Primogenitura

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Primogenitura je ustaljena tradicija nasledstva gde prvorođenče ima prednost. Često se koristi u monarhijama. Kao mehanizam nasledstva u naslednim monarhijama neka vrsta primogeniture je najčešće korišćena, ali nije jedina vrsta tradicije niti je najstarija metoda.

Agnatička primogenitura[uredi | uredi izvor]

Agnatička primogenitura ili patrilinealna primogenitura (vrsta muške primogeniture) je nasledstvo po najstarijem muškom detetu. Muška primogenitura se dešava u najmanje dva poznata sistema: agnatička primogenitura i kvazi-salička sukcesija. Samo muškarci mogu stupiti na tron.

Primogenitura muške preferencije[uredi | uredi izvor]

Ova vrsta primogeniture prioritira najstarije muško dete, ali žensko dete može naslediti ukoliko nema preživelog sina. Naziv agnatičko-kognatička primogenitura se koristi s istim značenjem. Ova vrsta nasledstva važi, na primer, u danskoj i britanskoj monarhiji.

Apsolutna primogenitura[uredi | uredi izvor]

Apsolutna, jednaka ili linealna primogenitura je nasledstvo gde najstarije dete ima prioritet, bez obzira na pol. Danas se koristi i naziv puna kognatička primogenitura. Neke monarhije su preuzele ovu vrstu nasledstva krajem 20. veka. Švedska je adoptirala apsolutnu primogenituru 1980. Kasnije je nekoliko monarhija sledilo primer Švedske: Belgija, Holandija i Norveška.

Matrilinealna primogenitura[uredi | uredi izvor]

Nijedna evropska monarhija nema niti je primenjivala ovu vrstu nasledstva gde se muško dete potpuno isključuje. Neka plemena u Africi primenjuju matrilinealnu primogenituru.