Jasmina Ahmetagić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jasmina Ahmetagić
Lični podaci
Datum rođenja(1970-00-00)1970.
Mesto rođenjaBeograd, SFRJ

Jasmina Ahmetagić (Beograd, 1970) srpska je profesorka, istraživačica, književna kritičarka, teoretičarka i pesnikinja. Napisala je niz knjiga analize dela srpskih i inostranih autora.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu, gde je magistrirala i doktorirala sa temom „Biblijski podtekst srpske proze druge polovine dvadesetog veka (R. Konstantinović, M. Kovač, D. Kiš, M. Pavić, B. Pekić, V. Dobrivojević)“.[2]

Predavala je u Zemunskoj gimnaziji, u dva navrata je radila u Narodnoj biblioteci Srbije, gde se bavila lekturom. Predavala je i na Internacionalnom univerzitetu i Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, Alfa univerzitetu u Beogradu i radila u Institutu za srpsku kulturu na Kosovu.[3] Poslednjih godina radi u Uneskovom međunarodnom institutu za planiranje obrazovanja u Leposaviću.

Dana 27. januara 2015. godine dobila je nagradu „Nikola Milošević“ za knjigu „Pripovedač i priča“. Nagrada se dodeljuje za najbolji rad iz oblasti filozofije, estetike i teorije književnosti i umetnosti.[4]

U svojoj knjizi Unutrašnja strana postmodernizma: pogled na teoriju iz 2005. godine, ona otvoreno i oštro preispituje ocenu književnog stvaralaštva akademika Milorada Pavića.[5] Prvi deo knjige ispituje Pavića kao, po oceni postmodernih kritičara, najvrednijeg i najtipičnijeg predstavnika srpskog postmodernizma, a drugi deo knjige ispituje sam postmodernizam, sa stanovišta izjava koje su mu dali njegovi zagovornici.[6][7]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Nagrada Isidorijana za knjige Unutrašnja strana postmodernizma: pogled na teoriju / o Paviću i Antropopeja – biblijski podtekst u Pekićevoj prozi
  • Knjiga Priče Narcisa zlostavljača: zlostavljanje i književnost je ušla u najuži izbor za nagradu Isidora Sekulić 2012.
  • Knjiga Priče Narcisa zlostavljača: zlostavljanje i književnost je ušla u u najuži izbor za nagradu Nikola Milošević 2012.
  • Knjiga Pripovedač i priča je dobila nagradu Nikola Milošević 2015.

Odabrana dela[uredi | uredi izvor]

Odabrani članci
  • Fantom postmodernizma, 2004.
  • Izgleda, dakle – nije, 2005.
  • Religioznost Eduarda Sama, 2005.
  • Autentična religioznost ili jeres? (Hazarski rečnik), 2006.
  • Dramska slika problema viktimizacije, 2006.
  • Fenomen čuda u romanu Opsada crkve Svetog Spasa Gorana Petrovića, 2007.
  • Izabrana proza – Draga Gavrilović, autor predgovora Jasmina Ahmetagić, 2007.
  • Problematičan identitet pripovedača u romanu Vječnik Nedžada Ibrišimovića, 2007.
  • Vrlinska bića Drage Gavrilović, 2007.
  • Stanje poricanja: ironija i memorija (suočavanje s krivicom Konrada Rutkovskog), 2009.
  • Je li bilo kneževe večere?, 2009.
  • Privatno i javno u Selimovićevim romanima Derviš i smrt i Tvrđava, 2010.
  • Evolucija romanesknog žanra, 2010.
  • Projektivna identifikacija Mustafe Madžara, 2011.
  • Ptice od zaborava, ptice uskrsnuća i druge artificijelne ptice u poeziji Branka Miljkovića, 2011.
  • Kostićev Pera Segedinac i Gorski vijenac, 2011.
  • Arhetipski motivi Skendera Kulenovića, 2011.
  • Petronijev Satirikon i Kiklop Ranka Marinkovića: menipska satira i postmoderni roman, 2011.
  • Da li je Avgustin počinio greh protiv ljubavi? (Ispovesti v. s. Vita Brevis), 2012.
  • Zlatno runo u svetlu dubinske psihologije, 2012.
  • Banalnost zla u priči „Bife ’Titanik’” Ive Andrića, 2012.
  • Čovjek, Bosna i svijet u umjetničkim vidicima Abdulaha Sidrana / Empatija u poeziji Abdulaha Sidrana, 2012.
  • Pisati roman je kao graditi kuću, 2012.
  • Slepilo Hosea Saramaga - tumačenje parabole: govor o vrednostima, 2012.
  • Grigorije Božović i Ivo Andrić: Nahijska prokuda i Put Alije Đerzeleza, 2012.
  • Strast za nemogućim vladike Danila: Neka bude što biti ne može, 2012.
  • U traganju za izgubljenim runom: koncepcija vremena u Zlatnom runu, 2013.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b (intervju). Arhivirano iz originala|archive-url= zahteva |url= (pomoć) |archive-url= zahteva |archive-date= (pomoć). g.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć);
  2. ^ „Dr. Jasmina Ahmetagić, Senior Research Associate”. Institut za srpsku kulturu - Pristina / Leposavic. 2020. Arhivirano iz originala 14. 05. 2021. g. Pristupljeno 5. 12. 2020. 
  3. ^ Stankovic, Radmila (6. 12. 2012). „Jasmina Ahmetagić: Pedofil može da napiše roman, nacionalista odmah dobije preko nosa” [Jasmina Ahmetagić: A pedophile can write a novel, he immediately gets a nationalist over his nose]. Nova srpska politička misao (na jeziku: srpski). Pristupljeno 5. 12. 2020. 
  4. ^ Odalovic, Natasa B. (18. 6. 2016). „Banalnost je teška duševna bolest” [Banality is a severe mental illness]. Danas (na jeziku: srpski). Pristupljeno 5. 12. 2020. 
  5. ^ Obradović, Dragana (2016). „War, Postmodernism, and Literary Immanence”. Writing the Yugoslav Wars. University of Toronto Press. str. 20–36. ISBN 9781442629547. JSTOR 10.3138/j.ctt1whm98w.5. 
  6. ^ Nemanjić, Miloš (13. 9. 2006). Nasleđe Pjera Burdijea: pouke i nadahnuća. IFDT. ISBN 9788682417149 — preko Google Books. 
  7. ^ „Pripadnost klanu se prepoznaje” [Clan affiliation is recognized]. Radio Slobodna Evropa (na jeziku: srpski). 28. 10. 2005. Pristupljeno 5. 12. 2020. 
  8. ^ Radulović, Željka (jun 2014). „Od ljudi i stresa bežim u rad” [I run away from people and stress to work]. Bilje i Zdravlje (na jeziku: srpski). br. 264. NIP Kompanija. Pristupljeno 5. 12. 2020. 
  9. ^ Dakić, Goran (12. 4. 2019). „Jasmina Ahmetagić za SC: Srpske kulture na tzv. Kosovu nema” [Jasmina Ahmetagić for SC: Serbian cultures on the so-called. Kosovo does not]. Srpska Cafe (na jeziku: srpski). Pristupljeno 5. 12. 2020. 
  10. ^ „PROF. DR JASMINA AHMETAGIĆ: „IZDAJE SE PREBOLE, ALI SE SAMOIZDAJE UGLAVNOM NE PREŽIVLJAVAJU" [Prof. Dr. Jasmina Ahmetagić: "Betrayal Is Overcome, But Self-Betrayal Generally Does Not Survive"]. Tvoj Magazin (na jeziku: srpski). novembar 2020. Pristupljeno 5. 12. 2020. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]