31. jul
31. jul (31.07) je 212. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (213. u prestupnoj godini) Do kraja godine ima još 153 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
jul | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 | ||||
- 1201 — Jovan Komnin Debeli je na kratko preuzeo vizantijski presto od Aleksija III Anđela, ali je uskoro uhvaćen i pogubljen.
- 1423 — Engleska i burgundska vojska su u Stogodišnjem ratu porazili Francuze u bici kod Kravana blizu Osera.
- 1498 — Španski moreplovac Kristifor Kolumbo na trećem putovanju u Novi svet otkrio ostrvo koje je nazvao Trinidad.
- 1648 — U borbi s Turcima poginuo proslavljen srpski junak iz Ravnih Kotara Vuk Mandušić, uz Stojana Jankovića i Iliju Smiljanića najomiljeniji junak narodne uskočke epike.
- 1658 — Veliki mogul Aurangzeb proglasio se carem u Indiji.
- 1789 — Ruske i austrijske trupe, pod komandom grofa Aleksandra Suvorova i vojvode od Koburga, pobedile tursku vojsku kod Fokšanija u Rumuniji.
- 1849 — U bici kod Šegešvara poginuo mađarski pesnik i revolucionar Šandor Petefi, jedan od vođa nacionalnog pokreta 1848.
- 1914 — Ubijen francuski političar i istoričar Žan Žores, jedan od osnivača Francuske socijalističke partije i osnivač i urednik „Imanitea“, kasnije lista francuskih komunista.
- 1917 — Britanskom artiljerijskom vatrom započela je bitka kod Pašendala.
- 1919 — Vajmarska skupština je usvojila Vajmarski ustav, kojim je ukinuta carevina i uspostavljena republika.
- 1941 — Nemački maršal Herman Gering dao pismenu direktivu šefu policije Rajnhardu Hajdrihu da sačini nacrt plana za istrebljenje evropskih Jevreja.
- 1944 — Kao pilot savezničkog aviona u Drugom svetskom ratu, nad Mediteranom poginuo francuski pisac Antoan de Sent Egziperi, autor „Malog princa“, jedne od najčitanijih knjiga u svetu.
- 1954 — Italijanska ekspedicija koju je predvodio Ardito Desio prva osvojila vrh Godvin Ostin, poznat kao K2, na Karakorumu, drugi najviši planinski vrh na svetu, visok 8.611 metara.
- 1959 — Grupa baskijskih studenata je osnovala separatističku organizaciju ETA.
- 1964 — Američki vasionski brod bez ljudske posade „Rendžer 7“ emitovao prve snimke tamne strane Meseca.
- 1969 — Papa Pavle VI stigao u Ugandu, u prvu papsku posetu Africi.
- 1971 — Američki astronauti Dejvid Skot i Džejms Irvin, članovi misije „Apolo 15“, drugog dana boravka na Mesecu proveli više od šest časova u vožnji lunarnim vozilom. To je bila prva vožnja po tlu Meseca.
- 1990 — Doneta odluka o raspisivanju referenduma o autonomiji Srba u Hrvatskoj.
- 1991 — Predsednici SSSR i SAD Mihail Gorbačov i Džordž Buš potpisali u Moskvi sporazum o ograničenju nuklearnog oružja velikog dometa.
- 1993 — Napadom Izraela na jug Libana, tokom kojeg je ubijeno 140 ljudi, a 500.000 izbeglo prema severu zemlje, prekinuto jednonedeljno primirje na Bliskom istoku.
- 1994 — Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odobrio upotrebu sile u Haitiju, čime je dozvoljena vojna intervencija koju su protiv vojnog režima predvodile SAD, i omogućen povratak na vlast izbeglog predsednika Žan-Bertran Aristida.
- 2001 — Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio Stevana Todorovića na 10 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima i Hrvatima u Bosanskom Šamcu tokom rata u BiH.
- 2002 — Na osnovu sporazuma vlada Bosne i Hercegovine i Hrvatske u Karlovcu bivši lider cazinskih muslimana Fikret Abdić osuđen na 20 godina zatvora, za ratne zločine od 1993. do 1995. u tadašnjoj Autonomnoj Pokrajini Zapadna Bosna.
- 2003 —
- Ministar odbrane Srbije i Crne Gore Boris Tadić doputovao u Izrael. To je prva poseta ministra odbrane u istoriji dve zemlje.
- Haški tribunal osudio Srbina Milomira Stakića na doživotni zatvor zbog zločina protiv čovečnosti nad nesrbima u Prijedoru i okolini 1992. On je prvi optuženik kome je taj sud izrekao doživotni zatvor.
- Austrijanac Feliks Baumgartner prvi padobranom preleteo Lamanš, padajući brzinom većom od 200 km na sat.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1800 — Fridrih Veler, nemački hemičar. (prem. 1882)
- 1875 — Žak Vijon, francuski slikar i grafičar. (prem. 1963)
- 1901 — Žan Dibife, francuski slikar, grafičar i vajar. (prem. 1985)
- 1912 — Milton Fridman, američki ekonomista, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju (1976). (prem. 2006)
- 1914 — Mario Bava, italijanski reditelj, scenarista, kinematograf i tehničar specijalnih efekata . (prem. 1980)
- 1914 — Luj de Fines, francuski glumac i komičar. (prem. 1983)
- 1919 — Primo Levi, italijanski hemičar i književnik. (prem. 1987)
- 1931 — Nik Boleteri, američki teniski trener. (prem. 2022)
- 1947 — Ričard Grifits, engleski glumac. (prem. 2013)
- 1951 — Ivon Gulagong, australijska teniserka.
- 1955 — Mihovil Nakić, hrvatski košarkaš.
- 1956 — Majkl Bin, američki glumac.
- 1956 — Đorđe Radak, opšti i vaskularni hirurg.[1]
- 1962 — Vesli Snajps, američki glumac, reditelj, producent i pisac.
- 1963 — Džundži Ito, japanski crtač stripova.
- 1964 — Vendel Aleksis, američki košarkaš.
- 1965 — Dž. K. Rouling, britanska književnica, scenaristkinja i producentkinja.
- 1969 — Antonio Konte, italijanski fudbaler i fudbalski trener.
- 1971 — Vladimir Kuzmanović, srpski košarkaš.
- 1973 — Abdul Aziz el Katran, fudbaler iz Saudijske Arabije.
- 1974 — Emilija Foks, engleska glumica.[2]
- 1976 — Paulo Vančop, kostarikanski fudbaler i fudbalski trener.
- 1976 — Biljana Sečivanović, srpska pevačica.
- 1978 — Hose Gonzalez, švedski muzičar.
- 1979 — Karlos Marčena, španski fudbaler i fudbalski trener.
- 1980 — Hari Poter, izmišljeni lik iz istoimenog serijala romana.
- 1982 — Anabel Medina Gariges, španska teniserka.
- 1982 — Mark Lopez, španski teniser.
- 1984 — Branislav Lalić, srpski muzičar.
- 1987 — Aleksa Popović, crnogorski košarkaš.
- 1988 — Čarli Karver, američki glumac.
- 1989 — Viktorija Azarenka, beloruska teniserka.
- 1990 — Milan Marić, srpski glumac.
- 1996 — Tamara Radovanović, srpska glumica i muzičarka.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 1556 — Ignasio de Lojola, osnivač katoličkog jezuitskog reda 1534, španski oficir i sveštenik.
- 1648 — Vuk Mandušić, srpski junak.
- 1784 — Deni Didro, francuski filozof i pisac.
- 1849 — Šandor Petefi, mađarski pesnik i revolucionar.
- 1886 — Franc List, mađarski kompozitor, pijanista i dirigent.
- 1914 — Žan Žores, francuski političar i istoričar.
- 1944 — Antoan de Sent Egziperi, francuski književnik.[3]
- 1967 — Vivijen Li, engleska glumica
- 1996 — Petar Džadžić, srpski književni kritičar. (rođ. 1929)[1]
- 1997 — Bao Daj, vijetnamski car.
- 2001 — Francisko Kosta Gomes, portugalski predsednik .
- 2009 — Bobi Robson, engleski fudbaler i trener. (rođ. 1933)
- 2010 — Feliks Pašić, srpski pozorišni kritičar i publicista.
- 2011 — Ljubiša Stojanović Luis, džez-folk pevač.
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi izvor]
- ^ a b „Đorđe Radak”. sanu.ac.rs. Pristupljeno 25. 1. 2024. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>
; naziv „sanu.ac.rs” je definisano više puta s različitim sadržajem - ^ „Emilia Fox: A long line of theatrical Emila used to be a childminder in her spare time before taking up acting ancestors...”. The Genealogist. 20. 9. 2011. Pristupljeno 19. 12. 2017.
- ^ „Antoan de Sent Egziperi (Antoine de Saint-Exupéry)”. biografija.org. Pristupljeno 25. 1. 2022.