Pređi na sadržaj

Janoššomorja

Koordinate: 47° 48′ 00″ S; 17° 07′ 00″ I / 47.8000° S; 17.1167° I / 47.8000; 17.1167
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Janoššomorja
mađ. Jánossomorja
Ime mesta napisano rovaškim pismom
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionZapadna prekodunavska regija
ŽupanijaĐer-Mošon-Šopron
SrezMošonmađarovar
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 6.283[1]
 — gustina99,43 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 48′ 00″ S; 17° 07′ 00″ I / 47.8000° S; 17.1167° I / 47.8000; 17.1167
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina148,94 km2
Janoššomorja na karti Mađarske
Janoššomorja
Janoššomorja
Janoššomorja na karti Mađarske
Poštanski broj9241
Pozivni broj(+36) 96
Veb-sajt
https://www.janossomorja.hu/

Janoššomorja (mađ. Jánossomorja, nem. Sanktjohann, Sanktpeter, hrv. Šomierja) je grad u severnoj Mađarskoj, u županiji Đer-Mošon-Šopron (Győr-Moson-Sopron megye). To je spoj između dva sela Sentpeter i Sentjanoš , koja se nalaze u blizini austrijske granice. Pre 1946. godine to su bila nemačka naselja sa nemačkim nazivima Sveti Johan (Sveti Jovan) i Sveti Petar. treće selo Pustašomorja je nadodato 1970. godine.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na severozapadnom obodu Mađarske, 13 kilometara jugozapadno od Mošonmađarovara i 5 kilometara od austrijsko-mađarske granice. Čine ga tri nekada samostalna naselja, koja su se danas praktično spojila jedno sa drugim.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Naselje obuhvata tri nekada samostalna sela. Mošonsentpeter je postao deo Mošonsentjanoša 1950. godine, zatim su prošireni Mošonsentjanoš i Pustašomorja (Wüstsommerein na nemačkom) ujedinjeni 1970. godine pod imenom Janoššomorja.

Mosonszentjanos i Mosonszentpeter su poznati još od Arpadove ere, a njihovo dokumentovano pominjanje je počelo nakon invazije Tatara kada je naselje uništeno.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Tokom popisa 2011. godine, 85,2% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 0,2% kao Romi, 3,4% kao Nemci i 0,6% kao Rumuni (14,5% se nije izjasnilo, zbog dvojnog drđavljanstva, ukupan broj veći može biti na 100 %).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 66%, reformisani 2,4%, luterani 0,5%, grkokatolici 0,3%, nedenominacioni 7,5% (22,7% se nije izjasnilo).[2]

Izvor[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jánossomorja, KSH
  2. ^ Jánossomorja Helységnévtár

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]