Đovana Savojska

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Đovana Savojska
Đovana Savojska, 1932.
Lični podaci
Datum rođenja(1907-11-13)13. novembar 1907.
Mesto rođenjaRim,
Datum smrti26. februar 2000.(2000-02-26) (92 god.)
Mesto smrtiEstoril,
Porodica
SupružnikBoris ІІІ od Bugarske
PotomstvoMarija Lujza od Bugarske, Simeon II od Bugarske
RoditeljiVitorio Emanuele III Savojski
Jelena Savojska
DinastijaSavoja

Đovana Savojska (Rim, 13. novembar 1907Estoril, 26. februar 2000) bila je italijanska princeza iz Savojske kuće, a kasnije je postala bugarska carica udajom za Borisa III. Bila je kćerka Vitoria Emanuela III i Jelene Savojske.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Mladost[uredi | uredi izvor]

Princeza Đovana je rođena u Rimu, kao treća ćerka i četvrto od petoro dece italijanskog kralja Vitoria Emanuela III i kraljice Jelene Savojske, bivše kraljice Crne Gore.

Nakon rimokatoličkog krštenja dobila je ime Đovana Elizabeta Antonija Romana Marija.

Njen stariji brat Umberto II od Italije je tad bio budući, a ujedno i poslednji italijanski kralj.

Carski život[uredi | uredi izvor]

Đovana se sa 23 godine udala za bugarskog cara Borisa III u bazilici Svetog Franje Asiškog u Asizi oktobra 1930. godine na rimokatoličkoj ceremoniji kojoj je prisustvovao i italijanski diktator Benito Musolini. Druga ceremonija venčanja je bila organizovana u Sofiji po pravoslavnim običajima što ju je dovelo u sukob sa rimokatoličkom crkvom.[2]

Đovana je usvojila bugarsku verziju svog imena, Joana.

Ona i Boris su imali dvoje dece: Mariju Luizu, rođenu u januaru 1933. godine, a potom i budućeg kralja Simeona II Bugarskog 1937. godine.

U godinama koje su prethodile Drugom svetskom ratu, Carica Joana se uveliko uključila u dobrotvorne organizacije, uključujući finansiranje dečije bolnice. Tokom rata je bila protivteža svom mužu koji je priključio Bugarsku silama Osovine, a ona je uspela da omogući i dobije tranzitne vize, kako bi jednom broju Jevreja omogućila da pobegnu u Argentinu. Car Boris se takođe pokazao manje pokornim nego što se Hitler nadao, a nakon sastanka u Berlinu u avgustu 1943. godine, car se ozbiljno razboleo i umro u 49. godini. Stres i srčano stanje bili su zvanični razlozi za njegovu smrt.[3]

Joanin sin Simeon postao je novi car i uspostavljeno je namesništvo na čelu sa njegovim ujakom knezom Kirilom, kojeg su Nemci smatrali podvodljivijim.

Tokom rata Bugarsku je okupirao Sovjetski savez, a knezu Kirilu se sudilo, gde ga je narodni sud proglasio krivim i pogubio. Joana i njen sin Simeon su ostali u kućnom pritvoru u palati Vrana u blizini Sofije sve do 15. septembra 1946. godine, kada im je nova komunistička vlast dala 48 sati da napuste zemlju jer je država nakon referenduma proglašena republikom.

Nakon njihovog prebega u Aleksandriju pridružila se njenom ocu, nakon čega se sele u Madrid. Nakon toga se seli u Portugaliju gde je živela do kraja života. Nakon smrti koja je zadesila u 92. godini života sahranjena je na groblju u Asizu, mestu gde se i udala za kralja Borisa 1930. godine.[4]

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Karlo Albert
 
 
 
 
 
 
 
8. Vitorio Emanuele II Savojski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Marija Tereza od Austrije
 
 
 
 
 
 
 
4. Umberto I
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
18. Archduke Rainer Joseph of Austria
 
 
 
 
 
 
 
9. Archduchess Adelaide of Austria
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
19. Elisabeth of Savoy
 
 
 
 
 
 
 
2. Viktor Emanuel III
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
20. Karlo Albert (= 16)
 
 
 
 
 
 
 
10. Prince Ferdinand, Duke of Genoa
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
21. Marija Tereza od Austrije (= 17)
 
 
 
 
 
 
 
5. Margarita od Savoje
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Johan od Saksonije
 
 
 
 
 
 
 
11. Elizabeta od Saksonije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
23. Amalija Augusta od Bavarske
 
 
 
 
 
 
 
1. Đovana Savojska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Sava Petrović-Njegoš
 
 
 
 
 
 
 
12. Mirko Petrović-Njegoš
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
25. Angelika Radamović
 
 
 
 
 
 
 
6. Nikola I Petrović
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
26. Drago Martinović
 
 
 
 
 
 
 
13. Anastasija Martinović
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
27. Anastasija Ludović
 
 
 
 
 
 
 
3. Jelena Savojska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Petar Perkov Vukotić
 
 
 
 
 
 
 
14. Petar Vukotić
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Stana Milić
 
 
 
 
 
 
 
7. Milena Vukotić
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
30. Tadija Vojvodić
 
 
 
 
 
 
 
15. Jelena Vojvodić
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
31. Milica Pavićević
 
 
 
 
 
 

[5]

Reference[uredi | uredi izvor]