Pređi na sadržaj

Sergej Krajger

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
sergej krajger
Sergej Krajger
Lični podaci
Datum rođenja(1914-05-30)30. maj 1914.
Mesto rođenjaPostojna, Austrougarska
Datum smrti18. januar 2001.(2001-01-18) (86 god.)
Mesto smrtiLjubljana, Slovenija
Profesijadruštveno-politički radnik
Porodica
SupružnikLidija Šentjurc
Delovanje
Član KPJ odfebruara 1934.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Činpotpukovnik u rezervi
Predsednik Skupštine SR Slovenije
Period19671974.
PrethodnikIvan Maček
NaslednikMarijan Brecelj
Predsednik Predsedništva SR Slovenije
Periodmaj 1974maj 1979.
Prethodnikfunkcija ustanovljena
NaslednikViktor Avbelj
Predsednik Predsedništva SFR Jugoslavije
Period15. maj 198115. maj 1982.
PrethodnikCvijetin Mijatović
NaslednikPetar Stambolić

Odlikovanja
Orden junaka socijalističkog rada
Orden narodnog oslobođenja Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima
Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vencem Orden za hrabrost Partizanska spomenica 1941.

Sergej Krajger (sloven. Sergej Kraigher; Postojna, 30. maj 1914Ljubljana, 18. januar 2001) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Slovenije i junak socijalističkog rada. U periodu od 15. maja 1981. do 15. maja 1982. godine obavljao je funkciju predsednika Predsedništva SFRJ.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Sergej Krajger rođen je 30. maja 1914. godine u Postojni. Pre Drugog svetskog rata studirao je medicinu u Ljubljani, a od 1937. godine u Zagrebu.

Februara 1934. godine postao je član Komunističke partije Jugoslavije. Iste je godine uhapšen i osuđen na dve godine služenja robije u Sremskoj Mitrovici. Od 1940. godine bio je instruktor Centralnog komiteta Komunističke partije Slovenije u Trbovlju.

Za vreme Narodnooslobodilačke borbe bio je sekretar Okružnog komiteta KPJ Trbovlje, pa Grosuplje, Kozje, Celje i Maribor, a zatim sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Štajersku. Zbog raznih sporova za vreme rata, nekoliko meseci je bio isključen iz KPJ.

Posleratna karijera[uredi | uredi izvor]

Posle rata vršio je mnoge odgovorne dužnosti:

Biran je za republičkog i saveznog poslanika u više saziva, za člana Centralnog komiteta SK Slovenije, člana Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije i člana Predsedništva SKJ.

Umro je 18. januara 2001. godine u Ljubljani.

Odlikovanja[uredi | uredi izvor]

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. Odlikovan je Ordenom junaka socijalističkog rada, Ordenom narodnog oslobođenja, Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvezdom, Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima, Ordenom bratstva i jedinstva sa srebrnim vencem, Ordenom za hrabrost i ostalim visokim odlikovanjima.

Porodica[uredi | uredi izvor]

Bio je oženjen poznatom slovenačkom i jugoslovenskom političarkom Lidijom Šentjurc, koja je bila i narodni heroj Jugoslavije. Njegov rođak Boris Krajger, takođe je bio narodni heroj i jedan od uticajnijih slovenačkih i jugoslovenskih političara, koji je poginuo 1967. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]