Pređi na sadržaj

Jevanđelje po Marku

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jevanđelje po Marku (grč. Κατὰ Μᾶρκον εὐαγγέλιον Kata Markon euangelion) je druga knjiga Novog zaveta, najkraće je i najjednostavnije jevanđelje. Biblijska skraćenica knjige je Mk.[1]

Evanđelje po Marku se smatra najstarijim jevanđeljem koje je poslužilo kao izvor za Jevanđelje po Luki i Jevanđelje po Mateju. Pošto evanđelja po Mateju i po Luki imaju za osnovu evanđelje po Marku, onda postoji samo jedan sinoptički izvor o Isusovom životu, a to je evanđelje po Marku.[2] Ova pozicija se naziva Markanski prioritet. Nekad se smatralo da je jevanđelje po Mateju starije, što je razlog da se u Bibliji nalazi prvo.

Markovo evanđelje beleži ono što je Isus činio: pripremu za javno delovanje, delovanje u Galileji, u Jerusalimu, muku, smrt i uskrsnuće. Redosled kazivanja je određen teološkim razmatranjima, što znatno otežava kritičku analizu Isusove biografije.[2] Markovo evanđelje predstavlja odlučni poziv na praćenje Isusa koji polazi u samoću, patnju i smrt.[3] Evanđelje se završava rečima "bojahu se": to je bilo doba kada je priznavanje hrišćanstva moglo doneti nedaće i smrt.[3] U ovom jevanđelju je zapisano i propovedanje apostola Petra u Rimu.

Marko Jevanđelist

Prema predanju, napisao ga je apostol Marko, najvjerojatnije u Rimu oko 64. – 70. godine[4][5], na grčkom jeziku. Smatra se da je zasnovano na sećanjima sv. Petra. Markov stil, način pisanja je vrlo jednostavan, živ i privlačan i liči narodnom pripovedanju. Jevanđelje je napisano za rimsku hrišćansku zajednicu.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Sveto Pismo sa prevodima i uporednim mestima | Pouke.org”. svetopismo.pouke.org. 
  2. ^ a b Isus, Enciklopedija živih religija (pp. 316-318), Nolit, Beograd, 2004.
  3. ^ a b Kembridžova ilustrovana istorija religije (pp. 232-236), Stylos. . Novi Sad. 2006. ISBN 978-86-7473-281-6. 
  4. ^ Edwards 2002, str. 9.
  5. ^ France 2002, str. 39.
  6. ^ „Pronađeni fragmenti Jevanđelja po Marku iz prvog veka”. Pravoslavlje Život Večni (na jeziku: srpski). 23. 1. 2015. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]