Molize

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Molize
Moliš
Molise
Mulise

Položaj Molizea
Država Italija
Admin. centarKampobaso
Službeni jeziknapolitanski jezik, moliškohrvatski govor
PredsednikDonato Toma
Površina4.438 km2
 — broj st.320.838
 — gustina st.72,29 st./km2
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Molize (ital. Molise) ili Moliš (slmol. Moliš/Moliš) je jedna od 20 pokrajina Italije. Nalazi se u njenom južnom delu zemlje. Glavni grad je Kampobaso, a drugi po veličini i značaju je grad Izernija.

Pokrajina Molize je poznata kao jedna od najmanjih pokrajina u državi. Ona je na začelju i po mnogim drugim odlikama - po broju stanovnika, po gustini naseljenosti, po nivou razvijenosti.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Molize je južna pokrajina Italije, smeštena na Apeninskom poluostrvu. Na severu se nalazi Jadransko more.

Sa ostalih strana nalaze se druge italijanske pokrajine:

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Okruzi Molizea
Biferno je najvažnija reka u Molizeu
Planina Meta, područje nacionalnog parka
Kastel San Vinčenco, tipičan gradić u Molizeu

Površina pokrajine je 4.438 km² i po ovome je Molize jedna od manjih italijanskih pokrajina.

Reljef[uredi | uredi izvor]

Celokupna površ pokrajine Molizea je pokrenutog terena. Sasvim mala ravničarska područja pružaju se duž donjih delova rečnih dolina. Na istoku se nalazi kratak izlazak na jadransku obalu, slabo razuđenu i bez prirodnih luka. Obala je strma i brzo prelazi u bregovito i brdsko područje. Ono je ispresecano dubokim rečnim dolinama u vidu klisura. Brdsko područje postepeno ka središnjem delu Molizea prelazi u visoko planinsko područje Samnitskih Apenina. Najviši vrh pokrajine je Monti dela Meta, visok 2.241 m.

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima u primorskom delu Molizea je sredozemna. Kako se zalazi u kopno i ide na više nadmorske visine ona postaje prelazna između sredozemne i kontinentalne. U višim krajevima klima je oštrija, planinska.

Vode[uredi | uredi izvor]

Pokrajina Molize je u slivu Jadranskog mora, na koje izlazi kratkom obalom (38 km dužine). Većina reka je kratkog toka i sa dubokim dolinama u vidu klisura. One se spuštaju sa Apenina u Jadran. Iako nijedna reka nije značajna u državnim okvirima na nivou pokrajine poznate reke su Trinjo (pogranična ka Abrucu) i Biferno.

Upravna podela[uredi | uredi izvor]

Molize je podeljen u 2 okruga, odn. provincije sa istoimenim gradovima kao upravnim središtima:

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Molizea bilo je naseljeno još u vreme praistorije. Rimljani zaposedaju ovo područje početkom 3. veka p. n. e i pokoravaju mesno stanovništvo Samnite. Oni ovde osnivaju provinciju Samnitum (Samnitum). Tokom nekoliko vekova vladavine starog Rima stanovništvo je romanizovano.

Po propasti starog Rima ova oblast u ranom srednjem veku brzo menja gospodare. Prvo potpada pod Gote, potom pod Langobarde i na kraju Vojvodstvo Benevento. Međutim, mesni moćnici imali veliku samostalnost, pa se može podvući da je ovde postojalo nekoliko sasvim malih feudalnih država do 10. veka.

U 13. veku oblast konačno potpada pod vlast Napuljske kraljevine i sa manjim prekidima tako ostaje sve do sredine 19. veka. U 16. veku Molize postaje deo Apulije. 1860. godine došlo je do pripajanja ove oblasti novoosnovanoj Italiji. Odmah je osnovana pokrajina Abruci i Molize, koja se 1963. godine podelila na dve nove pokrajine: Abruco i Molize. Nova vladavina nije donela privredni procvat, oblast postaje izrazito iseljenička. I danas je oblast Molizea jedna od najnerazvijenijih i najzabitijih u celoj Italiji.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Danas Molize ima oko 320 hiljada stanovnika i po tome je ona jedna od najmanjih pokrajina Italije. Međutim, mnogo ozbiljniji je podatak da je pokrajina imala više stanovnika na prvom sveitalijanskom popisu iz daleke 1861. godine nego danas i da taj broj sa manjim prekidima stalno opada do danas.

Gustina naseljenosti je nešto oko 72 st./km², što je gotovo 3 puta manje od državnog proseka (200 st./km²). Celokupan prostor pokrajine je slabo naseljen.

U pokrajini dominira italijansko stanovništvo. Tu se nalaze se jezičke manjine, Moliški Sloveni i Moliški Albanci. Obe ove manjine se nalaze u Okrugu Kampobaso. Novodoseljenog stanovništva ima zanemarljivo malo, u skladu sa nerazvijenošću pokrajine.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Molize i danas spada je u nerazvijeni deo Italije. Može se reći da je to i danas ruralna i mahom poljoprivredna oblast i malim manufakturama. Poljoprivreda je danas razvijenija, ali nema taj značaj kao pre. Manufakturna proizvodnja je i danas bliska zanatstvu. Jedina veća fabrika u pokrajini je pogon "Fijata“ u Termoliju.

Slike gradova pokrajine[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]