Є (ćiriličko)
Ćiriličko slovo Je | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Brojevna vrednost: 5 | |||||||
Pozicija u Unikodu | |||||||
Veliko: U+0404 | |||||||
Malo: U+0454 | |||||||
Slova slovenskih jezika | |||||||
А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г | |
Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É | |
Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | ||
Ѕ | И | Ѝ | И́ | І | Ї | ||
Й | Ј | К | Ќ | Л | Љ | ||
М | Н | Њ | О | Ó | Ò | ||
Ō | П | Р | С | С́ | Т | ||
Ћ | У | Ў | Ф | Х | Ц | ||
Ч | Џ | Ш | Щ | Ъ | Ы | ||
Ь | Э | Ю | Я | ||||
Slova neslovenskih jezika | |||||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ | |
Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | ||
Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | ||
Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | ||
Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź | Ԇ | ||
Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ | Ӄ | ||
Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ | Ӆ | ||
Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ | ||
Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | ||
Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | ||
Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | ||
Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ | Ӳ | ||
Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ | Ӽ | ||
Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ | Ӵ | ||
Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ | ||
Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | ||
Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | ||
Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | ||
Ӏ | |||||||
Istorijska slova | |||||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ | Ҁ |
Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ | Ѩ | |
Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ | ||
Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | ||
Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
Digrafi ćirilice | |||||||
Sva slova ćirilice |
Je ili ukrajinsko Je (Є є) je slovo ćirilice.[1]
To je posebno slovo u ukrajinskom alfabetu (osma pozicija od 1992., sedma pozicija pre toga), panonsko-rusinskom alfabetu i karpatsko-rusinskom alfabetu, u svim ovim alfabetima Є dolazi neposredno posle E. U savremenom crkvenoslovenskom jeziku Є se smatra varijantnim oblikom E (tamo je izbor Є i E vođen pravopisnim pravilima).
Do sredine 19. veka, Є se takođe koristio u rumunskom i srpskom jeziku (slovo je eliminisano u azbuci Vuka Karadžića i zamenjeno je diagrafom ''је'').
Ostali savremeni slovenski jezici mogu da koriste oblik slova Є umesto E u dekorativne svrhe.
Slovo se obično naziva starijim nazivom Jest' i opisnim nazivom dugačko E.
Na ukrajinskom, Є obično predstavlja zvuk / je / ili / jɛ / poput izgovora ⟨je⟩ u engleskoj reči ''yes''.
Є je romanizovano kao ⟨je⟩, ⟨ye⟩ ili ⟨ě⟩.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Slovo Є izvedeno je iz jednog od varijantnih oblika ćiriličkog slova E , poznatog kao „dugo E“. Slovo u obliku Є može se naći u kasnim uncijalnim (ustavnim) i poluuncijalnim (poluustavskim) ćiriličnim rukopisima, posebno onima ukrajinskog porekla.
Tipično odgovara jotiranim slovom E (Ѥ ѥ) starijih spomenika.
Neki stari bukvari i gramatike crkvenoslovenskog jezika naveli su Є kao slovo različito od E i stavili ga na kraj alfabeta (tačan položaj alfabeta varira).
Među ćiriličnim pismima modernog stila (poznatim kao „civilno pismo“ ili „petrino pismo“), Є je prvi put korišćeno u srpskim knjigama (kraj 18. veka i prva polovina 19. veka).
Za moderni ukrajinski jezik, Є se koristi od 1837. godine (pravopis almanaha „Rusalka Dnѣstrovaя“. U ćiriličnim brojevima, Є je uvek poželjniji od E da predstavlja broj 5.
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Ukrajinski i rusinski jezik[uredi | uredi izvor]
Na ukrajinskom i rusinskom (kao i u staroj srpskoj ortografiji), Є predstavlja zvučnu kombinaciju /je/ ili samoglasnički zvuk /e/ nakon palatalizovanog suglasnika.
Hanti jezik[uredi | uredi izvor]
U Hantiju slovo predstavlja zvuk / je /.
Novocrkvenoslovenski jezik[uredi | uredi izvor]
Od sredine 17. veka, crkvenoslovenski pravopis ima sledeća glavna pravila u vezi sa upotrebom oblika Є i E:
u početnom položaju se uvek koristi Є;
u suprotnom se koristi E uz sledeće izuzetke:
u imenskim završecima se koristi -evъ i -emъ za množinu i -evъ, -emъ za jedninu;
u ostalim završecima, sufiksima i korenima imenica, prideva, participa, brojeva i zamenica, koristite Є za množinu / dvojinu, ako u jednini postoji istoimeni oblik (bilo iste reči ili drugog; stvarno pravilo je složenije i nedovoljno definisano, jer postoji više drugih načina za uklanjanje takve homonimije);
izdavači iz Kijeva takođe koriste Є u genitivu od tri zamenice (menє, tebє, sebє) i E u akuzativu (mene, tebe, sebe);
kao numerički znak (sa vrednošću 5) koristi se Є, a ne E (pravilo se često ignorisalo van Ruskog carstva).
U modernoj crkvenoslovenskom alfabetu šesto slovo je obično prikazano kao Єєe (jedno veliko slovo uz dve varijante malog slova).
Različiti oblici Є i E postoje samo malim slovima; tako u svim stilovima velikih i malih slova, razlika između Є i E nestaje.
Staroverci štampaju svoje knjige koristeći stariju varijantu novocrkvenoslovenskog jezika. Njegova ortografija kombinuje gore opisani potpuno formalni sistem sa starijom tradicijom da se Є koristi fonetski (posle samoglasnika, da predstavlja jotirano / je /).
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 2023-09-12.
Računarski kodovi[uredi | uredi izvor]
Znak | Є | є | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | VELIKO ĆIRILIČNO SLOVO JE | MALO ĆIRILIČNO SLOVO JE | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1028 | U+0404 | 1108 | U+0454 |
UTF-8 | 208 132 | D0 84 | 209 148 | D1 94 |
Numerička referenca znaka | Є | Є | є | є |