 100 miliona evra.

Oktobra 2014. godine završen je Regionalni poštansko-logistički centar Beograd (RPLC), objekat Pošte Srbije od strateškog značaja koji predstavlja jedinstveni tehničko-tehnološki iskorak primenjen u 21. veku, u ovom delu Evrope.

Posebno je zapažena akcija tokom koje je za 52 nedelje otvorio 52 nove pošte u gotovo svim krajevima Srbije, kao i projekat „Država Srbija u selima Srbije”, kojim je u selima 11 nerazvijenih opština organizovano prisustvo pošte, državne uprave i primarne zdravstvene zaštite.

Od avgusta 2016. godine obavljao je funkciju ministra bez portfelja u Vladi Republike Srbije zaduženog za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća.

U junu 2017. godine u saradnji sa Akademijskim odborom za selo Srpske akademije nauka i umetnosti, pokrenuo je program obnove zadrugarstva. Od početka realizacije ovog programa poznatijeg pod nazivom „500 zadruga u 500 sela”, u periodu 2017-2022. godine u Srbiji je osnovano 1.100 novih zadruga, a podsticajnim sredstvima pomognut je rad 207 zadruga na čitavoj teritoriji Republike Srbije.

U saradnji sa Akademijskim odborom za selo Srpske akademije nauka i umetnosti u junu 2019. godine inicirao je osnivanje Nacionalnog tima za preporod sela Srbije. Tim je 2020. godine izradio „Nacionalni program za preporod sela Srbije”, koji predstavlja polazište za donošenje sveobuhvatnih mera čijom bi se realizacijom podstaklo oživljavanje sela u Srbiji. Nakon formiranja Ministarstva za brigu o selu 2020. godine izabran je za resornog ministra.

U periodu od 2020. do 2022. godine, pored zadrugarstva, u oblasti egzistencije uspešno su realizovani programi dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom na teritoriji preko 100 jedinica lokalne samouprave, kojim je 1.100 porodica, tačnije više od 2.200 ljudi sa 800 dece rešilo stambeno pitanje i u okviru svog domaćinstva pokrenulo poljoprivrednu ili neku drugu aktivnost, što je osnova za održivi razvoj sela.

U okviru Programa rešavanja potreba prevoza seoskog stanovništva, ukupno 35 jedinica lokalnih samouprava koje pripadaju devastiranim i nerazvijenim područjima je ostvarilo pravo na bespovratna sredstva za kupovinu mini buseva i obezbeđen je prevoz za ukupno 847 sela u brdsko planinskim područjima na teritoriji tih lokalnih samouprava, koji će dnevno prevoziti više od 3.800 stanovnika.

Program Miholjski susreti sela realizovan je na teritoriji ukupno 154 jedinice lokalne samouprave, odnosno 2.241 selo je učestvovalo i takmičilo se u najrazličitijim sadržajima, aktivnostima i promociji specifičnosti tih krajeva. Manifestacija je okupila 150.000 učesnika i takmičara.

Jedan je od osnivača i predsednik Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije — Solidarnost i pravda.

U periodu od 2008. do 2020. godine biran je za odbornika u Skupštini grada Beograda i za narodnog poslanika u više saziva Narodne skupštine Republike Srbije, kao i za predsednika poslaničke grupe PUPS-a.

Oženjen je, otac dva sina.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference:[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Milan Krkobabić”. otvoreniparlament.rs. 

Spoljašnje veze:[uredi | uredi izvor]