Đola (narod)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Đola
Ukupna populacija
858.740
Regioni sa značajnom populacijom
Senegal, Gambija, Gvineja Bisao, Gvineja

Đola je narod u zapadnoj Africi, u čijem su sastavu plemena Felup, Bajot, Đamate i Foni.

Nastanjeni su u Senegalu, u južnom području dolinom donjeg toka reke Kazamansa, zatim u Gambiji, u jugozapadnom delu zemlje, gde se smatraju starosedeocima, u Gvineji Bisao, na krajnjem severu do granice sa Senegalom, gde su njihova plemena Hir i Bajot i u Gvineji na severozapadu.

Ima ih 858.740, od toga u Senegalu 773.526, Gambiji 56.950, Gvineji Bisao 20.656 i Gvineji 7.608. Jezik je đola, pripada zapadnoatlanskoj podgrupi grupe niger-kongo nigerokordofanske porodice jezika. Vera je tradicionalna mesna verovanja (kult predaka i sila prirode), a u Senegalu još islam (suniti) i hrišćanstvo (pretežno katolicizam).

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nedeljković, Mile (2001). Leksikon naroda sveta. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 60. ISBN 86-355-099-2.