Januar
januar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 | |||
Januar je prvi mesec u godini i ima 31 dan. Početak meseca po julijanskom kalendaru počinje 14. dana gregorijanskog kalendara. Po Crkvenom računanju ciklusa vremena je peti mesec.
Poreklo reči ili etimologija[uredi | uredi izvor]
Januar je dobio ime od grčkog (Ιανουαριος) i latinskog (Iānuārius). Tim imenom su ga nazvali po rimskom božanstvu vrata i ulaza, sunca i svetlosti - Janusu. Januar i februar su poslednja dva meseca dodata kalendaru, te su tako u starom Rimu smatrali da je zima bez mesečnih perioda.
Januar se kod Srba, kao i kod nekih slovenskih naroda se naziva još i „bogojavljenski mesec“, sečenj, sečanj i sečko, a u starosrpskom i koložeg.
Preko crkve su u srpski narod ušli latinski nazivi za mesece, a njihovi glasovni likovi pokazuju da su prošli kroz grčko posredstvo.[1]
Kod Hrvata se naziva siječanj slično staroslovenskom i srpskom sečenj i ukrajinskom sičenj, kod Bugara veliki ili golemi sečko, kod Čeha leden, a kod Belorusa studenj slično Poljacima. U staroruskom se naziva prosinec slično slovenačkom.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Januar (na latinskom Ianuarius) je nazvan po Janusu, bogu početaka i prelaza u rimskoj mitologiji.[2]
Istorijski nazivi za januar uključuju njegovu originalnu rimsku oznaku, Ianuarius, saksonski izraz Wulf-monath (što znači „mesec vuka“) i oznaku Karla Velikog Wintarmanoth („zimski/hladni mesec“). Na slovenačkom se tradicionalno zove prosinec. Ime, povezano sa hlebom od prosa i činom traženja nečega, prvi put je zapisano 1466. godine u škofjeločkom rukopisu.[3]
Prema Teodoru Momzenu,[4] 1. januar je postao prvi dan u godini u 600 AUC rimskog kalendara (153. p. n. e.), zbog katastrofa u Luzitanskom ratu. Luzitanski poglavica po imenu Punik napao je rimsku teritoriju, porazio dva rimska guvernera i ubio njihove trupe. Rimljani su rešili da pošalju konzula u Hispaniju, a da bi ubrzali slanje pomoći, „čak su naterali nove konzule da stupe na dužnost dva i po meseca pre zakonskog roka“ (15. marta).
Januarski simboli[uredi | uredi izvor]
- Januarski kamen rođenja je granat, koji predstavlja postojanost.[5]
- Januarski cvet rođenja je kolobno roze Dianthus caryophyllus ili galantus kao i tradicionalni karanfil.[6][7]
- Japanski cvetni amblem januara je kamelija (Camellia sinensis).[8][9][10][11]
- Na finskom, mesec tammikuu znači srce zime i pošto ime doslovno znači „hrastov mesec“, može se zaključiti da je hrast srce velike šume sa mnogo vrednih stabala za razliku od tipičnih arktičkih šuma, koje su tipično bor i smrča. Fotografija velikog drveta prekrivenog ledom na plavom nebu poznata je scena tokom zime u Finskoj.
- Horoskopski znaci za mesec januar su Jarac (do 19. januara) i Vodolija (od 20. januara pa nadalje).
- Ime punog meseca koji se javlja u januaru je vučji mesec.
Januarske svečanosti[uredi | uredi izvor]
Ova lista nužno ne podrazumeva ni zvanični status niti opšte poštovanje.
Mesečne svetkovine[uredi | uredi izvor]
- Mesec svesti o Alchajmeru (Kanada)
- Suvi januar (Ujedinjeno Kraljevstvo)
- Nacionalni mesec svesti o suzavisnosti[12] (Sjedinjene Američke Države)
- Nacionalni mesec mentorstva (Sjedinjene Američke Države)
- Nacionalni mesec svesti o zdravoj težini[13] (Sjedinjene Američke Države)
- Mesec prevencije ropstva i trgovine ljudima (Sjedinjene Američke Države)
- Mesec svesti o uhođenju[14] (Sjedinjene Američke Države)
- Veganuar
Meseci hrane u Sjedinjenim Državama[uredi | uredi izvor]
Ova lista nužno ne podrazumeva ni zvanični status niti opšte poštovanje.
- Mesec ljubaznosti prema posluživačima hrane (proglasom, država Tenesi)[15]
- Kalifornijski mesec digestivnog zdravlja sušenih šljiva[16]
- Mesec toplog čaja[17]
- Nacionalni mesec supe[18]
- Mesec ovsene kaše[15][19]
Verski kalendari[uredi | uredi izvor]
Hrišćanski praznici[uredi | uredi izvor]
- Veliki praznici ili crveno slovo
- Srbljak
2. januar/20 - sveti Danilo II, arhiepiskop srpski
5. januar/23 - prepodobni Naum Ohridski
7. januar/25 - Božić Rođenje Hristovo
17. januar/4 - sveti Jevstatije I, arhiepiskop srpski
21. januar/8 - sveti Grigorije Ohridski
27. januar/14 - sveti Sava, prvi arhiepiskop Srpski
28. januar/15 - prepodobni Gavrilo Lesnovski i Prohor Pčinjski
29. januar/16 - prepodobni Romilo Ravanički
31. januar/18 - sveti Maksim, arhiepiskop Srpski
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Končarević 2022, str. 39
- ^ „Why does the year start on January 1”. Britannica. Arhivirano iz originala 6. 9. 2019. g. Pristupljeno 6. 9. 2019.
- ^ Stabej, Jože (1966). „Ob petstoletnici škofjeloškega zapisa slovenskih imen za mesece” [On the 500th Anniversary of the Škofja Loka Recording of Slovene Month Names]. Loški razgledi (na jeziku: slovenački). Muzejsko društvo Škofja Loka [Museum Society of Škofja Loka]. 13. ISSN 0459-8210. Arhivirano iz originala 2014-01-08. g.
- ^ The History of Rome, volume 4, The Revolution. ISBN 1-4353-4597-5. str. 4.
- ^ Stevans, C. M.; Daniels, Cora Linn (2003). Encyclopædia of superstitions, folklore, and the occult sciences of the world : a comprehensive library of human belief and practice in the mysteries of life. Honolulu: University Press of the Pacific. str. 744. ISBN 9781410209153. Pristupljeno 30. 12. 2020.
- ^ „January Birth Flower : Flower Meaning”. birthflowersguide.com. Arhivirano iz originala 2008-10-06. g.
- ^ „January Birth Flowers”.
- ^ Rivers, M. C.; Wheeler, L. (2018). „Camellia sinensis”. Crveni spisak ugroženih vrsta IUCN. IUCN. 2018: e.T62037625A62037628. doi:10.2305/IUCN.UK.2018-1.RLTS.T62037625A62037628.en . Pristupljeno 19. 11. 2021.
- ^ „Botanics”, History of Tea, 10. 8. 2003, Arhivirano iz originala 9. 1. 2016. g., Pristupljeno 5. 2. 2012, „Georg Jeoseph Kamel, whose name in Latin was Camellus was missionary to the Philippines, died in Manilla in 1706. […] Camellias were named in posthumous honor of George Joseph Kamel by Carolus Linnæus”
- ^ „Botanics”, History of Tea, 10. 8. 2003, Arhivirano iz originala 9. 1. 2016. g., Pristupljeno 5. 2. 2012, „It is speculated that he never saw a camellia”
- ^ Golender, Leonid (10. 8. 2003), „Botanics”, History of Tea, Arhivirano iz originala 9. 1. 2016. g., Pristupljeno 5. 2. 2012, „The first edition of Linnaeus's Species Plantarum published in 1753 suggested calling the tea plant Thea sinensis...”
- ^ „January National Codependency Awareness Month”. Diane Jellen. Arhivirano iz originala 2015-01-05. g.
- ^ „January is National Healthy Weight Awareness Month : Importance of Physical Fitness”. usphs.gov. Arhivirano iz originala 2015-02-15. g.
- ^ „Presidential Proclamation—Stalking Awareness Month”. whitehouse.gov. 21. 12. 2010. Arhivirano iz originala 2017-01-27. g. — preko National Archives.
- ^ a b Chase's Calendar of Events 2013. The McGraw-Hill Companies. 2013. ISBN 9780071813334. Arhivirano iz originala 2016-09-23. g. Pristupljeno 2016-09-20.
- ^ „JANUARY 2009, AS "CALIFORNIA DRIED PLUM DIGESTIVE HEALTH MONTH"”. Office of the Governor, State of California. 20. 11. 2008. Arhivirano iz originala 7. 3. 2016. g. Pristupljeno 1. 1. 2016.
- ^ Hirsch, J. M. (18. 8. 2004). „Food turns eating into stream of holidays”. Associated Press via Kentucky New Era.
- ^ Rem, Kathryn (9. 3. 2010). „Yesterday was National Crabmeat Day and you missed it”. The State Journal-Register. Arhivirano iz originala 4. 3. 2013. g.
- ^ Gavilan, Jessica (7. 2. 2006). „Mark your calendar”. The Gainesville Sun. Arhivirano iz originala 6. 3. 2016. g.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Stevans, C. M.; Daniels, Cora Linn (2003). Encyclopædia of superstitions, folklore, and the occult sciences of the world : a comprehensive library of human belief and practice in the mysteries of life. Honolulu: University Press of the Pacific. str. 744. ISBN 9781410209153. Pristupljeno 30. 12. 2020.
- Logos, Aleksandar A. (2017). Putovanje misli : uvod u potragu za istinom. Beograd.
- Dershowitz, Nachum; Reingold, Edward M. (1997). Calendrical Calculations. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-56474-8. Arhivirano iz originala 17. 10. 2002. g. Pristupljeno 07. 07. 2017. with Online Calculator
- Dershowitz, Nachum; Reingold, Edward M. (2008). Calendrical Calculations. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 9780521885409.
- Birashk, Ahmad (1993). A comparative Calendar of the Iranian, Muslim Lunar, and Christian Eras for Three Thousand Years. Mazda Publishers. ISBN 978-0-939214-95-2.
- Richards, EG (1998). Mapping Time, the calendar and its history. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-850413-9.
- Doggett, LE (1992). „Calendars”. Ur.: Seidelmann, P. Kenneth. Explanatory Supplement to the Astronomical Almanac. University Science Books. ISBN 978-0-935702-68-2. Arhivirano iz originala 1. 4. 2004. g.
- Aveni, Anthony F. (2000). Empires of Time: Calendars, Clocks, and Cultures (reprint of 1990 original izd.). London: Tauris Parke. ISBN 978-1-86064-602-7. OCLC 45144264.
- „calendar”, American Heritage Dictionary (5th izd.), 2017
- Björnsson, Árni (1995) [1977]. High Days and Holidays in Iceland. Reykjavík: Mál og menning. ISBN 978-9979-3-0802-7. OCLC 186511596.
- Rose, Lynn E. (1999). Sun, Moon, and Sothis. Kronos Press. ISBN 978-0-917994-15-9.
- Schuh, Dieter (1973). Untersuchungen zur Geschichte der Tibetischen Kalenderrechnung. Wiesbaden: Franz Steiner Verlag. OCLC 1150484.
- Spier, Arthur (1986). The Comprehensive Hebrew Calendar. Feldheim Publishers. ISBN 978-0-87306-398-2.
- Zerubavel, Eviatar (1985). The Seven Day Circle: The History and Meaning of the Week. University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-98165-9.
- Fraser, Julius Thomas (1987). Time, the Familiar Stranger (illustrated izd.). Amherst: University of Massachusetts Press. ISBN 978-0-87023-576-4. OCLC 15790499.
- Whitrow, Gerald James (2003). What is Time?. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-860781-6. OCLC 265440481.
- C.K, Raju (2003). The Eleven Pictures of Time. SAGE Publications Pvt. Ltd. ISBN 978-0-7619-9624-8.
- C.K, Raju (1994). Time: Towards a Consistent Theory. Springer. ISBN 978-0-7923-3103-2.
- al-Biruni (1879). The Chronology of Ancient Nations, Chapter VII. C. Edward Sachau. London.
- Belenkiy, Ari (2002). „A Unique Feature of the Jewish Calendar – Dehiyot”. Culture and Cosmos. 6: 3—22.
- Jonathan Ben-Dov (2008). Head of All Years: Astronomy and Calendars at Qumran in their Ancient Context. Leiden: Brill.
- Blackburn, Bonnie; Leofranc Holford-Strevens (2000). The Oxford Companion to the Year: An Exploration of Calendar Customs and Time-reckoning. USA: Oxford University Press.
- Burnaby, Sherrard Beaumont (1901). Elements of the Jewish and Muhammadan Calendars. London: George Bell and Sons.
- Bushwick, Nathan (1989). Understanding the Jewish Calendar. New York/Jerusalem: Moznaim. ISBN 978-0-940118-17-1.
- Feldman, William Moses (1978). Rabbinical Mathematics and Astronomy (3rd izd.). New York: Sepher-Hermon Press.
- Poznanski, Samuel (1910). „Calendar (Jewish), Encyclopædia of Religion and Ethics”. 3. Edinburgh: T. & T. Clark: 117—124.
- Reingold, Edward M.; Dershowitz, Nachum (2001). Calendrical Calculations: The Millennium Edition (2 izd.). Cambridge University Press. str. 723–730. ISBN 978-0-521-77752-0.
- Resnikoff, Louis A. (1943). Jewish Calendar Calculations. Scripta Mathematica. 9. str. 191—195,274—277.
- Schwartz, Eduard (1905). Christliche und jüdische Ostertafeln (Abhandlungen der königlichen Gesellschaft der Wissenschaften zu Göttingen. Philologisch-Historische Klasse. Neue Folge, Band viii). Berlin.
- Spier, Arthur (1986). The Comprehensive Hebrew Calendar: Twentieth to the Twenty-Second Century 5660–5860/1900–2100. Jerusalem/New York: Feldheim Publishers.
- Stern, Sacha (2001). Calendar and Community: A History of the Jewish Calendar 2nd Century BCE to 10th Century CE. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-827034-8.