1917
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vekovi: | |
Decenije: | |
Godine: | |
1917 na Vikimedijinoj ostavi. |
1917. je bila prosta godina.
Događaji[uredi | uredi izvor]
Januar[uredi | uredi izvor]
- 9. januar — Britanska vojska je porazila osmansku vojsku u bici kod Rafe.
- 31. januar — Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila „totalni rat na moru“ u nameri da neograničenim podmorničkim ratom prinudi Veliku Britaniju na kapitulaciju. Torpedovanje američkih brodova nagnalo je dotad neutralne SAD da uđu u rat protiv Centralnih sila.
Februar[uredi | uredi izvor]
- 5. februar — Usvajanjem novog ustava, Meksiko postao federativna republika od 28 saveznih država.
- 21. februar — Izbio je Toplički ustanak zbog pokušaja bugarske vojske da mobiliše srpske regrute u okupiranim oblastima u južnoj Srbiji u Prvom svetskom ratu.
Mart[uredi | uredi izvor]
- 4. mart — Teretnjak Američke mornarice USS Kiklop je nestao na putu od Barbadosa prema Baltimoru, što je njen najveći gubitak van borbe.
- 8. mart — Nemirima i štrajkovima u Petrogradu počela Februarska revolucija u Rusiji.
- 11. mart — Britanski vojnici pod komandom Stenlija Moda su zauzeli Bagdad.
- 15. mart — Pod pritiskom revolucionara abdicirao je poslednji ruski car Nikolaj II, čime je posle tri veka okončana vladavina dinastije Romanov.
- 26. mart — U pokušaju da se probiju u Palestinu, Britanci su pretrpeli poraz od osmanske vojske u prvoj bici za Gazu.
April[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
- 2. april — Pred Vojnim sudom za oficire srpske vojske u Solunu je počeo sudski proces protiv grupe oficira sa pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem Apisom na čelu.
Maj[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Jun[uredi | uredi izvor]
- 7. jun — Britanska vojska je detonirala 19 amonalskih mina ispod nemačkih rovova, usmrtivši 10.000 osoba u najsmrtonosnijoj nenuklearnoj eksploziji koju je izazvao čovek.
- 11. jun — Aleksandar I je nasledio presto Grčke, pošto je njegov otac Konstantin I abdicirao pod pritiskom savezničkih armija koje su okupirale Atinu.
Jul[uredi | uredi izvor]
- 2. jul — Beli stanovnici Ist Sent Luisa su zapalili delove grada i pucali na crnce koji su pokušavali da pobegnu od požara.
- 17. jul — Britanska kraljevska kuća promenila je svoje ime Saks-Koburg-Gota u Vindzor zbog antinemačkog raspoloženja u Britaniji tokom Prvog svetskog rata.
- 20. jul — Potpisana je Krfska deklaracija o stvaranju zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca.
- 31. jul — Britanskom artiljerijskom vatrom započela je bitka kod Pašendala.
Avgust[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Septembar[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Oktobar[uredi | uredi izvor]
- 26. oktobar — Brazil je objavio rat Nemačkoj u Prvom svetskom ratu.
Novembar[uredi | uredi izvor]
- 2. novembar — Britanski ministar inostranih poslova Artur Džejms Balfor objavio je Balforovu deklaraciju, o osnivanju jevrejske države u Palestini.
- 4. novembar — Završena je bitka kod Kaporeta italijanskim porazom i povlačenjem italijanske vojske se do reke Pijave.
- 7. novembar — U Petrogradu pod vodstvom vođe boljševika Vladimira Iljiča Lenjina počela Oktobarska socijalistička revolucija.
Decembar[uredi | uredi izvor]
- 9. decembar — Turske trupe su u Prvom svetskom ratu predale Jerusalim Britancima.
- 15. decembar — Rusija i Centralne sile su potpisale primirje u Brest-Litovsku i započeli mirovne pregovore koji su doveli do Brest-Litovskog mira.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
Februar[uredi | uredi izvor]
- 6. februar — Ža Ža Gabor, mađarsko-američka glumica. († 2016)
Maj[uredi | uredi izvor]
- 29. maj — Džon Kenedi, 35. predsednik SAD († 1963)
Jun[uredi | uredi izvor]
- 7. jun — Din Martin, italijansko-američki pevač i glumac. († 1995)
- 9. jun — Erik Hobsbom, britanski istoričar. († 2012)
Jul[uredi | uredi izvor]
- 17. jul — Kenan Evren, turski general i političar. († 2015)
Avgust[uredi | uredi izvor]
- 9. oktobar — Đoko Jovanić, general JNA i narodni heroj. († 2000)
Decembar[uredi | uredi izvor]
- 21. decembar — Hajnrih Bel, nemački književnik i dobitnik Nobelove nagrade 1972. († 1985)
- 24. decembar — Kim Džong Suk, korejska političarka († 1949)
Smrti[uredi | uredi izvor]
Januar[uredi | uredi izvor]
- 2. januar — Leon Flaman, francuski biciklista. (*1877).
- 22. januar — Jovan Ilkić, srpski arhitekta (*1857)
Februar[uredi | uredi izvor]
- 16. februar — Oktav Mirbo, francuski novinar, književni kritičar i dramski pisac. (*1848).
Mart[uredi | uredi izvor]
- 8. mart — Ferdinand fon Cepelin, nemački inženjer (*1838)
April[uredi | uredi izvor]
- 14. april — Ludvik Lazar Zamenhof, poljski lekar, tvorac esperanta. (*1859).
Maj[uredi | uredi izvor]
- 16. maj — Vladislav Petković Dis, srpski pesnik (*1880)
- 23. maj — Frano Supilo, hrvatski političar. (*1870).
Jun[uredi | uredi izvor]
- 14. jun — Dragutin Dimitrijević Apis, generalštabni pukovnik vojske Kraljevine Srbije. (*1876)
Jul[uredi | uredi izvor]
- 14. jul — Oktav Lapiz, francuski biciklista. (*1882).
Avgust[uredi | uredi izvor]
- 13. avgust — Eduard Buhner, nemački hemičar, dobitnik Nobelove nagrade. (*1860).
Decembar[uredi | uredi izvor]
- 3. decembar — Karlo Orijani, italijanski biciklista. (†1888)
- 20. decembar — Lisjen Peti Breton, francuski biciklista. (*1882).
Nobelove nagrade[uredi | uredi izvor]
- Fizika — Čarls Glover Barkla
- Hemija — Nagrada nije dodeljena
- Medicina — Nagrada nije dodeljena
- Književnost — Karl Adolf Gjelerup i Henrik Pontopidan
- Mir — Međunarodni Crveni krst (Švajcarska)
- Ekonomija — Nagrada u ovoj oblasti počela je da se dodeljuje 1969. godine
Vidi još[uredi izvor]