Herkulanum

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Herkulanum
Herculaneum
Svetska baština Uneska
Zvanično imeHerkulanum
MestoQ24933000, Antički Rim Uredi na Vikipodacima
Koordinate40° 48′ 22″ S; 14° 20′ 51″ I / 40.80611° S; 14.3475° I / 40.80611; 14.3475
Kriterijumsvetska baština,kulturna i istorijska: iii, iv, v
Upis1997. (21. sednica)

Herkulanum (ital. Ercolano) bio je antički grad u Kampaniji koji je nestao prilikom erupcije vulkana Vezuva 24. avgusta 79. godine. Prema legendi, osnovao ga je Herkul, a na njegovom mestu sada stoji italijanski grad Erkolano.

Ovde su sačuvani ugljenisani papirusni svici.[1]

Istorijat Herkulanuma[uredi | uredi izvor]

Grad je osnovan u 6. veku p. n. e., a od 89. godine pre nove ere postaje Rimski minicipium. Nalazio se u Napuljskom zalivu i stradao je zajedno sa Pompejom. Ovaj grad je poznat po skeletnim i materijalnim ostacima, koji su od velikog značaja arheolozima i istraživačima, jer su u tom periodu Rimljani spaljivali mrtve. Grad je više od 1600. godina stajao prekriven pepelom, a do njegovog pronalaska dolazi 1709. godine.[2] Detaljna iskopavanja su započeta iste godine, ali ni do danas nisu završena. Tokom iskopavanja 1981. godine, pronađeni su ostaci samo 150 ljudi, jer se smatra da se većina stanovnika na vreme evakuisala. Prilikom iskopavanja su pronađene razne umetnine, ali i biblioteka papirusnih svitaka sa drevnim rukopisima. Jedna od lepših biblioteka koja je ovde pronađena je takozvana Vila papirusa.

Vila papirusa[uredi | uredi izvor]

Grad je bio preplavljen velikim slojem vulkanske lave, koja se nakon hlađenja pretvorila u stene. Iskopavanja Herkulanuma su započeta u 18. veku i odvijala su se kopanjem tunela kroz stene.[3] Ovom prilikom je pronađena bogata vila. Kopači su došli do vila, dvorišta oivičenim kolonadama, ali i do biblioteke. Ova biblioteka je bila mala prostorija, 3mH3m, na zidovima su se prostirale police, a nalazili su se i drveni plakari visine 1,80m, s policama na obe strane. Plakari su zauzimali najviše prostora, ali su bili raspoređeni tako da su ljudi imali dovoljno mesta da se kreću prostorijom. Police su bile popunjene papirusnim svicima, ukupno oko 1 800 svitaka.[3] Ova vila u kojoj se biblioteka nalazila je dobila ime Vila papirusa upravo zbog velikog broja svitaka. Biblioteka je bila mala replika Aleksandrijske i Pergamske biblioteke. Ulazna vrata su se otvarala na kolonadu duž prostorije.[3] Iako su svici spaljeni i ugljenisani, ima i čitljivog materijala koji svedoči o zbirci. Većina svitaka je na grčkom jeziku, ali se mogu naći i oni koji su na latinskom. Većina svitaka su spisi filozofa Filodema, koji je živeo u Rimu 70-40 godina p. n. e. Prema pretpostavci, ova biblioteka je pripadala L. Kalpurniju Pizonu, bogatom plemiću i Filodemovom prijatelju. Knjige iz biblioteke su bile pozajmljivane prijateljima.

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ugljenisani papirusni svici ponovo čitljivi („Večernje novosti“, 20. januar 2015)
  2. ^ „Antički grad Herkulanum”. Pristupljeno 10. 4. 2017. [mrtva veza]
  3. ^ a b v Kason, Lajonel. Biblioteke starog sveta. Beograd: Klio. str. 75—76. ISBN 86-7102-135-1. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Kason, Lajonel. Biblioteke starog sveta. Beograd: Klio. str. 75—76. ISBN 86-7102-135-1. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]